Suočavanje s više istodobnih kriza – zdravstvenom, ekološkom, klimatskom, gospodarskom – ili pak s neodrživošću sustava?

Svjetsko se stanovništvo od 1950. više nego utrostručilo i dosegnut je broj od gotovo osam milijardi stanovnika, a gospodarska proizvodnja povećala se 12 puta. Tom ogromnom rastu pridonijelo je i znatno povećanje iskorištavanja prirodnih resursa kao što su tlo, voda, drvo i drugi materijali, među ostalim minerali i energetski resursi. Taj ubrzani rast pomogao je stotinama milijuna ljudi da iziđu iz siromaštva, ali je isto tako negativno utjecao na ekosustave i uzrokovao klimatske promjene. Na globalnoj razini 75 % kopnenog okoliša i 40 % morskog okoliša sada je znatno promijenjeno. Zbog stalnog izgaranja fosilnih goriva, prenamjene zemljišta i krčenja šuma dolazi do ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu, što uzrokuje klimatske promjene.

U današnje je vrijeme zbog globalizacije, posebno u obliku povećane digitalizacije, gotovo svaki dio planeta povezan nizom dobro razvijenih trgovinskih putova, s pomoću kojih se osigurava isporuka sirovina, dijelova ili gotovih proizvoda za svjetske potrošače na svjetskom tržištu. Predviđa se da će se do 2060. potražnja za materijalnim resursima udvostručiti, a već sada trošimo tri puta više nego što nam Zemlja može ponuditi. Osim toga, aktualno nismo u mogućnosti spriječiti da velike količine otpada završe u okolišu, a očekuje se da će do 2050. godišnja proizvodnja otpada porasti za 70 %. Ciljevi u pogledu ugljične neutralnosti ili IKT oprema mogu stvoriti dodatan pritisak na ionako nedostatne količine minerala i rijetkih zemnih metala. 

COVID-19: kratka pauza od svjetskih tržišta?

Pandemija bolesti COVID-19 i mjere ograničenja kretanja u određenoj su mjeri utjecali na obrasce potrošnje i proizvodnje. To je izravno utjecalo na određene sektore, kao što je turistički sektor ili sektor putovanja, a pogođeni su i brojni lanci opskrbe. Zbog zatvaranja proizvodnih postrojenja u Kini i drugim zemljama izvoznicama tijekom prvih mjeseci ograničenja kretanja došlo je do kašnjenja u isporuci određenih proizvoda, a  pomorska nesreća zbog koje je Sueski kanal danima bio blokiran dovela je do nestašica i kašnjenja na europskim tržištima. Osim što je uzrokovala poremećaje u globalnim lancima opskrbe, pandemija bolesti COVID-19 dovela je i do smanjenja potražnje.

Pandemija je pokazala koliko su naša gospodarstva i naša društva blisko povezani i ovisni jedni o drugima. Ako se već na samom početku ne poduzmu usklađene i odlučne mjere, svaka kriza, bila ona zdravstvena ili gospodarska, može se lako proširiti i njezini učinci mogu se osjetiti u cijelom svijetu.

Pandemija bolesti COVID-19 dovela je i do povećanja globalne potražnje za osobnom zaštitnom opremom, kao što su maske za lice i rukavice, te do rasta tog tržišta. Razumljivo je da je zabrinutostima u pogledu zdravlja posvećena veća pozornost nego zabrinutostima u pogledu okoliša povezanima s plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu. Međutim, usporavanje gospodarskog rasta dovelo je do smanjenja proizvodnje plastične ambalaže u EU. Te promjene mogle bi utjecati na napredak EU-a u ostvarenju ciljeva utvrđenih prije pandemije. U kratkom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) koje će biti objavljeno ovog mjeseca razmatraju se učinci pandemije bolesti COVID-19 na potrošnju plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu i posljedično na okoliš Europe.

U drugoj godini od njezina početka, kriza uzrokovana bolešću COVID-19 očituje se na različite načine ovisno o državi. Države s visokom stopom procijepljenosti postepeno počinju ukidati ograničenja i približavati se normalnom stanju. S obzirom na to da je upotrijebljeno već više od 70 doza na 100 ljudi, države članice EU sada se usredotočuju na gospodarsku krizu i planove oporavka. Gospodarske aktivnosti i potrošnja ponovno se povećavaju. Međutim, zdravstvena kriza i dalje ne jenjava u državama s iznimno ograničenim pristupom cjepivu, što upućuje na globalne nejednakosti u blisko povezanom svijetu.

Pandemija je isto tako potaknula razmišljanja i djelovanja povezana s tim nejednakostima, a države s višim dohotkom ili države na koje je pandemija manje utjecala potaknula je da pruže pomoć drugima putem medicinske opreme, respiratora, a sada i cjepiva. Čelnici EU-a prošlog su se mjeseca obvezali da će zemljama kojima je to potrebno donirati 100 milijuna doza cjepiva protiv koronavirusne bolesti. Nakon toga su se čelnici zemalja skupine G7 obvezali da će 2021. donirati jednu milijardu doza državama s nižim dohotkom. Te su brojke nažalost i dalje znatno niže od deset milijardi doza koje su potrebne prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije.

Neravnomjerna raspodjela resursa, učinaka i koristi

Izvješćem pod nazivom 2019 Global Resources Outlook (Izgledi u pogledu globalnih resursa za 2019.) koje je objavio Međunarodni panel za resurse potvrđeno je da su iskorištavanje prirodnih resursa i s tim povezane koristi i učinci na okoliš neravnomjerno raspodijeljeni među državama i regijama. Države s visokim dohotkom, među ostalim države članice EU, i dalje troše znatno više materijala i uzrokuju znatno veću štetu okolišu od skupine država s niskim dohotkom.

Novi Akcijski plan za kružno gospodarstvo iz ožujka 2020. temelj je djelovanja Europske unije povezan s iskorištavanjem resursa. Plan obuhvaća čitav niz mjera usmjerenih na dizajn proizvoda, procese kružnog gospodarstva, održiviju potrošnju i sprječavanje nastanka otpada. Njime se zahtijevaju i utvrđuju mjere povezane s lancima vrijednosti ključnih proizvoda, uključujući elektroniku i IKT, baterije, ambalažu, plastiku, tekstil, zgrade i građevinarstvo te hranu, vodu i hranjive tvari. Stoga je taj plan jedna od glavnih sastavnica Europskog zelenog plana (sveobuhvatnog odgovora Europske unije na ekološke, klimatske i socioekonomske izazove) i vrlo je važna smjernica za ulaganja u okviru oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 i održivu tranziciju našeg gospodarskog modela.

Pitanja socijalne dimenzije i upravljanja ključna su za bolju ponovnu izgradnju

Rad EEA detaljno je prilagođen kako bi se Agenciji omogućilo praćenje okoliša i napretka prema ostvarivanju kružnosti te utvrđivanje mogućnosti politika i kružnih poslovnih modela u okviru lanaca vrijednosti ključnih proizvoda. EEA će nastaviti podržavati europske kreatore politika u kontekstu lanaca vrijednosti ključnih proizvoda i pružati doprinos procjenama globalnih resursa kroz djelovanja Međunarodnog panela za resurse. Gospodarstvo se počelo oporavljati, no hoćemo li biti uspješni u boljoj ponovnoj izgradnji?

Postizanje održivog iskorištavanja resursa u Europi i ostatku svijeta zahtijeva korjenite promjene u našim sustavima proizvodnje i potrošnje. Pravi izazov nije samo postizanje veće učinkovitosti proizvodnih postupaka. Kako bismo ostvarili istinsku i dugotrajnu održivost, među ostalim je potrebno riješiti problem društvenih nejednakosti. Pritom se nameće pitanje upravljanja: kako osigurati pristup resursima i čistom okolišu za sve građane? EEA će u okviru relevantnih procjena i rasprava o politikama nastaviti usmjeravati pozornost na pitanja socijalne dimenzije i upravljanja.