Plastika je sve veći ekološki i klimatski problem: kako Europa može promijeniti taj trend?

Iako su zadnjih godina znatno porasle osviještenost i zabrinutost, pa i aktivnosti u vezi s načinima odlaganja plastike u morskom okolišu i drugdje, postoje i mnogi drugi  manje poznati učinci plastike, uključujući njezin doprinos klimatskim promjenama i nove izazove povezane s pandemijom bolesti COVID-19, kako se navodi u izvješću Europske agencije za okoliš pod nazivom „Plastika, kružno gospodarstvo i europski okoliš – prioritet djelovanja”.

U izvješću se razmatraju proizvodnja i potrošnja plastike, trgovina plastikom, utjecaj plastičnih proizvoda na okoliš i klimu tijekom njihova životnog ciklusa te se analiziraju mogućnosti prelaska na kružno gospodarenje plastikom u okviru triju scenarija koji uključuju kreatore politika, industrijske subjekte i potrošače.

„Izazovi koje nameće plastika u velikoj su mjeri posljedica činjenice da naši sustavi proizvodnje i potrošnje nisu održivi. U kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i klimatskih promjena javnost pridaje veću pozornost krizi u području plastičnog otpada s kojom se suočavamo. Jasno je da je najbolje rješenje prelazak na potpuno održivo i kružno gospodarenje plastikom, koje podrazumijeva daleko mudriju upotrebu plastike, njezinu učinkovitiju ponovnu upotrebu i recikliranje. Osim toga, proizvodnja plastike iz obnovljivih sirovina trebala bi biti početna točka”, rekao je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Agencije.

Izvješće pokazuje da su proizvodnja i upotreba plastike, kao i trgovina plastikom i dalje u porastu. Već postoje brojne politike i inicijative EU za rješavanje problema koje uzrokuje plastika, osobito plastika za jednokratnu uporabu. Europska komisija predstavila je 2018. sveobuhvatnu strategiju o plastici u kružnom gospodarstvu, prvu te vrste u svijetu, u kojoj se opisuje pristup EU rješavanju izazova povezanih s plastikom, a nakon toga je 2019. donesena Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu.

U izvješće Europske agencije za okoliš opisuju se tri scenarija budućeg djelovanja, koji uključuju pametniju uporabu plastike, viši stupanj kružnosti i uporabu obnovljivih sirovina. Te mjere zajedno mogu pomoći u postizanju održivog i kružnog sustava gospodarenja plastikom. Pored izvješća danas su objavljena i dva informativna dokumenta o srodnim temama, i to o plastici u tekstilnim proizvodima te o uspostavljanju kružnih poslovnih modela.

Pandemija bolesti COVID-19 i plastika

Pandemija prouzročena koronavirusom donijela je promjene u proizvodnji i potrošnji plastike, kao i na nastanak plastičnog otpada. Plastične maske imaju ključnu ulogu u ograničavanju širenja bolesti COVID-19. Međutim, porast količine plastičnog otpada zbog potražnje za maskama i rukavicama te promjene u proizvodnji i upotrebi plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu kao što su posude za preuzimanje hrane i plastična ambalaža za internetsku trgovinu mogu kratkoročno ugroziti nastojanja EU u pogledu smanjenja onečišćenja plastikom i prelaska na održiviji odnosno  kružni sustav gospodarenja plastikom.

Proizvodnja plastike u industriji pridonosi klimatskim promjenama

Potrošnja i proizvodnja plastike podrazumijevaju potrošnju velikih količina fosilnih goriva, što negativno utječe na okoliš i klimatske promjene. Osim toga, uslijed smanjene gospodarske aktivnosti zabilježen je velik pad cijena nafte u svijetu, zbog čega je proizvođačima znatno jeftinije proizvoditi plastične proizvode iz nerabljenih materijala fosilnog podrijetla nego upotrebljavati reciklirane plastične materijale. Ako proizvodnja i uporaba plastike nastave rasti u skladu sa predviđanjima, udio industrije plastike u svjetskoj potrošnji nafte porast će do 2050. sa sadašnjih 7 % na 20 %.

Prema podatcima iz EEA inventara stakleničkih plinova, godišnje emisije povezane s proizvodnjom plastike u EU iznose oko 13,4 milijuna tona CO₂, odnosno čine oko 20 % emisija kemijske industrije u cijeloj EU, navodi se u izvješću. Gospodarska održivost europskog i globalnog tržišta recikliranja plastike trenutno je pod snažnim pritiskom. Slabija tržišna potražnja za recikliranom plastikom otežava i napore mnogih europskih lokalnih zajednica u području održivog upravljanja i gospodarenja otpadom, a za velike količine plastičnog otpada upotrebljavaju se manje poželjne mogućnosti odlaganja otpada.

Figure: the environmental impacts across the life cycle of plastics

Source: EEA, 2020

Sintetički tekstilni materijali sve su veći problem

Dio problema u vezi s plastikom čine i tekstilni materijali izrađeni od sintetičkih vlakana kao što su poliester i najlon. Kako se navodi u posebnom informativnom dokumentu Europske agencije za okoliš o plastici u tekstilnim proizvodima, potrošači u EU godišnje bace približno 5,8 milijuna tona tekstilnih proizvoda, oko 11 kilograma po osobi, a otprilike dvije trećine njih izrađene su od sintetičkih vlakana. Prema podatcima dostupnima za 2017., europska su kućanstva te godine potrošila oko 13 milijuna tona tekstilnih proizvoda (odjeće, obuće i tekstila za kućanstvo). Tekstilni proizvodi na bazi plastike čine oko 60 % odjeće i 70 % tekstilnih proizvoda za kućanstvo. Promicanjem zastupljenosti alternativnih proizvoda izrađenih od održivih vlakana i kontrolom emisija mikroplastike te unapređenjem odvojenog prikupljanja, ponovne uporabe i recikliranja može se poboljšati održivost i kružnost sintetičkih tekstilnih proizvoda u kružnom gospodarstvu.

Kružni poslovni modeli mogu pomoći u rješavanju problema neodržive proizvodnje i potrošnje plastike

Promjene tradicionalnih poslovnih modela kako bi se povećala njihova kružnost pobuđuju sve veće zanimanje i nude prilike za ostvarivanje dobiti. Tim se promjenama omogućuje ponovna uporaba materijala i proizvoda te njihovo što duže zadržavanje u gospodarstvu. U informativnom dokumentu Europske agencije za okoliš pod nazivom „Okvir za uspostavu kružnih poslovnih modela u Europi”, koji je također objavljen danas, navode se mjere koje se mogu poduzeti radi uspješne uspostave kružnih poslovnih modela. U tom dokumentu se navode i čimbenici koji omogućuju široku primjenu specifičnih mjera u okviru očekivanog prelaska na kružno gospodarstvo. Za taj će prelazak biti potrebno uspostaviti odgovarajuće politike podrške te načine ponašanja usmjerene na promjene u potrošnji uz primjereno educiranje javnosti.