dalje
prethodno
stavke

News

Trendovi i predviđanja: djelomičan porast emisija u EU-u zbog oporavka nakon pandemije i energetske krize

Promijenite jezik
News Objavljeno 2022-11-24 Zadnja izmjena 2023-08-03
5 min read
Prema najnovijem izvješću „Trendovi i predviđanja” koje je danas objavila Europska agencija za okoliš (EEA) emisije stakleničnih plinova i konzumacija energije porasla je 2021. prvenstveno zbog oporavka nakon pandemije. Većina država članica EU-a postigla je klimatske i energetske ciljeve EU-a iz 2020. te se sada okreće prema klimatskoj neutralnosti uz istovremeno rješavanje postojeće krize s opskrbom energijom. Postizanje ambicioznijih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. zahtijeva više od dvostruko većeg godišnjeg napretka u uvođenju obnovljive energije te smanjenju potrošnje energije i emisija stakleničnih plinova.

Ušteda energije i jačanje obnovljivih izvora ključni su, ne samo za rješavanje neposredne energetske krize, već i za postizanje klimatske neutralnosti

Na temelju podataka iz izvješća EEA-a Trendovi i predviđanja u Europi 2022. nakon dugog razdoblja smanjenja emisija stakleničnih plinova u Europi, gospodarski oporavak nakon mjera ograničenog kretanja zbog Covida-19 doveo je do porasta emisija, posebno u sektorima prijevoza, industrije i opskrbe energijom. U kontekstu prijeteće energetske krize i visoke cijene plina, u sektoru opskrbe energijom došlo je do djelomičnog prelaska na goriva s većim udjelom ugljika, dok je snažan rast obnovljive energije zabilježen prijašnjih godina oslabio u 2021. Kako bi se zaustavio taj trend, ključno je da se sadašnjim odlukama o energetskoj infrastrukturi obuhvati cilj klimatske neutralnosti u budućnosti kako bi se izbjeglo dugoročne učinke ovisnosti o ugljiku.

„U mjesecima i godinama koji dolaze bit će potrebne značajne aktivnosti kako bi se osiguralo da države članice EU-a donesu ambiciozne planove za smanjenje emisija kojima bi se ispunilo klimatske ciljeve EU-a. Iako su potrebne kratkotrajne mjere za veću opskrbu energijom ove zime, ta ulaganja za posljedicu ne bi smjela imati dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima. Ušteda energije i jačanje obnovljivih izvora ključni su, ne samo za rješavanje neposredne energetske krize, već i za postizanje klimatske neutralnosti” kaže Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA.

 

Porast emisija i potrošnje energije

Prema preliminarnim podatcima koje su prijavile države članice EU-a, emisije stakleničnih plinova porasle su za 5 % 2021. u odnosu na 2020., uključujući međunarodni zračni promet. Taj je porast emisija s druge strane još uvijek ispod razine prije pandemije bolesti Covid-19 iz 2019.

Procjene ukazuju na porast potrošnje energije 2021. u području potrošnje i primarne i finalne energije od 6 % odnosno 5 % u odnosu na 2020. Potrošnjom primarne energije mjeri se potražnja za energijom, dok se finalna potrošnja energije odnosi na energiju koju krajnji korisnici doista koriste. To povećanje potrošnje energije uglavnom se može pripisati gospodarskom oporavku. Učinak rasta cijena energije na podatke o godišnjoj potrošnji 2021. još se ne može utvrditi, no očekuje se da će biti jasnije 2022.

Preliminarni podatci ukazuju na to da je 2021. ukupan udio obnovljivih izvora energije u Europi ostao na 22 % potrošnje energije, što je usporilo inače snažan rast posljednjih godina. To se može objasniti manjim udjelom energije vjetra i hidroenergije u 2021. s istovremeno većom potrošnjom energije.

 

Godina ispred nas ključna je za napredak prema ostvarivanju ciljeva do 2030.

U godinama koje su pred nama bit će potrebno održati znatna smanjenja emisija u odnosu na svaku prethodnu godinu kako bi se dugoročno postigla klimatska neutralnost. Europskim propisom o klimi cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. povećan je na najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Europski parlament i države članice trenutačno pregovaraju o sveobuhvatnom paketu „Spremni za 55 %”, uzimajući u obzir i predloženi plan RePower EU iz 2022.

Kako bi se postigao cilj od 55 % neto emisija stakleničkih plinova do 2030., emisije bi se u prosjeku trebale smanjiti za 134 milijuna tona ugljikova dioksida (MtCO2 eq) godišnje u odnosu na procijenjene razine iz 2021. To je više nego dvostruko više od prosječnog godišnjeg smanjenja ostvarenog u razdoblju od 1990. do 2020. Svi sektori moraju znatno pojačati napore za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Osim toga, mora se povećati smanjenje CO2 korištenjem ili prenamjenom zemljišta i šumarstvom da bi se preokrenuo trenutačni trend smanjenog ponora ugljika u EU.

Istodobno bi se potrošnja energije trebala znatno smanjiti tijekom sljedećih godina, dok novopredloženi cilj za 2030. u kontekstu plana REPower EU zahtijeva više nego dvostruko veće godišnje uštede energije u razdoblju 2022. – 2030. To se odnosi i na obnovljivu energiju: od 2005. udio obnovljive energije u konačnoj bruto potrošnji energije u Europi prosječno se povećavao za 0,8 postotnih bodova svake godine. Taj bi se broj trebao povećati na 2,5 postotnih bodova godišnje do 2030. kako bi se ostvario viši cilj od 45 % obnovljive energije predložen u planu REPowerEU.

Iako je na razini država članica već postignut znatan napredak, postojeće politike i mjere nisu dovoljne za postizanje novih ambicioznih klimatskih i energetskih ciljeva. Do sredine 2023. države članice dostavit će nacrte svojih ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Time će im se omogućiti da uvedu dodatne mjere i razviju planove za razdoblje do 2030. koji odražavaju nove ambicije EU-a i njegov cilj klimatske neutralnosti.

 

EEA’s climate and energy package:

Updated climate and energy indicators:

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage