Električna vozila: pametan izbor za okoliš

EEA nedavno je objavila novo Izvješće o Mehanizmu izvješćivanja o prometu i okolišu (TERM). Temeljni je zaključak izvješća kako električni automobili imaju jasnu prednost pred automobilima na benzinski i dizelski pogon kada je riječ o klimatskim promjenama i kvaliteti zraka. Iako postoje neke sumnje u javnosti u pogledu prednosti električnih automobila za okoliš, znanost donosi sve jasnije rezultate. Čak i ako uzmemo u obzir trenutačnu raznolikost izvora električne energije u Europi koji još uvijek u velikoj mjeri uključuju upotrebu ugljena, prednosti su očite. Te će se prednosti u budućnosti dodatno povećavati s upotrebom sve više obnovljivih izvora energije u Europi.

Ovo je i jedno od prvih izvješća koje u raspravu o električnim automobilima uključuje perspektivu kružnog gospodarstva i stavlja naglasak na ponovnu upotrebu, ponovnu proizvodnju i recikliranje. Provedena su brojna znanstvena istraživanja o utjecajima u pogledu životnog ciklusa električnih automobila. EEA je objedinila ta saznanja i učinila ih dostupnima široj publici. Moramo postati bolji u ponovnoj upotrebi i recikliranju električnih automobila i njihovih sastavnih dijelova kako bismo sveli na minimum utjecaja njihove proizvodnje na okoliš. Posljednja je faza životnog vijeka električnih automobila izuzetno važna. Električni automobili sadržavaju mnogo metala i drugih kritičnih sirovina čija obrada zahtijeva velike količine energije i čija proizvodnja ponekad uključuje otrovne kemikalije. Ukoliko bismo ih mogli oporabiti iz postojećih automobila i ponovno ih upotrijebiti, to bi bila velika prednost. Kada bismo mogli izdvojiti jedan cijeli sastavni dio, kao što je akumulator, i iskoristiti ga u druge svrhe, to bi zaista moglo značajno smanjiti ukupni utjecaj na okoliš.

U izvješću smo istaknuli neke važne zaključke. Prvo, moramo se pobrinuti za to da se za proizvodnju i rad električnih automobila osigura opskrba električnom energijom iz obnovljivih izvora. Naše izvješće pokazuje da je to zaista najveći pojedinačni čimbenik utjecaja na učinkovitost električnih automobila u pogledu zdravlja i okoliša. Drugo, ti automobili moraju biti proizvedeni tako da imaju dugi životni vijek. Ključno je do posljednjeg kilometra iskoristiti svaki električni automobil koji se proizvede. Ako prijeđu samo 70 000 kilometara (km), a zatim ih se odbaci, njihova ukupna okolišna učinkovitost manja je od učinkovitosti standardnih automobila zbog dodatne energije koja je potrebna za njihovu proizvodnju i koja je veća od energije potrebne za proizvodnju standardnih automobila. Međutim, nakon što prijeđu 150 000 km ili više, električni automobili znatno su učinkovitiji od standardnih. Naposljetku, kad ih bude nužno baciti, moramo se pobrinuti da iskoristimo materijale od kojih se sastoje najbolje što možemo.

Važno je napomenuti da ne postoji automobil koji uopće neće ispuštati plinove. To se ne mijenja dolaskom električnih automobila. Drugim riječima, ako vam je zaista potreban automobil, električni automobil bolji je izbor za okoliš. Međutim, vožnja javnim prijevozom ili biciklom ili jednostavno pješačenje do posla uvijek će biti mnogo bolji za okoliš. Automobil je ipak automobil i zamjena jedne vrste drugom neće riješiti probleme u prijevozu kao što je zagušenje.

Električni su motori jednostavno učinkovitiji od motora s unutarnjim izgaranjem pa se više električne energije iz akumulatora upotrebljava za samu vožnju. Električna vozila troše manje energije, posebno u gradskoj vožnji. Isto tako nema emisije ispušnih plinova koji sadržavaju onečišćujuće tvari kao što su dušikovi oksidi i čestice. Čestice će i dalje biti prisutne zbog kočenja i trošenja guma, ali će ih u cijelosti biti manje nego pri upotrebi automobila na benzinski i dizelski pogon. Električna vozila mogu i smanjiti buku jer su tiša od standardnih automobila, posebno tijekom sporije vožnje.

Kada je riječ o zdravlju, njihova je glavna prednost povezana s kvalitetom zraka. Zrak će i dalje biti izložen onečišćenju uslijed upotrebe električne energije u električnim automobilima, no izvor  tog onečišćenja uglavnom su elektrane koje mogu imati bolje uređaje za kontrolu onečišćenja od onih koji se mogu ugraditi u standardne automobile i te su elektrane obično udaljene od gusto nastanjenih područja.

Brojne europske zemlje vrlo su aktivne u promicanju upotrebe električnih vozila, posebno Norveška koja je uvela ambiciozne politike kako bi povećala udio električnih automobila i osigurala dobru infrastrukturu za punjenje. Mnogo su učinile i Nizozemska, Ujedinjena Kraljevina i Francuska. Stoga Europska unija ima važnu ulogu na svjetskoj razini, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom. One mnogo ulažu u električnu mobilnost.

Brojne zabrinutosti potrošača uglavnom se odnose na to postoji li dovoljan broj postaja za punjenje uz autoceste i na parkiralištima, kao i na opterećenje za električnu mrežu te na troškove za električnu energiju. Trenutačno se upotrebljava iznimno malen broj električnih automobila. U nekim se gradovima upotrebljavaju više nego u drugima, ali u protekloj je godini od ukupnog broja novih automobila prodano otprilike 1,5 % električnih automobila (vozila s električnim akumulatorom i hibridna vozila na punjenje). Prema tome, s porastom broja električnih automobila na cestama bit će potrebno širiti i infrastrukturu. U nekim većim gradovima infrastruktura je već dobra, a broj javno dostupnih postaja za punjenje posljednjih godina raste velikom brzinom.

Da, vaš će se račun za električnu energiju povećati, ali upotreba električnog automobila stajat će manje od upotrebe standardnog automobila s benzinskim ili dizelskim pogonom. Time će se s vremenom nadoknaditi visoka kupovna cijena električnih automobila.

U okviru kratkog izvještaja EEA-e iz 2016. „Električna vozila i energetski sektor – utjecaji na buduće emisije Europe” razmotreni su utjecaji na naše električne mreže. Kad bi 80 % automobila 2050. bilo električno, potrošnja električne energije u Europi vjerojatno bi se povećala za otprilike 10 %. Najveća bi se potražnja za električnom energijom i dalje odnosila na industriju i kućanstva. Osim infrastrukture za punjenje, s porastom broja električnih vozila na cestama morat će se razvijati i električna mreža. Iako je to izazov, EU već provodi integraciju obnovljivih izvora energije u električnu mrežu.

EU kao cjelina posljednjih deset godina usmjerava milijarde eura u odgovarajuća istraživanja te potiče brzo širenje infrastrukture za punjenje. Isto tako, u velikoj mjeri ulaže u infrastrukturu za alternativna goriva te je promiče, uključujući punjače za električna vozila, posebice na glavnim europskim tranzitnim koridorima.

EU potiče i proizvodnju akumulatora u Europi jer se akumulatori za električne automobile trenutačno proizvode uglavnom u Japanu, Kini i Južnoj Koreji. Naposljetku, EU izrađuje opća pravila i standarde za električna vozila i infrastrukturu za punjenje kako bi omogućio slobodno kretanje po Europi.

Andreas Unterstaller