All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
Article
This product has been translated for convenience purposes only, using the services of the Centre of Translation for the bodies of the EU. While every effort has been made to ensure accuracy and completeness, we cannot guarantee it. Therefore, it should not be relied upon for legal or official purposes. The original English text should be considered the official version.
Mnoge studije, uključujući naših pet godišnjih izvješća o stanju i izgledima okoliša u Europi (SOER) ukazuju na razmjer i opseg izazova s kojima se suočavamo. U našoj nedavno objavljenoj europskoj procjeni klimatskih rizika donesen je zaključak da su mnogi klimatski rizici već dosegnuli kritične razine i mogli bi postati katastrofalni bez hitnog i odlučnog djelovanja, kao i to da Europa nije spremna za rastuće rizike.
Kako bi se riješio problem uništavanja okoliša i klimatskih promjena, Europljani su u protekla četiri desetljeća postavili ambiciozne ciljeve politike, donijeli zakonodavstvo i pokrenuli brojne inicijative. Programi djelovanja za okoliš jedna su od okosnica tih nastojanja.
Aktualni Osmi program djelovanja EU-a za okoliš stupio je na snagu u svibnju 2022. Tim će se programom usmjeravati politike zaštite okoliša do 2030. i pridonijeti ostvarivanju dugoročne europske vizije o kvalitetnom životu te unutar granica planeta do 2050. Europskoj agenciji za okoliš dodijeljena je zadaća da svake godine procjenjuje napredak u ostvarivanju prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš.
Prvo od tih izvješća o praćenju objavljeno je u prosincu 2023. U izvješću se analizira napredak u ostvarivanju ključnih europskih ciljeva u području okoliša i klime na temelju 28 pokazatelja i ciljeva praćenja koji su navedeni u Komunikaciji o okviru za praćenje Osmog programa djelovanja za okoliš.
U našoj je procjeni zaključeno da postoji rizik da EU do 2030. neće ostvariti većinu ciljeva. Procjenjuje se da je smanjenje ekoloških i klimatskih pritisaka povezanih s proizvodnjom i potrošnjom posebno velik izazov. Taj glavni cilj uključuje ciljeve za smanjenje potrošnje energije i povećanje stope kružne upotrebe materijala i udjela površina za ekološku poljoprivredu. Čini se malo vjerojatno da će se svi ti ciljevi ostvariti do 2030.
S druge strane, vrlo je vjerojatno da će EU ostvariti nekoliko drugih ciljeva. Na primjer, udio zelenog gospodarstva nastavit će rasti. Slično tome, prerane smrti koje se mogu pripisati izloženosti sitnim česticama smanjit će se u skladu s ciljem akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja.
Općenito, u izvješću se ističe da je za postizanje niza ciljeva praćenja iz Osmog programa djelovanja za okoliš potreban napredak nekoliko puta brži od napretka ostvarenoga u posljednjih deset godina.
Učinci klimatskih promjena ili onečišćenja okoliša svakodnevno su na naslovnicama: skijaške staze bez snijega, onečišćujuće tvari otkrivene u vodi, onečišćenje zraka, suše, poplave... Ugroženi su zdravlje i životni uvjeti ljudi. Znamo da moramo djelovati. Isto tako znamo da što duže čekamo ili što sporije djelujemo, to će problemi postati veći. Oslabit će se otpornost i sposobnost našeg društva, gospodarstva i okoliša da se nose s problemima.
Istodobno možemo vidjeti i da promjena nije jednostavna. Treba vremena, ulaganja i predanosti za postizanje gospodarstva s nultom neto stopom emisija te čistog i kružnog gospodarstva koje pozitivno utječe na prirodu. Promjena podrazumijeva i donošenje teških odluka. Moramo također prepoznati da će svaki izbor vjerojatno više utjecati na neke skupine u odnosu na druge.
Tako će biti i ako odlučimo da nećemo djelovati ili ako budemo djelovali presporo. Na neke od nas to će utjecati više nego na druge. Te nejednakosti pojavljuju se u mnogim našim izvješćima, što upućuje na to da su utjecaji na zdravlje i klimu veći za određene skupine ili regije. Naravno, druge regije svijeta u većini su slučajeva mnogo teže pogođene od Europe. U nedavnom informativnom dokumentu Europske agencije za okoliš o pravednoj tranziciji naglašava se da politike čiji je cilj preusmjeriti Europu prema zelenijem, klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu moraju biti utemeljene na konceptima pravde i pravednosti kako bi bile uspješne.
Početkom ovog tjedna Europska komisija objavila je svoje preispitivanje u sredini programskog razdoblja u vezi s Osmim programom djelovanja za okoliš , u kojem je istaknula opsežan skup zakonodavnih akata koji su već uvedeni kako bi se postigli ciljevi, kao i izazove utvrđene u našem izvješću o praćenju. Provedba, financiranje i pravedna tranzicija neki su od ključnih pokretača koji su istaknutih u preispitivanju Europske komisije.
Suočeni smo sa sve većim izazovima i moramo djelovati hitno, odlučno i pravedno. Za početak, potpuna provedba postojećih politika i zakonodavstva u području okoliša i klime, uključujući uključivanje njihovih zahtjeva u druge politike, značajno će pomoći EU-u da dalje napreduje prema svojim ciljevima. Mogu biti potrebne i dodatne mjere. Osiguravanje dostatnih raspoloživih sredstava tijekom te tranzicije još je jedna ključna sastavnica. I najvažnije, kad se suočavamo s teškim odlukama, moramo pružiti potporu onima koji su najviše pogođeni.
U Europskoj agenciji za okoliš predanopružamo potporu europskim tvorcima politika i javnosti omogućavanjem znanja i podataka potrebnih za postizanje dugoročne europske vizije o kvalitetnom životu i unutar granica planeta do 2050.
Leena Ylä-Mononen
Izvršna direktorica Europske agencije za okoliš
For references, please go to https://eea.europa.eu./hr/articles/uvodni-tekst-od-politicke-ambicije or scan the QR code.
PDF generated on 2024-11-22 16:03
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima