Vrijeme je za ubrzan prelazak na kružno gospodarstvo

Tijekom posljednjih godina ojačane su politike kružnog gospodarstva Europske unije, no trebale bi biti više obvezujuće i usmjerene na ciljeve, čime bi se ubrzalo uvođenje obnovljivog gospodarstva u Europi. Drugim riječima, treba gledati šire od postojeće usmjerenosti na otpad kako bi se izravnije riješilo pitanje uporabe resursa. Koristi na kojima se temelji potencijalno utvrđivanje budućih ciljeva u pogledu upotrebe resursa ili materijalnog otiska i mogući načini za ubrzanje što većeg prelaska na kružno gospodarstvo objašnjene su u EEA izvješću Accelerating circular economy in Europe — state and outlook 2024 (Ubrzavanje kružnog gospodarstva u Europi  –  stanje i izgledi 2024).

Razvoj kružnog gospodarstva ključan je dio napora Europske unije u borbi protiv klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti i onečišćenja. U EEA izvješću  iznosi se sveobuhvatna analiza načina na koji EU radi na prelasku na kružno gospodarstvo i snažnog političkog zamaha koji se vidi u okviru Europskog zelenog plana, zajedno s mogućnostima i izgledima za njegovo daljnje ubrzanje.

Dosadašnji neujednačen napredak

Veliko oslanjanje Europe na prirodne resurse za osiguravanje materijala, hrane i goriva ima znatne učinke na okoliš i klimu. Međutim, nakon naglog povećanja potrošnje resursa u prošlosti taj se trend posljednjih godina stabilizirao, navodi se u izvješću. Zabilježeno je skromno razdvajanje potrošnje resursa unutar EU od gospodarskog rasta, pri čemu se ukupna potrošnja materijala blago smanjila, dok se EU bruto domaći proizvod (BDP)  povećao. Istodobno trenutačno raste ovisnost Europe o globalnom uvozu za opskrbu nekim ključnim sirovinama, metalnim rudama i fosilnim gorivima u kontekstu zahtjevnijeg geopolitičkog konteksta.

EU je uveo mjere kojima se omogućuje prelazak na kružno gospodarstvo, odnosno prijelaz s postojećih linearnih modela proizvodnje i obrazaca potrošnje. Ta je preobrazba ugrađena u Akcijski plan za kružno gospodarstvo, jedan od ključnih dijelova Europskog zelenog plana. Posljednjih je godina postignut pozitivan napredak prema kružnom gospodarstvu u Europi, kao što su veće stope recikliranja i razvoj ekonomije suradnje i drugih kružnih poslovnih modela.

Uz stopu kružnosti od 11,5 % u 2022. Europa troši veći udio recikliranih materijala od ostalih svjetskih regija. Međutim, napredak unutar EU spor je i još uvijek smo daleko od cilja da se stopa kružnosti u Uniji udvostruči do 2030.

Procjenjujući napredak prema postojećim ambicijama razvoja kružnog gospodarstva, u EEA izvješću navodi se da postoji mala ili umjerena vjerojatnost da će se one i ostvariti u narednim godinama.

Međutim, u izvješću se objašnjava da su mnoge politike kružnog gospodarstva i dalje relativno nove, a neke još nisu u potpunosti uspostavljene na nacionalnoj razini. Osim toga, potrebno je vrijeme da utjecaj tih mjera počne djelovati na promjene u poslovnim modelima, obrascima potrošnje i, u konačnici, načinu upotrebe resursa. Međutim, uz provedbu postojećih politika, može se učiniti i više.

Buduće djelovanje

U izvješću se razmatraju i moguće buduće mjere, kao što su postavljanje ciljeva i promicanje kvalitetnijeg recikliranja, pri čemu materijali zadržavaju svoju izvornu funkciju i vrijednost što je dulje moguće, kako bi se potaknula resursna neovisnost  EU-a i smanjio njihov uvoz. Osim provedbe načela ekološkog dizajna, ključno je i povećanje kružnosti maksimiziranjem upotrebe i životnog vijeka proizvoda ponovnom uporabom, popravkom i ponovnom preradom.

Dodatnu pozornost trebalo bi posvetiti i ekonomiji opskrbe sirovinama kako bi poticaji i cijene sirovina odražavali njihov utjecaj na okoliš, a reciklirani se materijali jednostavnije ponovno uvodili na tržište.

Te promjene temelje se na potrebi za manjom potrošnjom proizvoda u odnosu na trenutačnu neodrživu razinu, no postojeći trendovi unutar EU se, nažalost, kreću u suprotnom smjeru. Postoje brojne mogućnosti da se buduće EU politike temelje na istraživanjima koja su u tijeku o potražnji na tržištu, načinu promjene potrošačkih navika, kao i za uključivanje načela pravedne tranzicije u buduće aktivnosti.

Ostali ključni rezultati

• Maksimalno povećanje vrijednosti i funkcije postojećih proizvoda zahtijeva znatno veći intenzitet uporabe svakog proizvoda i bitno duži životni vijek proizvoda.
• Malo je vjerojatno da će se do 2030. postići znatno smanjenje stvaranja otpada. Recikliranje se s vremenom povećavalo, ali stope su posljednjih godina stagnirale.
• Uspjeh kružnog gospodarstva velikih razmjera uvelike ovisi o vraćanju znatnih količina visokokvalitetnih sekundarnih sirovina u produktivnu upotrebu.
• Europa sama ne može ograničiti neodrživu upotrebu resursa na globalnoj razini, stoga će za to od ključne važnosti biti čvrst globalni okvir za upravljanje korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom.