Čišći zrak doprinosi ljudskom zdravlju i smanjuje posljedice klimatskih promjena

Nakon što su Europska unija i njezine države članice uvele odgovarajuće mjere i politike,  kvaliteta zraka u Europi znatno se popravila u odnosu na 1970-e . Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz brojnih glavnih izvora, uključujući promet, industriju i proizvodnju električne energije sada su regulirane propisima i njihova razina općenito opada, ali ne uvijek i u predviđenoj mjeri. Visoke razine onečišćenja zraka i dalje imaju znatan učinak na zdravlje Europljana, pri čemu najveću štetu uzrokuju lebdeće čestice i dušikov dioksid.

Aktualno godišnje izvješće o kvaliteti zraka Europske agencije za okoliš pokazuje da je većina stanovnika europskih gradova još uvijek izložena razinama onečišćenja zraka koje Svjetska zdravstvena organizacije smatra štetnima. U izvješću se navodi da su koncentracije sitnih čestica u 2014. prouzročile otprilike 428 000 preranih smrti u 41. europskoj zemlji, od čega je oko 399 000 slučajeva u državama EU-28.

Loša kvaliteta zraka znatno utječe i na gospodarstvo, povećava troškove liječenja, smanjuje produktivnost radnika i šteti tlu, usjevima, šumama, jezerima i rijekama. Iako se onečišćenje zraka često povezuje s vršnim koncentracijama i epizodama onečišćenja, dugoročna izloženost manjim količinama predstavlja čak ozbiljniju prijetnju ljudskom zdravlju i prirodi. 

Smanjenje onečišćujućih tvari u zraku pomaže u borbi protiv klimatskih promjena

Ugljikov dioksid možda je najveći uzrok globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, ali nije i jedini. Brojni drugi plinoviti spojevi ili spojevi čestica, poznati kao „tvari koje utječu na klimu”, imaju utjecaj na količinu solarne energije (uključujući toplinu) koju Zemlja zadržava.

Uzmimo za primjer metan, tvar koja snažno utječe na klimu, te ga smatramo onečišćujućom tvari u zraku koja je usko povezana s poljoprivrednom djelatnosti i s uzgojem životinja i potrošnjom mesa. Lebdeće čestice još su jedna onečišćujuća tvar koja utječe na klimatske promjene i kvalitetu zraka. Ovisno o sastavu, one mogu imati učinak hlađenja ili zagrijavanja na lokalnu i globalnu klimu. Čađa je, primjerice, jedna od sastavnica sitnih lebdećih čestica koja nastaje nepotpunim izgaranjem goriva i upija solarno i infracrveno zračenje u atmosferi te stoga ima učinak zagrijavanja.  

Mjere smanjenja emisija onečišćujućih tvari koje imaju kraći utjecaj na klimu od stakleničkih plinova, kao što su čađa, metan, ozon ili prekursori ozona imaju pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje i klimu. Emisije staklenički plinovi i onečišćujuće tvari u zraku imaju iste izvore pa ograničavanje emisija jednih ili drugih može dovesti do znatnih ušteda.

Međutim, određene mjere koje su se promicale u prošlosti i za koje se smatralo da su korisne jer, među ostalim, smanjuju utjecaj klimatskih promjena, imale su neočekivano negativan utjecaj na kvalitetu zraka. Brojne su zemlje, primjerice, promicale upotrebu dizelskih vozila, ali ispostavilo se da ona ispuštaju visoku razinu onečišćujućih tvari u zrak. Slično tome, promicanje grijanja na  drva, kao obnovljivog izvora energije, u nekim je europskim područjima nažalost dovelo do visokih razina lebdećih čestica u zraku, promatrajući lokalno Moramo učiti iz takvih primjera i s razumijevanjem koristiti određene mjere, uzimajući u obzir i njihove moguće negativne posljedice. .

Poveznice između klimatskih promjena i kvalitete zraka nisu ograničene samo na uobičajene onečišćujuće tvari koje u atmosferu ispuštaju isti izvori kao i oni koji ispuštaju stakleničke plinove. Klimatske promjene, same po sebi, također mogu pogoršati probleme onečišćenja zraka. Primjerice, očekuje se da će klimatske promjene utjecati na lokalno vrijeme u brojnim regijama svijeta, uključujući učestalost toplinskih valova i epizoda stagnacije zraka. Više sunčeva svjetla i toplije temperature mogli bi produljiti razdoblja u kojima su razine ozona povećane, a mogli bi i dodatno pogoršati vršne koncentracije ozona, što nikako nije dobra vijest za dijelove Europe u kojima često dolazi do epizoda prevelike koncentracije prizemnog ozona.

Prelazak s lokalno usklađenog djelovanja na globalno

Razina onečišćenja zraka nije svugdje jednaka i različite se onečišćujuće tvari otpuštaju u atmosferu iz brojnih izvora. Cestovni promet, poljoprivreda, elektrane, industrija i kućanstva imaju najveće emisije onečišćujućih tvari u zraku u Europi. Kad dospiju u atmosferu, mogu se pretvoriti u nove onečišćujuće tvari i proširiti, a definiranje i provedba politika za rješavanje takvih složenih problema nije jednostavan zadatak.

Zbog različitih izvora u pogledu geografske raspodjele i gospodarskih aktivnosti,mjere se moraju poduzimati na različitim razinama, od lokalnih do globalnih. Cilj međunarodnih konvencija može biti smanjenje onečišćujućih tvari koje se otpuštaju u atmosferu, ali bez lokalnog djelovanja (npr. informativne kampanje, uklanjanje vozila koja iznimno onečišćuju atmosferu iz gradova ili odluke o podjeli gradskih područja) naši napori neće uroditi plodom.. Ta raznolikost također znači da ne postoji univerzalno rješenje za onečišćenje zraka. Kako bi se smanjila izloženost i daljnja šteta, odgovorne institucije trebaju prilagoditi svoje mjere kako bi se u obzir uzeli i lokalni čimbenici, kao što su izvori, demografski podatci, prometna infrastruktura i lokalno gospodarstvo.

Kako bi se povećala kohezija između djelovanja koja se poduzimaju na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini, Europska komisija okupila je različite europske dionike na Europskom forumu za čisti zrak koji je održan u studenom u Parizu i na kojem je naglasak stavljen ne samo na povećanje kvalitete zraka u gradovima, nego i na onečišćenje zraka koje nastaje zbog poljoprivrednih aktivnosti. Na forumu je naglasak stavljen i na inovacije i poslovne prilike povezane s djelovanjima u cilju osiguranja čistijeg zraka.

Ključne informacije za smanjenje izloženosti

Europska agencija za okoliš i njezine države članice surađuju kako bi prikupile usporedive informacije o kvaliteti zraka tijekom duljih vremenskih perioda. Na temelju prikupljenih podataka mjerimo napredak, analiziramo trendove i tražimo poveznice između izvora, kao što je cestovni promet, i stvarnih mjerenja kvalitete zraka, a kada je to potrebno, mjerenjima iz postaja za praćenje kvalitete zraka dodajemo i satelitska motrenja.a U okviru programa Copernicus koji iz svemira prati pojava na Zemlji, Europska je unija u listopadu lansirala novi satelit čiji je zadatak pratiti onečišćenje zraka i koji je već počeo dostavljati slike, a te se informacije redovito dijele s javnosti i tvorcima politika. Važno je naglasiti da se Agencija bavi samo kvalitetom vanjskog zraka, ali ne i kvalitetom zraka koji udišemo kod kuće ili na poslu, a koji također izravno utječe na naše zdravlje. 

Kako bismo pružili najnovije informacije, zajedno s Europskom komisijom razvili smo novu internetsku uslugu, indeks kvalitete zraka u Europi. Predstavljen na Europskom forumu za čisti zrak, indeks kvalitete zraka u Europi pruža informacije o trenutačnoj situaciji u pogledu kvalitete zraka na temelju mjerenja iz više od 2 000 postaja za praćenje kvalitete zraka u cijeloj Europi. Građani s pomoću mape u okviru indeksa mogu provjeriti kvalitetu zraka na razini postaja na temelju pet ključnih onečišćujućih tvari koje štete ljudskom zdravlju i okolišu, a to su: lebdeće čestice (PM_2,5 i PM₁₀), prizemni ozon, dušikov dioksid i sumporov dioksid. Taj alat omogućuje dijeljenje informacija svim Europljanima koji su zainteresirani za rješavanje pitanja onečišćenja zraka. Svi možemo provjeriti kvalitetu zraka u mjestu u kojem se nalazimo i poduzeti mjere predostrožnosti kako bismo smanjili svoju izloženost onečišćenju.

Informacije su nužne za rješavanje problema onečišćenja zraka i smanjenje njegovih štetnih učinaka. Međutim, kako bi se povećala kvaliteta zraka i ostvarili dugoročni ciljevi EU-a u pogledu niske emisije ugljika, potrebno je pozabaviti se pitanjima emisija iz svih gospodarskih sektora i sustava, kao što su mobilnost, energija ili hrana, te razumjeti obrasce proizvodnje i potrošnje zbog kojih te emisije nastaju. To je jedini put naprijed. Europska agencija za okoliš spremna je kao partner u znanju pomoći u ostvarenju tih dugoročnih ciljeva. 

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Uvodni članak objavljen u biltenu EEA 2017/4, 15. prosinca 2017.