Ekološke teme

Onečišćenje zraka — 2019-01-09

Onečišćenje zraka šteti zdravlju ljudi i okolišu. U Europi su se znatno smanjile emisije brojnih onečišćivača zraka tijekom proteklih desetljeća, što je dovelo do poboljšane kvalitete zraka u cijeloj regiji. Ipak, koncentracije onečišćivača zraka su još uvijek previsoke i problemi kvalitete zraka nisu uklonjeni. Značajan udio europskog stanovništva živi na područjima, pogotovo u gradovima, gdje se prekoračuju standardi kvalitete zraka: onečišćenje ozonom, dušičnim dioksidom i lebdećim česticama ozbiljne su prijetnje zdravlju. Nekoliko je zemalja prekoračilo jednu ili više graničnih vrijednosti emisija iz 2010. godine za četiri velika onečišćivača zraka. Stoga je smanjenje onečišćenja zraka i dalje važno.

Ublažavanje klimatskih promjena — 2008-06-18

Klimatske promjene već su prisutne: temperature rastu, mijenjaju se oborinski obrasci, tope se ledenjaci i snijeg, a srednja razina mora raste. Vrlo je vjerojatno da uzrok najvećeg dijela zatopljenja leži u zabilježenom povećanju koncentracija stakleničkih plinova, što je rezultat ljudskih aktivnosti. Da bismo ublažili klimatske promjene, moramo smanjiti ili spriječiti te emisije.

Korištenje tla — 2019-01-16

Europa je jedan od najintenzivnije korištenih kontinenata na planetu, s najvećim udjelom tla koje se koristi za naseljavanje, proizvodne sustave (uključujući poljoprivredu i šumarstvo) te infrastrukturu. Tlo je ograničeni resurs: način na koji se koristi jedan je od glavnih uzroka ekoloških promjena, sa značajnim utjecajem na kvalitetu života i ekosustava, kao i na upravljanje infrastrukturom.

Učinkovitost resursa i otpad — 2013-09-06

Globalni okolišni problemi s kojima se danas susrećemo uglavnom su posljedica prekomjernog ljudskog iskorištavanja prirodnih resursa, uključujući (fosilna) goriva, minerale, vodu, i bioraznolikost. Postaje sve jasnije da prevladavajući europski model gospodarskog razvoja — temeljen na visokom stupnju upotrebe resursa, stvaranju otpada i zagađivanju — nije dugoročno održiv. Danas se Europska unija (EU) uvelike oslanja na uvoz, a da bismo zadovoljili svoje potrebe za resursima, treba nam dvostruko veći teritorij od ukupne zemljišne površine EU-a. Mnogi resursi upotrebljavaju se samo u kratkom vremenskom razdoblju ili su izgubljeni za gospodarstvo nakon odlaganja ili uslijed pada iskoristivosti nakon recikliranja (smanjenje kvalitete tijekom prerade).

Slatkovodni i morski okoliš — 2013-09-06

Sav život na našem planetu, uključujući ekosustave, društvo i gospodarstvo, ovisi o vodi. Morski i slatkovodni ekosustavi imaju brojne važne funkcije: filtriranje, razrjeđivanje i pohrana vode sprečavanje poplava, održavanje klimatske ravnoteže na lokalnoj i globalnoj razini, zaštita biološke raznolikosti

Energetika — 2013-12-09

Ključna za generaciju industrijskog, tržišnog i društvenog obilja, energetika također nudi i osobnu ugodu i mobilnost. No njezina proizvodnja i potrošnja predstavljaju značajan pritisak na okoliš - emisije stakleničkih plinova i onečišćivača zraka, korištenje tla, stvaranje otpada i izljevi nafte. Ti pritisci pridonose klimatskim promjenama, oštećuju prirodne ekosustave i umjetni okoliš te nepovoljno utječu na ljudsko zdravlje.

Industrija — 2013-12-09

Učinak europske industrije na okoliš poboljšao se u posljednjih nekoliko desetljeća. Promjene su se dogodile iz više razloga: strožeg ekološkog zakonodavstva, veće energetske učinkovitosti, općenitog trenda udaljavanja europske industrije od nekih vrsta proizvodnje koje podrazumijevaju više onečišćenja i sudjelovanja tvrtki u dobrovoljnim programima s ciljem smanjenja utjecaja na okoliš. Usprkos tim poboljšanjima, industrija još uvijek snosi odgovornost za značajno opterećenje okoliša u pogledu onečišćenja i otpada koje taj sektor stvara.

Prijevoz — 2019-03-08

Prijevoz je odgovoran za približno trećinu ukupne potrošnje energije u zemljama članicama EEA-a i za više od petine emisija stakleničkih plinova. Također je odgovoran za veliki udio zagađenja zraka u urbanim sredinama i prekomjernu buku. Štoviše, prijevoz ima značajan utjecaj na krajolik jer presijeca prirodna područja na dijelove, što ima ozbiljne posljedice za životinje i biljke.

Instrumenti politike — 2008-03-04

Politike imaju ključnu ulogu u utvrđivanju i poboljšavanju stanja našeg okoliša. Europske politike o okolišu doživjele su značajan razvoj od vremena donošenja prvog Programa djelovanja za okoliš 1973. godine. Od tada pa do danas usvojeno je više stotina pravnih akata o okolišnim pitanjima. Procjena učinkovitosti politika o okolišu pomaže nam prepoznati kako i koje politike djeluju te kakav može biti njihov doprinos „dobrom življenju unutar granica našeg planeta”.

Prilagodbe klimatskim promjenama — 2016-12-19

Klimatske su promjene već prisutne, a sasvim izvjesno možemo očekivati da će se nastaviti: temperature rastu, mijenjaju se oborinski obrasci, tope se ledenjaci i snijeg, a razina mora raste. Događaji povezani s ekstremnim vremenskim i klimatskim prilikama koji uzrokuju nepogode poput poplava i suša u mnogim će regijama postajati sve češći i silovitiji. Utjecaji promjene klime na ekosustave, gospodarske sektore te ljudsko zdravlje i dobrobit, razlikuju se diljem Europe. Čak i ako se svjetski napori za smanjenje emisija pokažu učinkovitima, neke su klimatske promjene neizbježne te su stoga potrebne dodatne aktivnosti kako bismo se prilagodili učincima tih promjena.

Tlo — 2017-01-04

O tlu ovisi 90 % sveukupne proizvodnje hrane, stočne hrane, vlakana i energenata. Dodatno, tlo pruža sirovine za razne djelatnosti, od hortikulture do građevinskog sektora. Tlo je nužno i za zdravlje ekosustava: pročišćava i regulira vodu, pokretač je ciklusa hranjivih tvari i spremnik za gene i vrste, čime podržava bioraznolikost. Globalni je spremnik ugljika i igra važnu ulogu u potencijalnom usporavanju klimatskih promjena i njihovih utjecaja. Osim toga, s obzirom da čuva tragove naše prošlosti, važan je element naše kulturne baštine.

Bioraznolikost-ekosustavi — 2018-11-05

Naziv “bioraznolikost” koristi se u kontekstu niza ekosustava (prirodnog kapitala), vrsta i rodova općenito ili pak u odnosu na neko određeno stanište. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se gospodarstvo, kao i ostale društvene aktivnosti temelje na uslugama ekosustava, možemo reći da je bioraznolikost od temeljnog značaja za opću dobrobit. Također, svi bitni prirodni procesi, kao što su oprašivanje,regulacija klime, zaštita od poplava, rodnost tla i proizvodnja žitarica- općenito hrane, energenata, lijekova, sve je neraskidivo povezano sa bioraznolikošću.

Put prema održivom razvoju — 2017-03-08

U svojem reprezentativnom izviješću o stanju okoliša „SOER 2015“ (Izviješće o okolišu 2015. – stanje i izgledi) Europska agencija za okoliš zaključuje da je stanje okoliša, unatoč napretku ostvarenom posljednjih desetljeća, zabrinjavajuće. U odnosu na globalni i sistemski karakter okolišnih izazova, Europa je postavila dugoročne ciljeve održivog razvoja, no ostvarenje tih ciljeva zahtijevati će radikalne promjene u temeljima društvenih sustava, a poglavito onih koji su povezani s hranom, energijom, mobilnosti i graditeljstvom.