dalje
prethodno
stavke

News

U EU-u se broj preuranjenih smrti zbog onečišćenja zraka i dalje smanjuje, no potrebni su veći napori za stvaranje netoksičnog okoliša

Promijenite jezik
News Objavljeno 2023-03-15 Zadnja izmjena 2023-08-03
4 min read
Kvaliteta zraka u Europi nastavlja se poboljšavati, a broj ljudi koji prerano umiru ili obolijevaju zbog onečišćenja zraka je u padu. Međutim, na temelju danas objavljene analize Europske agencije za okoliš (EEA), onečišćenje zraka i dalje je najveći okolišni rizik za zdravlje u Europi, pa su stoga potrebne ambicioznije mjere za ispunjavanje zdravstvenih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

 

EEA je objavila svoju cjelovitu procjenu pod nazivom „Kvaliteta zraka u Europi 2022.” u kojoj je predstavljeno stanje kvalitete zraka u Europi, procijenjeni su učinci onečišćenja zraka na zdravlje i ekosustave i utvrđeni izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak.

Prema analizi EEA, onečišćenje zraka i dalje predstavlja znatne rizike za zdravlje u Europi, uzrokujući kronične bolesti i preuranjene smrti. U 2020. 96 % gradskog stanovništva EU-a bilo je izloženo koncentracijama sitnih lebdećih čestica (PM2.5) iznad preporučene vrijednosti SZO-a od 5 mikrograma po kubičnom metru (µg/m3) zraka. Osim toga, onečišćenje zraka šteti biološkoj raznolikosti i oštećuje poljoprivredne usjeve i šume, što dovodi do golemih gospodarskih gubitaka.

 

Barem 238 000 preuranjenih smrti zbog sitnih čestica u EU

Loša kvaliteta zraka, posebice u gradskim područjima, i dalje utječe na zdravlje europskih građana. Prema najnovijim procjenama EEA-e, u EU-u je 2020. najmanje 238 000 ljudi prerano umrlo zbog izloženosti onečišćenju sitnim česticama PM2.5 iznad preporučene vrijednosti SZO-a od 5 µg/m3. Onečišćenje dušikovim dioksidom prouzročilo je 49 000 slučajeva preuranjene smrti u EU-u, a izloženost ozonu njih 24 000.

Osim preuranjene smrti, onečišćenje zraka uzrokuje loše zdravlje i stvara velike troškove zdravstvenom sektoru. Primjerice, u 2019. izloženost sitnim česticama PM2.5 dovela je do 175 702 godine života s invaliditetom zbog kronične opstruktivne plućne bolesti u 30 europskih zemalja.

Napomena: kao i prethodnih godina, učinci različitih onečišćivača zraka na zdravlje ne bi se trebali zbrajati kako bi se izbjeglo dvostruko računanje zbog određenih preklapanja podataka. To se odnosi i na smrtnost i bolest.

Od 2005. do 2020. u EU se broj preuranjenih smrti zbog izloženosti sitnim česticama PM2.5 smanjio za 45 %. Ako se taj trend nastavi, očekuje se da će EU postići cilj iz akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja koji se odnosi na 55 %-tno smanjenje preuranjenih smrti do 2030.

Ipak, bit će potrebni dodatni napori kako bi se ispunila vizija nulte stope onečišćenja do 2050. u pogledu smanjenja onečišćenja zraka na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje.

 

Gubitak biološke raznolikosti, oštećenje šuma, usjeva

Onečišćenje zraka štetno utječe i na kopnene i vodne ekosustave. U 2020. štetne razine taloženja dušika zabilježene su u 75 % ukupnih područja ekosustava EU-a. To predstavlja smanjenje od 12 % u odnosu na 2005., dok je cilj EU-a iz Akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja smanjenje od 25 % do 2030.

Na temelju analize EEA, u Europi je 2020. 59 % šumskih područja i 6 % poljoprivrednih zemljišta bilo izloženo štetnim razinama prizemnog ozona. U 2019. gospodarski gubitci zbog utjecaja prizemnog ozona na urode pšenice iznosili su ukupno otprilike 1,4 milijarde eura u 35 europskih zemalja, a najveći gubitci zabilježeni su u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Turskoj.

 

Više od polovice emisija sitnih čestica dolazi iz potrošnje energije u zgradama

Prema analizi EEA, glavni izvor onečišćenja lebdećim česticama u Europi jest izgaranje goriva u stambenom, poslovnom i institucionalnom sektoru. Te su emisije uglavnom povezane s izgaranjem krutih goriva radi grijanja zgrada. U 2020. taj je sektor bio odgovoran za 44 % emisija PM10 i 58 % emisija PM2.5. Drugi veliki izvori tih onečišćivača obuhvaćaju industriju, cestovni promet i poljoprivredu.

Poljoprivreda je bila odgovorna i za golemu većinu (94 %) emisija amonijaka i više od polovice (56 %) emisija metana. Što se tiče dušikovih oksida, glavni izvori bili su cestovni promet (37 %), poljoprivreda (19 %) i industrija (15 %).

Ukupno gledajući, emisije svih ključnih onečišćivača zraka u EU nastavile su se smanjivati u 2020. Taj se trend nastavlja od 2005., unatoč znatnom povećanju bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) Europske unije tijekom istog razdoblja, napominje se u analizi EEA.

 

Kontekst politike

Europski zeleni plan usmjeren je na poboljšanje kvalitete zraka i bolje usklađivanje EU standarda u pogledu kvalitete zraka s ažuriranim smjernicama SZO-a o kvaliteti zraka. U Akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja EU-a definira se vizija za 2050. u pogledu smanjenja onečišćenja zraka, vode i tla na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje i prirodne ekosustave.

U listopadu 2022. Europska komisija predložila je reviziju Direktive o kvaliteti zraka, koja obuhvaća strože pragove za onečišćenje, veće pravo na čisti zrak, između ostaloga moguće odredbe kojima se građanima omogućuje traženje naknade za zdravstvene probleme zbog onečišćenja zraka, jača pravila za praćenje kvalitete zraka i bolje informiranje javnosti.

 

Napomena urednicima

EEA procjenjuje smrtnost zbog izloženosti onečišćenju zraka od 2014. Do 2021. EEA se koristila preporukama Izvješća SZO-a iz 2013. za dokaze o zdravstvenim rizicima onečišćenja zraka. U ovogodišnjoj procjeni EEA prvi put primjenjuje nove preporuke za učinke na zdravlje utvrđene u Smjernicama SZO-a o kvaliteti zraka iz 2021.

Zbog promjene metodologije procijenjeni broj smrtnih slučajeva manji je nego prije, pa je EEA ažurirala svoje ranije procjene kako bi dosljedno pratila napredak i relativnu promjenu na putu prema ciljevima nulte stope onečišćenja iz akcijskog plana.

Neke studije upućuju na to da se učinci na zdravlje, uključujući preuranjene smrti, mogu dogoditi već pri niskim razinama onečišćenja zraka. EEA je procijenila te znatno veće učinke na zdravlje u posebnoj „analizi osjetljivosti”, sažetoj u brifingu o učincima na zdravlje.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Topics

Radnje vezane za dokument