Kako opasnosti za okoliš utječu na ranjive skupine u Europi?

Koji su glavni zaključci izvješća?

Izvješće EEA-a „Utjecaj različitih socijalnih prilika u Europi na izloženost onečišćenju zraka, prekomjernoj buci i ekstremnim temperaturama i s tim povezani učinci” šalje četiri glavne poruke. Prva je ta da opasnosti za okoliš koje smo razmotrili u izvješću nerazmjerno utječu na osobe koje su, u smislu svoje socioekonomske situacije ili dobi,  već u nepovoljnom položaju. , . Druga upućuje na to da postoje znatne razlike diljem Europe u odnosu na to gdje se regije u najnepovoljnijem položaju geografski nalaze i to gdje je onečišćenje najgore. Neke su regije nešto bogatije i manje onečišćene, dok su druge siromašnije ili u nepovoljnijem položaju, jače onečišćene i izloženije ekstremnim temperaturama. Još je jedan ključan zaključak izvješća taj da EU u svojoj politici ima dobre temelje kad je riječ o tretiranju pitanja ranjivosti, ali treba poduzeti više kad je riječ o provedbi. To je potrebno učiniti što prije jer će se te nejednakosti vrlo vjerojatno nastaviti i u budućnosti, ili barem neke od njih. Zato je posljednji zaključak izvješća taj da moramo razmotriti mjere koje je moguće provesti na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini Europe.

Kakve se mjere poduzimaju za rješavanje tih nejednakosti i učinaka?

Provode se vrlo dobre procjene društvene ranjivosti i izloženosti opasnostima za okoliš na lokalnoj razini. Dobar je primjer za to Berlin, grad koji je podijeljen na manje dijelove te je zatim za svaki od tih dijelova provedena procjena socioekonomske situacije stanovnika i ekoloških problema. Dobiveni zemljovid socioekonomskih i ekoloških problema omogućuje lokalnim vlastima da se posvete područjima na kojima su ti problemi najteži i na kojima je kvaliteta života stanovnika najniža.

Ozbiljan je problem, posebno u istočnim i određenim južnim državama članicama EU-a, nastavak upotrebe ugljena za grijanje u kućanstvima. To uzrokuje znatno onečišćenje zraka. Ipak, uspostavljeni su različiti nacionalni programi subvencija namijenjenih najsiromašnijim kućanstvima za prelazak s upotrebe ugljena za grijanje u kućanstvima na plin i druge manje onečišćujuće izvore.

Koje ste informacije i podatke upotrijebili u procjeni?

Kad je riječ o socioekonomskim podatcima, uglavnom smo se služili podatcima Eurostata jer je to europski izvor koji osigurava dosljednu bazu podataka za cijelu Europu. Naravno, postoje i nedostatci u smislu granularnosti podataka. Izrađuju se izvješća samo za velike prostorne jedinice, takozvane regije NUTS II i NUTS III, pa se podatci odnose na jedinice od 150 000 do 800 000 stanovnika. Kad je riječ o podatcima o okolišu, za onečišćenje zraka i prekomjernu buku služili smo se podatcima koje su zemlje dostavile Europskoj agenciji za okoliš i koje smo mi procijenili. Za klimatološke podatke služili smo se i skupom podataka dobivenih promatranjem koji se prikupljaju svakodnevno i prikazuju u obliku mreže na razini Europe, tzv. mrežom E-OBS. Podatci su analizirani interno kako bi se prikazale klimatske vrijednosti na istoj prostornoj razini kao i socioekonomski podatci.

Zašto se izvješće odnosi samo na onečišćenje zraka, ekstremne temperature i prekomjernu buku?

Posljednjih je desetljeća jasno vidljiv utjecaj ekstremnih temperatura na živote ljudi kad je riječ o hladnoći i ekstremnoj toplini. Unatoč znatnim poboljšanjima kvalitete zraka u Europi, onečišćenje zraka i dalje predstavlja znatnu opasnost za zdravlje Europljana. U medijima redovito čitamo kako su različiti dijelovi kontinenta suočeni s prekomjernim razinama onečišćenja zraka. Kad je riječ o buci, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procijenila je da je svaki peti Europljanin izložen buci cestovnog prometa koja može utjecati na kvalitetu njegovog života. Zato smo se usredotočili na te opasnosti koje najviše utječu na zdravlje ljudi. Naš se odabir donekle temeljio i na dostupnosti podataka te na vrlo dobroj bazi znanja koju posjedujemo u pogledu tih rizika.

Što ovo izvješće znači za Europsku agenciju za okoliš? Kako će se ono upotrebljavati?

Ovo je prvi put da u Agenciji podatke o okolišu analiziramo u odnosu na socioekonomske podatke. To može biti početna točka za daljnje procjene i nadamo se da će biti temelj za naše nadolazeće izvješće o „Stanju okoliša u Europi 2020.”. Planiramo i druga izvješća koja se bave povezanošću okoliša sa zdravljem.

Što još EU poduzima u tom području?

Europska komisija i drugi dionici pozdravili  su način na koji smo istaknuli probleme  u našem izvješću. Štoviše, razni sudionici u evropskim procesima  već su prepoznali povezanost socioekonomskih i ekoloških problema te zajedno rade na osiguravanju njihova učinkovitijeg rješavanja kako bi se poboljšala kvaliteta života Europljana. Povezanost okoliša i društvenih pitanja važna je, a u to smo se uvjerili tijekom nedavnih prosvjeda u Francuskoj i štrajkova učenika diljem Europe potaknutih klimatskim promjenama. Europska unija posvećuje se socijalnim i ekonomskim nejednakostima putem različitih programa, kao što su regionalne i kohezijske politike. Ti napori EU-a nadopunjuju druge mjere koje se poduzimaju na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Aleksandra Kazmierczak

Intervju objavljen u izdanju biltena Europske agencije za okoliš br. 01/2019 iz ožujka 2019.