All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
News
Stanje okoliša u Europi došlo je do kritične točke. Imamo kratak vremenski rok da u sljedećem desetljeću povećamo mjere zaštite prirode, umanjimo utjecaje klimatskih promjena i radikalno smanjimo potrošnju prirodnih resursa.
Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA-e.
Iako su europske politike zaštite okoliša i klime pomogle da se stanje okoliša tijekom posljednjih desetljeća popravi, Europa ne ostvaruje dovoljan napredak, a izgledi za okoliš u narednom desetljeću nisu pozitivni, navodi se u izvješću „Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi,2020.” (SOER 2020.).
SOER 2020. najopsežnija je procjena stanja okoliša u kojoj je Europa ikad sudjelovala. U tom se izvješću dosljedno prikazuje stanje okoliša u Europi s obzirom na ispunjenje ciljeva politike do 2020. i 2030., kao i dugoročnih ciljeva i ambicija do 2050. u pogledu prelaska na održivu budućnost s niskim udjelom ugljika. U izvješću se navodi da je Europa već postigla značajan napredak u posljednja dva desetljeća u smislu ublažavanja klimatskih promjena tako što je smanjila emisije stakleničkih plinova. Napredak je vidljiv i na drugim područjima, poput rješavanja problema zagađenja zraka i vode te uvođenja novih politika za rješavanje problema plastičnog otpada i poboljšanje prilagodbe na klimatske promjene te na području kružnog gospodarstva i biogospodarstva. Nadalje, inicijativa EU-a za održivu financijsku potporu prva je takve vrste u smislu uloge financijskog sektora u pokretanju nužnog pomaka prema održivoj budućnosti.
Iako su ova dostignuća značajna, Europa neće ostvariti svoju viziju održivosti „dobrog života unutar granica našeg planeta” daljnjim promicanjem ekonomskog rasta i pokušajima upravljanja mjerama koji utječu na stanjeokoliša i društva. Kako bi se izbjegle nepovratne promjene i šteta, Izvješće poziva europske države, čelnike i kreatore politika da ugrabe priliku i iskoriste iduće desetljeće kako bi radikalno pojačali i ubrzali svoje djelovanje, te tako Europu vratili na pravi put prema ispunjenju srednjoročnih i dugoročnih ciljeva politike zaštite okoliša,
Postojeći spektar djelovanja europske politike pruža važan temelj za budući napredak, ali to nije dovoljno. Europa treba bolje djelovati, treba drugačije rješavati određene izazove i treba preispitati svoja ulaganja.
Za postizanje europskih ciljeva bit će potrebna bolja provedba i bolja koordinacija među postojećim politikama. Bit će potrebne i dodatne mjere politike kako bi se postigla temeljna promjena u ključnim sustavima proizvodnje i potrošnje na kojima se temelji naš moderni način života, poput onih iz područja prehrane, energije i mobilnosti, koji imaju značajan utjecaj na okoliš.
U izvješću se također naglašava važnost načina na koji vlade mogu omogućiti prijelaz na održivost i potrebu da se problemima pristupi na drugačiji način. Na primjer, Europa bi trebala preispitati kako upotrebljava postojeće inovacije i tehnologije, na koji bi se način mogli poboljšati proizvodni procesi, kako se mogu poticati istraživanja održivosti i njezin razvoj te kako se mogu potaknuti promjene u obrascima potrošnje i načinu života.
Na kraju, postizanje takve promjene zahtijevat će ulaganje u održivu budućnost i prestanak upotrebe javnih sredstava za subvencioniranje aktivnosti štetnih za okoliš. Europa će ostvariti znatnu korist od takve promjene prioriteta ulaganja zbog gospodarskih i socijalnih prilika koje može stvoriti. Istodobno, presudno je poslušati što brine javnost i osigurati široku podršku takvoj promjeni – društveno pravedan prijelaz.
Izvješće o stanju okoliša objavljeno je u savršen trenutak kako bi nam dalo dodatni zamah koji nam je potreban dok započinjemo novi petogodišnji ciklus u Europskoj komisiji i dok se pripremamo za predstavljanje europskog zelenog dogovora. U idućih pet godina uspostavit ćemo uistinu transformativan program, uvesti nove čiste tehnologije, pomoći građanima da se prilagode novim mogućnostima zapošljavanja i industrijama koje se mijenjaju i prebaciti se na čistije i učinkovitije sustave mobilnosti te održiviju prehranu i poljoprivredu. Ako uspijemo u svojem naumu, očekujemo višestruku korist za Europu i Europljane, a naše gospodarstvo i naš planet također će imati koristi. Ovo je izvanredan globalni izazov i jedinstvena prilika za Europu
Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije
„Stanje okoliša u Europi došlo je do kritične točke. Imamo kratak vremenski rok da u sljedećem desetljeću povećamo mjere zaštite prirode, umanjimo utjecaje klimatskih promjena i radikalno smanjimo potrošnju prirodnih resursa. Naša procjena pokazuje da su postupne promjene dovele do napretka u nekim područjima, ali ni približno dovoljno da bismo ispunili dugoročne ciljeve. Već imamo znanje, tehnologiju i alate koji su nam potrebni kako bi ključni sustavi proizvodnje i potrošnje, kao što su prehrana, mobilnost i energija, postali održivi. Naš budućiprosperitet ovise o tome, kao i o našoj sposobnosti da društveno djelovanje iskoristimo za postizanje promjena i stvaranje bolje budućnosti”, izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA-e.
Ukupni trendovi zaštite okoliša u Europi nisu se popravili od posljednjeg izvješća EEA-e o stanju okoliša iz 2015. U ocjeni se navodi da iako većina ciljeva do 2020. neće biti postignuta, posebno oni vezani za biološku raznolikost, još uvijek postoji šansa za ispunjenje dugoročnih ciljeva do 2030. i 2050.
Europa je postigla velik napredak u pogledu učinkovitosti resursa i kružnoga gospodarstva. Međutim, najnoviji trendovi ističu usporavanje napretka u područjima kao što su smanjenje emisija stakleničkih plinova, industrijskih emisija, stvaranja otpada, poboljšanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Trenutačna stopa napretka neće biti dovoljna za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. i 2050.
Zaštita i očuvanje europske biološke raznolikosti i prirode najveće je područje gdje se ostvaruje obeshrabrujući, gotovo nikakav napredak. Od 13 posebnih ciljeva politike postavljenih do 2020. u tom području, samo dva bi mogla biti ispunjena: određivanje zaštićenih morskih i kopnenih područja. Ako se nastavi postojeći trend, to će do 2030. rezultirati daljnjom degradacijom prirode i stalnim zagađenjem zraka, vode i tla.
Klimatske promjene, onečišćenje zraka i onečišćenje bukom koji utječu na okoliš i zdravlje ljudi, također su velik problem. Izloženost sitnim česticama uzrok je otprilike 400 000 preuranjenih smrti u Europi svake godine, a države središnje i istočne Europe nerazmjerno su pogođene tim problemom. Raste i zabrinutost zbog opasnih kemikalija i rizika koje predstavljaju. Izgledi za smanjenje štetnog utjecaja okoliša na zdravlje poboljšali bi se boljom integracijom politika za zaštitu okoliša i zdravstvenih politika.
Tablica ES.1 Sažetak prethodnih trendova i izgleda za postizanje općih/konkretnih ciljeva u okviru politika
Napomena: Godina za opće/konkretne ciljeve ne označava točnu ciljnu godinu nego vremenski okvir za opće/konkretne ciljeve.
Trendovi i predviđanja emisija stakleničkih plinova u EU-28, 1990. – 2050.
Izvor: SOER 2020 p.158
Postizanje europske vizije održivosti s niskim udjelom ugljika još je uvijek moguće. U izvješću je istaknuto sedam ključnih područja u kojima su potrebne odlučne mjere kako bi se Europa vratila na pravi put prema ostvarenju svojih ciljeva za 2030. i 2050.
Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi, EEA objavljuje svakih pet godina kako je propisano uredbom. SOER 2020. šesti je SOER koji je EEA izdala od 1995. godine. te nudi pouzdane, znanstveno utemeljene uvide o tome na koji način moramo odgovoriti na velike i složene izazove s kojima se susrećemo, poput klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti te zagađenja zraka i vode. SOER 2020. pripremljen je u bliskoj suradnji s EEA-inom Europskom informacijskom i promatračkom mrežom za okoliš (Eionet). Izvješće se temelji na velikoj stručnosti vodećih stručnjaka i znanstvenika Eioneta u području zaštite okoliša, iz 33 države članice EEA-e i šest država suradnica.
SOER 2020. Cjelovito izvješće – Integrirana procjena
For references, please go to https://eea.europa.eu./highlights/stanje-okolisa-u-europi-2020 or scan the QR code.
PDF generated on 2024-11-05 22:39
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima