Europski okoliš 2015.: budući napredak ovisi o odlučnijim koracima u području politike, znanja, ulaganja i inovacija

To su neke od ključnih poruka iz danas objavljenog petogodišnjeg izvješća Europske okolišne agencije pod nazivom „Europski okoliš – stanje i izgledi u 2015.” (SOER 2015.). SOER 2015. sveobuhvatna je procjena europskog okoliša, ali dokument sadrži i procjene i podatke na nacionalnim, regionalnim te na globalnoj razini.

Politike EU-a značajno doprinose stanju okoliša

Europljani danas uživaju u čistijem zraku i vodi, smanjene su količine otpada na odlagalištima, a povećano recikliranje. Međutim, Europa mora proći još dug put kako bi do 2050. postigla cilj utvrđen u Sedmom akcijskom programu za okoliš: „živjeti dobro unutar granica našega planeta”. Iako se prirodnim resursima koristimo učinkovitije nego prije, degradacija resursa na koje se oslanjamo u Europi i diljem svijeta nije zaustavljena. Problemi kao što su gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene i dalje predstavljaju najveće prepreke ostvarenju ovoga cilja.

Direktor EEA Hans Bruyninckx nedavno je izjavio: „Naše analize pokazuju da su se europskim politikama tijekom godina uspješno riješili mnogi okolišni izazovi. No, one također pokazuju da i dalje štetimo prirodnim sustavima o kojima ovisimo. Dok je život unutar granice planeta ogroman izazov, sučeljavanje s njim može donijeti značajne dobrobiti. Potpuno iskorištavanje mogućnosti inovacija u Europi i stvaranje novih industrija moglo bi uistinu dovesti do ostvarenja zdravog i održivog društva te nas pozicionirati kao predvodnike u znanosti i tehnologiji.”

Izvješće SOER 2015. ističe nužnost ambicioznijih političkih mjera ukoliko se želi postići vizija Europe 2050. Naglašava se također potreba za novim pristupima koji bi bili u stanju odgovoriti sustavnoj prirodi mnogih okolišnih problema. Primjerice, vanjski pritisci, uključujući i globalne megatrendove, mogu djelovati protiv određenih politika i napora lokalnog okolišnog upravljanja. Mnogi su okolišni izazovi blisko povezani sa sustavima proizvodnje i potrošnje o kojima ovise brojna radna mjesta i egzistencija velikoga broja ljudi, a izmjene tih sustava stvaraju različite troškove i koristi. Štoviše, rezultati poboljšanja učinkovitosti često su neutralizirani povećanom potrošnjom.

U zaključku Izvješća ističe se važnost potpune provedbe postojećih politika za postizanje vizije Europe 2050, no to, kao niti brojna nova gospodarska i tehnološka rješenja koja doprinose većoj učinkovitosti neće, samo po sebi, biti dovoljno za postizanje zacrtanoga cilja.

Potreba za preobrazbom ključnih sustava

Rješavanje složenih izazova s kojima se Europa suočava, osim ambicioznije politike, zahtijevat će ulaganje u nova znanja i „pametnije“ investiranje s ciljem temeljne preobrazbe ključnih sustava, primjerice u području prehrane, energije, stanovanja, prijevoza, financija, zdravlja i obrazovanja. To će iziskivati strategije i pristupe usmjerene na ublažavanje pritisaka i izbjegavanje mogućih šteta, obnovu ekosustava, ispravljanje socioekonomskih nejednakosti te prilagodbu globalnim trendovima kao što su klimatske promjene i iscrpljivanje zaliha resursa.

Dr. Bruyninckx je nastavio: „Imamo 35 godina da osiguramo život na održivom planetu do 2050. godine. To se može činiti kao daleka budućnost, no ako želimo ostvariti naš cilj moramo djelovati odmah. Naše djelovanje i ulaganja trebaju biti još ambiciozniji i sustavniji jer će mnoge odluke koje danas donosimo odrediti način našega života 2050. godine.”

Izvješće o europskom okolišu SOER 2015.: izdvojene činjenice i trendovi

Prirodni kapital

• Politikama EU-a smanjena je razina onečišćenja okoliša te se znatno poboljšala kvaliteta zraka i vode u Europi. Međutim, kontinuirano zanemarivanje činjenice da se potencijali ekosustava  nepovratno iscrpljuju predstavlja prijetnju gospodarskim učincima i blagostanju Europe.
• Biološka raznolikost i dalje se gubi. Procjenjuje se da šezdeset posto zaštićenih  vrsta i 77% vrsta staništa ima nepovoljan status očuvanja. Europa nije na putu ostvarivanja cilja zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti do 2020. godine.Posljednjih se godina poboljšala kvaliteta pitke vode, no vjerojatno je da oko polovica kopnenih vodnih tijela u Europi neće postići „dobar ekološki status” u 2015. godini. 
• Posljednjih se godina poboljšala kvaliteta pitke vode, no vjerojatno je da oko polovica kopnenih vodnih tijela u Europi neće postići „dobar ekološki status” u 2015. godini.
• Posebno zabrinjava područje morske i obalne biološke raznolikosti. Problemi uključuju onečišćenje mora, oštećenje morskoga dna, invazivne strane vrste i zakiseljavanje. U atlantskom i baltičkom području prekomjeran se izlov smanjio, no mediteransko područje pokazuje mnogo negativniju sliku s 91% procijenjenog prekomjernog izlova u 2014. godini.
• U 2012. godini manje od 6% područja uzgoja poljoprivrednih kultura u Europi korišteno je za organsku poljoprivredu, uz velike razlike među državama.
• Gledajući u budućnost, možemo očekivati jačanje klimatskih promjena i s njima povezanih pritisaka i utjecaja a prisutni će i dalje biti temeljni uzroci gubitka biološke raznolikosti.

Učinkovito korištenje resursa

• Domaća potrošnja resursa iznosila je 16,7 tona po osobi u 2007. godini smanjivši se na 13,7 tona u 2012. godini i to djelomično zbog propasti građevinske industrije u nekim državama.
• Posljednjih se godina poboljšalo upravljanje otpadom tako da je stvoreno manje otpada i manje je odloženo na odlagališta. Stope recikliranja povećale su se u 21 državi između 2004. i 2012. godine, dok su se stope odlaganja smanjile u 27 od 31 države (za koje su podaci dostupni). Države članice EEA postigle su prosječnu stopu recikliranja od 29% u 2012. godini u odnosu na 22% u 2004. godini.
• Emisije stakleničkih plinova smanjene su od 1990. godine za 19% unatoč 45%-om povećanju od industrijske proizvodnje. Smanjilo se korištenje fosilnih goriva, kao i emisija nekih onečišćujućih tvari iz područja transporta i industrije.
• Financijska kriza 2008. godine i gospodarske teškoće koje su uslijedile također su doprinijeli smanjenju nekih pritisaka na okoliš. Preostaje nam pratiti hoće li se ta poboljšanja i održati.
• Trenutno usuglašene politike nisu dovoljne kako bi Europa postigla svoje dugoročne okolišne ciljeve kao što je, primjerice, smanjenje emisija stakleničkih plinova za 80 – 95%.

Zdravlje i društvena dobrobit

• Okolišne su politike donijele poboljšanja u pogledu kvalitete pitke vode i kvalitete vode za kupanje te smanjenje izloženosti ključnim opasnim onečišćujućim tvarima.
• Onečišćenje zraka i onečišćenje bukom i dalje su uzrokom ozbiljnih zdravstvenih problema u urbanim područjima. Oko 430.000 preuranjenih smrti u EU-u 2011. godine pripisano je lebdećim česticama, dok izloženost buci svake godine doprinosi preuranjenoj smrti 10.000 osoba oboljelih od srčanih bolesti.
• Rastuća uporaba kemikalija, osobito u proizvodima široke potrošnje povezuje se s uočenim povećanjem endokrinih oboljenja i poremećaja kod ljudi.
• Procjenjuje se da očekivana poboljšanja u kvaliteti zraka neće biti dovoljna da se ozbiljnije smanji utjecaj kvalitete zraka na zdravlje, te da će se učinci klimatskih promjena još povećati.
• Industrijski sektor vezan za okoliš porastao je od 2000. do 2011. godine za više od 50% i jedan je od rijetkih sektora koji bilježi procvat u pogledu prihoda i radnih mjesta, unatoč financijskoj krizi koja se proteže još od 2008. godine.

Napomene uredniku

O EEA

Europska okolišna agencija (EEA) agencija je Europske unije. Njezin je cilj pružanje potpore održivom razvoju i pomoći u postizanju značajnih i mjerljivih poboljšanja u europskom okolišu kroz osiguravanje pravodobnih, ciljanih, relevantnih  i pouzdanih informacija za tvorce politika i javnost. Temeljni oslonac u radu EEA je Europska informacijska i promatračka mreža za okoliš (Eionet) koju čini 39 europskih država.

O izvješću SOER 2015.

Izvješće „Europski okoliš – stanje i izgledi u 2015.” sastoji se od dvaju zasebnih izvješća i 87 internetskih sažetaka. Konkretno, ono obuhvaća izvješće pod nazivom „Sinteza” i izvješće pod nazivom „Procjena globalnih megatrendova”, dopunjeno s 11 osvrta na globalne mega-trendove, 25 prikaza tematskih okolišnih područja u europskom kontekstu, devet osvrta na  usporedne  podatke  među europskim državama, 39 nacionalnih izvješća (temeljenih na nacionalnim izvještajnim dokumentima)) i tri regionalna izvješća.

SOER 2015.:

• Pruža sveobuhvatnu i cjelovitu procjenu stanja, trendova i perspektiva u pogledu europskog okoliša u globalnom kontekstu.
• Informativna je osnova za provedbu europske okolišne politike u razdoblju između 2015. i 2020. godine.
• Donosi analizu mogućnosti u pogledu promjena postojećih politika (i znanja koja se koriste kao informativna osnova za te politike) s ciljem postizanja vizije Europske unije za 2050. godinu koji promovira „dobar život u granicama planeta“.
• Rezultat je zajedničkih aktivnosti i  bliske suradnje s mrežom Eionet i službama Europske komisije. Osim toga, u stručnu procjenu izvješća bilo je uključeno nekoliko međunarodnih organizacija.
• www.eea.europa.eu/soer

Podaci za kontakt

Za upite medija: