Potrebni su veći napori kako bi se najranjivije građane zaštitilo od onečišćenja zraka, buke i ekstremnih temperatura

U novom izvješću EEA-a „Utjecaj različitih socijalnih prilika u Europi na izloženost onečišćenju zraka, prekomjernoj buci i ekstremnim temperaturama i s tim povezani učinci“ upozorava se na usku povezanost socijalnih i ekoloških problema u cijeloj Europi. Prijetnje za okoliš i njihov utjecaj na ljudsko zdravlje točno odražavaju razlike u razinama dohotka, stopama nezaposlenosti i stupnju obrazovanja u cijeloj Europi.

Iako su politike i zakonodavstvo EU-a u posljednjih nekoliko desetljeća omogućili značajna poboljšanja životnih uvjeta u ekonomskom smislu i u pogledu kvalitete okoliša, nejednakosti između regija i dalje postoje. U izvješću se ističe da je za uspješno rješavanje pitanja ekološke pravde potrebno bolje uskladiti socijalnu politiku i politiku zaštite okoliša te osigurati bolje djelovanje na lokalnoj razini.

„Kad je riječ o pitanjima zaštite okoliša, Europska komisija stalno ističe da smo Europa koja štiti. To je načelo najjednostavnije provjeriti osvrtanjem na način na koji štitimo ranjive, slabe i bespomoćne. Europskoj agenciji za okoliš potrebno je odati priznanje za ovo izvješće u kojem razmatra činjenicu da je riziku od loše kvalitete zraka, pretjerane buke i ekstremnih temperatura najizloženije siromašno i najmlađe stanovništvo te stanovništvo starije dobi. Na zaključcima izvješća temelje se naša nastojanja da budemo Europa koja štiti svakoga”, izjavio je Karmenu Vella, povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo.

„Unatoč iznimno važnom uspjehu europskih politika u posljednjih nekoliko godina u pogledu poboljšanja naše kvalitete života i zaštite okoliša, svjesni smo činjenice da je u cijeloj Europi moguće učiniti više kako bismo sve Europljane, bez obzira na njihovu dob, dohodak ili obrazovanje, bolje zaštitili od opasnosti za okoliš s kojima smo suočeni”, izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA-a.

Exposure to PM2.5 mapped against GDP per capita, 2013-2014

Note: Exposure is expressed as population-weighted concentrations; mapped for NUTS 3 regions. 
Source: Based on ETC/ACM (2018a).

Annual number of cooling degree days (CDDs; 1990-2016 average) mapped against long-term unemployment (left) and proportion of people 75 years old or older (right), 2013-2014

Note: Number of cooling degree days per year is the 1990-2015 average. The long-term unemployment rate and the percentage of people 75 years old or older are classified using quantiles, i.e. five equal intervals. Mapped for NUTS 2 regions. 
Source: EEA based on the E-OBS dataset (updated from Haylock et al., 2008) and Eurostat.

Glavni zaključci

Onečišćenje zraka i onečišćenje bukom

• Regije istočne Europe (uključujući Poljsku, Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku) i regije južne Europe (uključujući Španjolsku, Portugal, Italiju i Grčku) u kojima su razina dohotka i stupanj obrazovanja niži od europskog prosjeka, a stope nezaposlenosti više, izloženije su onečišćujućim tvarima u zraku, uključujući lebdeće čestice (PM) i prizemni ozon (O₃).
• U bogatijim su regijama, uključujući velike gradove, razine dušikova dioksida (NO₂) u prosjeku više, uglavnom zbog gustog cestovnog prometa i bogate gospodarske aktivnosti. Međutim, u tim su regijama siromašnije zajednice i dalje izloženije višim lokalnim razinama NO₂.
• Izloženost buci u znatno je većoj mjeri ograničena na određeno mjesto u odnosu na izloženost onečišćenju zraka, pa se razine onečišćenja bukom  znatno razlikuju već i na malim udaljenostima. Analizom je utvrđena okvirna poveznica između razine buke u gradovima i kućanstvima s nižim dohotkom koja upućuje na višu razinu buke u gradovima u kojima živi siromašnije stanovništvo.

Ekstremne temperature

• Ekstremne temperature imaju veći utjecaj na regije južne i jugoistočne Europe. Isto tako, brojnim su regijama u Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj svojstveni niži dohodak i stupanj obrazovanja te viša stopa nezaposlenosti i brojnije stanovništvo starije dobi. Ti sociodemografski čimbenici mogu umanjiti mogućnost pojedinaca da se zaštite i sklone od vrućine, što može dovesti do negativnih posljedica za zdravlje.
• U nekim dijelovima Europe velik broj ljudi ne može održavati svoja kućanstva dovoljno toplima zbog loše kvalitete stambenih prostora i visoke cijene energije. Zbog toga i dalje dolazi do bolesti i smrtnih slučajeva povezanih s izloženošću niskim temperaturama.

Što se poduzima kako bi se taj problem riješio?

Europska unija (EU) kao cjelina posljednjih je desetljeća znatno napredovala u pogledu smanjenja onečišćenja zraka, a države članice provele su niz politika EU-a kako bi poboljšale svoju prilagodbu klimatskim promjenama. Regionalna politika EU-a dokazala je svoju učinkovitost u rješavanju socijalnih i ekonomskih nejednakosti. Isto tako, niz regionalnih i gradskih tijela proaktivno smanjuje utjecaj okolišnih rizika na najranjivije članove društva:

• Poboljšanim prostornim planiranjem i upravljanjem cestovnim prometom, kao što je uvođenje zona niskih emisija u gradskim središtima, smanjuje se izloženost onečišćenju zraka i onečišćenju bukom u područjima u kojima žive socijalno ranjive skupine.
• Zabrana određenih goriva za grijanje u kućanstvima, kao što je ugljen, isto tako utječe na poboljšanje kvalitete zraka u područjima s niskim dohotkom. Međutim, uz zabranu je potrebno uvesti i subvencije za prelazak na čišće načine grijanja za kućanstva s niskim dohotkom.
• Primjeri djelovanja usmjerenih na zaštitu djece od buke zračnog i cestovnog prometa uključuju postavljanje bukobrana i zaštitnih konstrukcija na igrališta na otvorenom.
• Brojna nacionalna i lokalna tijela uspostavila su akcijske planove u cilju poboljšanja odgovora na hitne situacije kako bi se starijim osobama i drugim ranjivim skupinama osigurala pomoć za vrijeme toplinskih valova ili valova hladnoće. Ti su planovi obično popraćeni inicijativama zajednice ili volonterskog sektora.
• Prilagodba klimatskim promjenama pridonosi pripremama za sve češće i ekstremnije toplinske valove. Konkretno, povećanjem broja zelenih površina rashlađuju se gradska središta, što ujedno koristi zdravlju stanovnika gradova i poboljšava kvalitetu njihova života.

Kontekst procjene

Onečišćenje i drugi okolišni rizici predstavljaju opasnost za zdravlje svih ljudi, ali imaju veći utjecaj na određene pojedince zbog njihove dobi ili zdravstvenog stanja. Na sposobnost pojedinaca da izbjegavaju te opasnosti ili da se nose s njima utječu i njihov dohodak, zaposlenost ili stupanj obrazovanja. U izvješću EEA-a procjenjuju se poveznice između socijalnih i demografskih nejednakosti i različitih razina izloženosti onečišćenju zraka, buci i ekstremnim temperaturama u Europi.