Onečišćenje bukom značajan je problem za ljudsko zdravlje i okoliš

Koji su glavni zaključci drugog izvješća o buci iz okoliša koje je objavila Europska agencija za okoliš?

Izvješće pokazuje da je buka iz okoliša, a posebno buka cestovnog prometa, i dalje glavni problem u području okoliša koji utječe na zdravlje i dobrobit milijuna ljudi u Europi. Dvadeset posto europskog stanovništva dugotrajno je izloženo razinama buke štetnima za zdravlje. To je više od 100 milijuna ljudi u Europi. Podatci upućuju i na to da nisu postignuti ciljevi politika o buci iz okoliša. Dapače, prema našim predviđanjima, malo je vjerojatno da će se broj ljudi izloženih buci značajno smanjiti u budućnosti zbog urbanizacije i povećane potražnje za mobilnošću.

Koji su posebni učinci na zdravlje? Je li onečišćenje bukom veći problem od, primjerice, onečišćenja zraka?

Dugotrajna izloženost buci može uzrokovati niz učinaka na zdravlje, među kojima smetanje, poremećaj sna, negativne učinke na kardiovaskularni i metabolički sustav, kao i kognitivna oštećenja kod djece. Prema trenutačnim podatcima procjenjuje se da je buka iz okoliša jedan od uzroka pojave 48 000 novih slučajeva ishemijskih bolesti srca godišnje, kao i pojave 12 000 slučajeva prerane smrti. Osim toga, procjenjuje se i da je 22 milijuna ljudi izloženo visokom stupnju kroničnog smetanja, dok 6,5 milijuna ljudi pati od visokog stupnja kroničnog poremećaja sna. Procjenjuje se da 12 500 djece školskog uzrasta pati od poremećaja u čitanju zbog buke zrakoplova.

Mnogi ljudi ne shvaćaju da je onečišćenje bukom značajan problem koji utječe na ljudsko zdravlje, pa i na njihovo vlastito. Naravno, mnogo je više preranih smrti povezano s onečišćenjem zraka nego s onečišćenjem bukom. Međutim, čini se da buka ima veći utjecaj na pokazatelje kvalitete života i duševnog zdravlja. Štoviše, prema nekim saznanjima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), buka je drugi najveći uzročnik zdravstvenih problema povezanih s okolišem, odmah nakon učinka onečišćenja zraka (lebdećih čestica).

U izvješću su utvrđeni i problemi u provođenju Direktive EU-a o buci iz okoliša. Koji su to problemi?

U pojedinim zemljama i dalje nedostaju velike količine podataka koji se odnose na karte buke i akcijske planove. Problemi povezani s bukom ne mogu se na odgovarajući način procijeniti i riješiti ako zemlje, regije i gradovi ne izrade karte buke ili akcijske planove koji se zahtijevaju u Direktivi.

Na koji način EEA sudjeluje u podizanju svijesti oblikovatelja politika i javnosti o onečišćenju bukom iz okoliša?

Europska agencija za okoliš zadužena je za prikupljanje svih informacija koje zemlje podnose u skladu s Direktivom o buci iz okoliša. Na toj se bazi podataka uvelike temelje trenutačna saznanja o izvorima buke i izloženosti stanovništva u Europi. Na temelju tih podataka izrađujemo brojna izvješća i procjene. Oni omogućuju praćenje postignutog napretka u ostvarenju ciljeva koji se odnose na onečišćenje bukom te mogu dati podatke potrebne za izradu budućih programa djelovanja za okoliš. Osim nedavno objavljenog izvješća „Buka iz okoliša u Europi”, Europska agencija za okoliš i ranije je objavljivala niz izvješća o buci, kao što su „Tiha područja Europe – okoliš koji nije zahvaćen onečišćenjem bukom” (2016.) i „Nejednaka izloženost i nejednaki učinci: osjetljivost društva na onečišćenje zraka, buku i ekstremne temperature u Europi” (2018.). Moguće je i provjeriti informacije o onečišćenju bukom na Pregledniku buke Europske agencije za okoliš ili u informativnim člancima o buci za pojedinu zemlju.

Koje dodatne mjere poduzima EU u svrhu rješavanja tog pitanja?

Zemlje, regije i gradovi poduzimaju niz mjera za rješavanje problema povezanih s bukom. Na primjer, ugradnja asfalta niske razine buke na cestama, upotreba tiših guma na vozilima za javni prijevoz, proširenje infrastrukture za električna vozila u gradovima, promidžba aktivnih putovanja kao što su hodanje ili vožnja biciklom, pretvaranje ulica u pješačku zonu itd. U mnogobrojnim gradovima i regijama sada postoje i tzv. „tiha područja” u kojima ljudi mogu pobjeći od gradske buke. Većinom su to zelene površine poput parkova ili prirodnih rezervata.

Mnoge od tih mjera pokazale su se korisnima i za smanjenje onečišćenja zraka. Sada je jasno da bi se poboljšanje učinaka mjera za smanjenje buke, uz istodobnu optimizaciju troškova i napora, moglo postići osmišljavanjem kombiniranih strategija za smanjenje buke i onečišćenje zraka iz prometa. Ako se ne uvedu mjere za rješavanje problema povezanih s bukom, malo je vjerojatno da će se broj ljudi izloženih buci značajno smanjiti u budućnosti zbog urbanizacije i povećane potražnje za mobilnošću. Značajno smanjenje broja ljudi izloženih štetnim razinama buke prije će se postići kombinacijom različitih mjera nego pojedinačnim mjerama, a to bi, među ostalim, činila tehnološka poboljšanja, ambiciozne politike u pogledu buke, bolje urbanističko planiranje i planiranje infrastrukture te promjene u ponašanju ljudi.