All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
Mnoge ljudske aktivnosti temelje se na izgaranju fosilnih goriva. Time se povećava koncentracija atmosferskog ugljikova dioksida (CO2) što zatim vodi do klimatskih promjena te podiže prosječne temperature na Zemlji. Potrošnja za energijom globalno raste te se time pojačava trend porasta emisija CO2.
Većina zemalja ovisi o fosilnim gorivima (nafta, plin i ugljen) da bi zadovoljila potrošnju za energijom. Izgaranjem tih goriva oslobađa se toplina koja se može pretvoriti u energiju. Tijekom tog procesa ugljik iz goriva reagira s kisikom te nastaje CO2 koji se ispušta u atmosferu. Ispuštaju se i onečišćivači zraka (sumporov dioksid, dušikovi oksidi i čestice), što posljedično utječe na kvalitetu zraka. Međutim, zahvaljujući tehničkim mjerama i poboljšanjima na postrojenjima za proizvodnju energije i topline, te su emisije smanjene tijekom posljednjih desetljeća.
Vrhunac europske potrošnje energije dogodio se 2006. godine, dok je 2010. potrošnja energije bila gotovo 4 % niža. Ovo se smanjenje djelomično može objasniti gospodarskom krizom iako je tome pridonijelo i lagano odvajanje gospodarske aktivnosti od potrošnje energije.
Fosilna goriva i dalje čine glavni dio mješavine goriva: oko 77 % potreba za energijom prosječnog Europljanina ispunjava se naftom, plinom i ugljenom. Nuklearna energija osigurava 14 % energije, dok preostalih 9 % dolazi iz obnovljivih izvora energije. Ipak, količina obnovljive energije ubrzano se povećava. U 2010. godini solarni fotonaponski sustavi bili su najveći izvor za nove objekte, dok se plin i vjetar nalaze na drugom, odnosno trećem mjestu. Što se tiče nuklearne energije, više je postrojenja stavljeno izvan pogona nego što ih je pokrenuto.
Prosječni Europljanin koristi 27 megavat/sati (MWh) godišnje, što uključuje sve izvore u domaćinstvu, industriji i prijevozu. Ova se brojka značajno razlikuje među državama, kao i broj povezanih emisija CO2 koje u velikoj mjeri ovise o probijanju obnovljive i nuklearne energije na tržište. Prijevoz, sektor s najbrže rastućom potrošnjom energije od 1990. godine, sada je najveći potrošač energije.
Energetika je sve veći prioritet politike. Jedno je od pet ključnih područja razvoja kojima se bavi strategija Europa 2020. čiji su ciljevi:
Uz konkretne ciljeve energetske strategije 2020., dodatna područja od interesa obuhvaćena su raznim dodatnim politikama, čija su objašnjenja sažeto predstavljena na portalu Europske komisije. Politike uključuju:
Jedna od ključnih aktivnosti EEA-a na području energetike jest nadzor integracije problematike okoliša u sektor energetike. Skup indikatora energije i okoliša ažurira se i objavljuje jednom godišnje. EEA također objavljuje procjene očekivanih prednosti i pritisaka koje na okoliš imaju obnovljivi izvori energije u različitim udjelima.
Indikatori energije i okoliša odnose se na 6 pitanja politike:
Indikatori također imaju važnu ulogu u:
EEA isto tako provodi procjene očekivanih prednosti i pritisaka na okoliš koji su rezultat povećanja udjela obnovljivih izvora energije razmjerno s ukupnom proizvodnjom energije. To uključuje:
For references, please go to https://eea.europa.eu./hr/themes/energetika/intro or scan the QR code.
PDF generated on 2024-11-10 07:00
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima