All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
News
Ovaj je proizvod preveden isključivo radi praktičnosti korištenjem usluga Centra za prevođenje za tijela EU. Iako smo uložili sve napore kako bismo osigurali točnost i potpunost, ne možemo jamčiti za to. Stoga se na njega ne treba oslanjati u pravne ili službene svrhe. Izvorni engleski tekst treba smatrati službenom verzijom.
Unatoč izazovima u smanjenju naše izloženosti onečišćujućim tvarima u zraku, podatci iz izvješća agencije EEA „Štetno djelovanje onečišćenja zraka u Europi na zdravlje ljudi: teret bolesti 2024.” potvrđuju trend da se procijenjeni učinak na zdravlje uzrokovan dugoročnom izloženošću trima glavnim onečišćujućim tvarima u zraku (sitnim lebdećim česticama, dušikovu dioksidu i ozonu) poboljšava.
Između 2005. i 2022. broj smrtnih slučajeva u EU-u koji se mogu pripisati izloženosti sitnim lebdećim česticama ili česticama PM2,5 smanjio se za 45 %, što je u skladu s planom ostvarenja cilja smanjenja od 55 % navedenog u akcijskom planu EU-a za postizanje nulte stope onečišćenja do 2030.
Dobra je vijest za sve građane da od danas imamo stroža pravila EU-a o kvaliteti zraka, ali je u Europi i dalje previše ljudi izloženo negativnom utjecaju loše kvalitete zraka, osobito u gradovima, što dovodi do bolesti i preuranjenih smrti, koje se u velikoj mjeri mogu spriječiti smanjenjem razina tih onečišćujućih tvari u okolišu. Onečišćenje zraka ima i šire negativne učinke, kao što je narušavanje zdravlja naših ekosustava, zbog čega je još važnije uložiti dvostruki trud u čišćenje našeg zraka.
Leena Ylä-Mononen
Izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA)
Revidiranom Direktivom o kvaliteti zraka, koja je danas stupila na snagu, granične vrijednosti kvalitete zraka u EU-u približavaju se standardima SZO-a, što bi u narednim godinama trebalo pridonijeti daljnjem smanjenju učinaka onečišćenja zraka na zdravlje. Ipak, onečišćenje zraka i dalje predstavlja najveći okolišni rizik za zdravlje Europljana (nakon kojeg slijede drugi čimbenici kao što su izloženost buci i kemikalijama i sve snažniji zdravstveni učinci toplinskih valova prouzročenih klimatskim promjenama) i uzrokuje razne kronične bolesti te mu se mogu pripisati smrtni slučajevi, posebno u gradovima i urbanim područjima.
Prema najnovijim procjenama agencije EEA, najmanje 239 000 smrtnih slučajeva u EU-u 2022. može se pripisati izloženosti onečišćenju sitnim lebdećim česticama (PM2,5), čije koncentracije prelaze 5 µg/m3koje preporučuje SZO. Nadalje, 70 000 smrtnih slučajeva može se pripisati izloženosti onečišćenju ozonom (O3), a 48 000 onečišćenju dušikovim dioksidom (NO2).
Ti smrtni slučajevi mogli su se spriječiti da su postignute vrijednosti iz smjernica SZO-a za 2022. Ključne informacije za svaku zemlju navedene su u zasebnom prilogu ovom priopćenju za medije, uključujući informacije o učincima na zdravlje i ekosustave na nacionalnoj razini.
Osim preuranjenih smrti, znatni su i učinci života s bolestima povezanima s onečišćenjem zraka. Prema izvješću agencije EEA ključno je pri procjeni ukupnog zdravstvenog tereta prouzročenog onečišćenjem zraka uzeti u obzir te učinke, kao i koristi koje bi proizišle iz čišćeg zraka u Europi.
Onečišćenje zraka također negativno utječe na našu prirodu. U zasebnom izvješću agencije EEA „Učinci onečišćenja zraka na ekosustave u Europi” razmatra se izloženost vegetacije glavnim onečišćujućim tvarima u zraku i način na koji to utječe na prinos usjeva i gospodarske gubitke.
U izvješću agencije EEA utvrđeno je da se zbog dušika u zraku, koji se taloži u ekosustavima, povećava opterećenje hranjivim tvarima (eutrofikacija), što dovodi do promjena u strukturi i funkcijama ekosustava (promjene biljnih vrsta koje mogu rasti na određenom području). Konkretno, u 73 % ekosustava u EU-u 2022. premašena su kritična opterećenja za eutrofikaciju.
Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja uključuje cilj da se do 2030. za 25 % smanji područje ekosustava u kojem taloženje dušika premašuje kritična opterećenja u usporedbi s razinama iz 2005. Trenutačno nije vjerojatno da će se taj cilj ostvariti jer se u razdoblju od 2005. do 2022. razina smanjila za samo 13 %.
Osim toga, otprilike trećina europskih poljoprivrednih zemljišta bila je izložena koncentracijama prizemnog ozona iznad granične vrijednosti utvrđene za zaštitu vegetacije u skladu s pravilima EU-a. To je dovelo do oštećenja usjeva, smanjenja prinosa i gospodarskih gubitaka koji se procjenjuju na najmanje 2 milijarde EUR. Ozon šteti šumama i biljkama jer smanjuje stope rasta i prinose i utječe na bioraznolikost. U 2022. godini na 62 % ukupne šumske površine u 32 zemlje članice agencije EEA premašena je kritična razina utvrđena za zaštitu šuma od ozona. Problem zakiseljavanja uglavnom je riješen znatnim smanjenjem emisija sumporova dioksida (SO2) tijekom posljednjih desetljeća.
Izvješća Europske agencije za okoliš „Štetno djelovanje onečišćenja zraka u Europi na zdravlje ljudi: teret bolesti 2024.” i „Učinci onečišćenja zraka na ekosustave u Europi” dio su njezina paketa mjera za kvalitetu zraka u Europi 2024.
EEA od 2014. procjenjuje broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati izloženosti onečišćenju zraka. EEA provodi preporuke za učinke na zdravlje utvrđene u smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka za 2021. Kao i prethodnih godina, učinci različitih onečišćivača zraka na zdravlje ne bi se trebali zbrajati kako bi se izbjeglo dvostruko računanje zbog određenih preklapanja podataka. To se odnosi i na smrtnost i na bolesti.
Osim tih dvaju izvješća, objavljeni su i ažurirani informativni članci o onečišćenju zraka za svaku zemlju. Ti informativni članci sadržavaju sažetak ključnih podataka o emisijama onečišćujućih tvari u zraku i kvaliteti zraka, uključujući trendove onečišćenja tijekom vremena i učinke na zdravlje povezane s učincima onečišćenja u svakoj zemlji.
Revidirana Direktiva o kvaliteti zraka od 23. listopada 2024. (Direktiva (EU) 2024/2881) stupa na snagu danas, 10. prosinca 2024. Direktivom se uvode novi standardi kvalitete zraka koji su usklađeniji s preporukama SZO-a i koje treba postići 2030., kao i obveza praćenja dodatnih onečišćujućih tvari kao što su ultrasitne čestice, crni ugljik i amonijak.
Dodatne informacije o revidiranoj direktivi dostupne su u vijestima i videozapisu Europske komisije.
For references, please go to https://eea.europa.eu./highlights/ucinci-izlozenosti-oneciscenju-zraka-na or scan the QR code.
PDF generated on 2024-12-22 10:57
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima