EEA slavi 25 godina: održivost u Europi na temelju iskustva

Politika: od pojedinačnih problema prema sustavnim mjerama

Svijest o zaštiti okoliša i njezin utjecaj na oblikovanje politika započeli su utvrđivanjem pojedinačnih problema, kao što su kisele kiše, kemijska kontaminacija vodnih tijela ili brzo smanjenje populacije pčela, te njihovih utjecaja na ljudsko zdravlje i gospodarstvo. Od 1970-ih godina nadalje države članice Europske unije započele su s koordiniranjem svojih napora, sve više usklađujući svoje politike, zbog veće osviještenosti o tome da je za prekogranične probleme povezane sa zaštitom okoliša, kao što je zagađenje zraka ili vode, potrebno zajedničko djelovanje.

U tom razdoblju od gotovo 50 godina, države EU-a postupno su proširivale opseg svojeg zajedničkog djelovanja i povećavale svoje ambicije. S boljim shvaćanjem problema zaštite okoliša, postalo je jasno da pitanja povezana sa zaštitom okoliša treba uključiti u opće okvire politike – i u Europi i na globalnoj razini. U Europskoj uniji klimatske i energetske politike sada su usklađenije i politike mobilnosti postale su dio veće, dugoročne vizije klimatski neutralnog gospodarstva do 2050.

U svim raspravama o politici postajalo je sve jasnije da su pouzdane informacije o okolišu ključne za osmišljavanje i provedbu učinkovitih politika.

Znanje: dublje i šire razumijevanje

Europska agencija za okoliš osnovana je 1994.[1] kako bi pružala neovisne i pouzdane informacije o zaštiti okoliša u Europi radi pružanja podrške oblikovanju politike u Europi. Ta je odluka donesena zato što je za  zajedničko djelovanje potrebno i zajedničko razumijevanje konkretnog problema, a bez sveobuhvatnih i usporedivih podataka nije moguće oblikovati zajedničke politike i pratiti napredak.

Istodobno s rastućim potrebama politike, u našu su nadležnost tijekom vremena uključena nova područja. Porasla je vremenska i prostorna pokrivenost naše baze znanja. Danas znanje EEA-e obuhvaća tematsku analizu pojedinačnih pitanja, od kvalitete zraka, kvalitete vode za kupanje, promjena u zemljišnom pokrovu i sprječavanja nastanka otpada do stakleničkih plinova i emisija ugljičnog dioksida novih automobila i kombija, do sustavnijih međusektorskih analiza klime i energije, prehrambenog sustava te socijalne ranjivosti zbog nejednake izloženosti višestrukim učincima na okoliš. Svakih pet godina te procjene nadopunjujemo Europskim izvješćem o okolišu – Stanje i izgledi (SEOR) čije će izdanje za 2020. biti objavljeno ovog prosinca. Naš rad na procjenama i stjecanju znanja i dalje će se razvijati usporedo s kontinuiranim i novim potrebama politike.

Podatci i tehnologija: prihvaćanje promjene i istraživanje mogućnosti

Na samom početku, podatci o okolišu slali su se Agenciji u obliku tiskanih materijala poštom, a kasnije faksom. Danas države članice mogu podnositi ogromne količine podataka izravno u sustav Reportnet – našu elektroničku platformu za izvješćivanje. Nakon provjere kvalitete ti su podatci dostupni za uporabu svim korisnicima, ljudima ili strojevima.

Sve više podataka prikupljeno je iz sustava geoprostornih informacija, što nam omogućuje praćenje promjena tijekom vremena i diljem kontinenta. Sada možemo uvećati kartu, pregledati zaštićena područja u europskoj mreži Natura 2000 te dobiti informacije o zaštićenim vrstama koje tamo žive. O nekim se podatcima izvješćuje i dostupni su u stvarnom vremenu. Tisuće postaja za praćenje diljem Europe, koje mjere koncentracije glavnih onečišćivača zraka, sada su povezane u istu mrežu i sve te informacije dostupne su u obliku indeksa kvalitete zraka u Europi – zajedničke platforme EEA-e i Europske komisije.

Digitalizacija i internet omogućili su da ono što se činilo nezamislivim prije 25 godina danas postane naš svakodnevni alat. Ova revolucija u području zaštite okoliša ni izdaleka nije gotova. Zapravo, u Europskoj uniji program Copernicus za promatranje Zemlje pruža nam beskrajne mogućnosti za praćenje promjena u europskom okolišu, kao i točnost i razinu detalja koji su bili nezamislivi prije 25 godina. Od gustoće šuma do nekontroliranog širenja urbanih područja, uz pomoć satelitskih podataka iz programa Copernicus nadopunjuju se opažanja na terenu kako bismo mogli u potpunosti razumjeti što se gdje događa i zašto se događa.

S obzirom na količinu promjena u tehnologiji i prikupljanju podataka posljednjih 25 godina, možemo biti sigurni da će tehnologija – u obliku umjetne inteligencije, sustava za daljinsku detekciju ili sve veće procesne snage računala – i dalje oblikovati naše znanje i način pristupa znanju.

Mreža ljudi: iskustvo, stručnost i predanost

EEA nije samo centar znanja koji povezuje svijet znanosti i politike. Ona je i organizacija koja umrežuje, okuplja stotine dionika – agencije i ministarstva za zaštitu okoliša, javne uprave i istraživačke organizacije – u Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (Eionet). Mreža se u početku sastojala od 12 država EU-a i nekoliko desetaka zaposlenika, a danas obuhvaća 33 članice i 6 zemalja suradnica diljem Europe te nekoliko stotina zaposlenika, koji su izuzetno posvećeni i stručni u različitim područjima. Mreža Eionet nužna je za uspostavu i osiguravanje redovitih protoka podataka iz cijele Europe. Osim svoje ključne uloge u prikupljanju podataka, mreža Eionet danas djeluje i kao mreža znanja jer prikuplja i razmjenjuje iskustvo i stručnost svojih organizacija članica. Ta zajednička stručnost i iskustvo EEA-e i mreže Eionet također doprinose partnerima i projektima izvan EU-a, među ostalim, zemljama europskog susjedstva i inicijativi biomonitoringa ljudi u Europi (HBM4EU).

U proteklih 25 godina promijenio seokoliš, kao i politike, znanja, podatci itehnologije vezani za okoliš, a promijenio se i sam EEA/Eionet, te će se i dalje razvijati. U tom procesu kontinuiranog rasta, inovacije i promjene jedna stvar ostaje nepromijenjena: postojana predanost ljudi u Agenciji i njezinih mreža poboljšanju okoliša a time i kvalitete života u Europi i šire.

Obilježavajući 25. obljetnicu EEA-e, s tim partnerima osvrnut ćemo se na svoje prošle i buduće doprinose i na to kako se zajedno možemo najbolje prilagoditi promjenama i doprinijeti dugoročnoj održivosti Europe.

Naše nasljeđe ne mora nužno biti uništavanje okoliša koje nismo zaustavili, već prekretnica u kojoj smo zaustavili uništavanje poduzimanjem odlučnih mjera. Kada tisuće studenata izađu na ulice pozivajući na djelovanje i većina Europljana izražava zabrinutost zbog okoliša i klimatskih promjena, vrijeme je za poduzimanje smjelijih mjera.

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Uvodnik objavljen u izdanju biltena Europske agencije za okoliš br. 02/2019 iz lipnja 2019.