Europa još nije spremna za klimatske rizike koji brzo rastu

Čak i prema optimističnim scenarijima globalnog zagrijavanja, Europu će i u budućnosti pogađati ekstremne vrućine, suše, šumski požari i poplave, a njihovi će razmjeri biti još ozbiljniji od onih kojima smo svjedočili posljednjih godina, što će utjecati na životne uvjete na cijelom kontinentu. Europska agencija za okoliš objavila je prvu European Climate Risk Assessment (EUCRA) (Europsku procjenu klimatskih rizika) kako bi pomogla u utvrđivanju prioriteta politika za prilagodbu klimatskim promjenama i za klimatski osjetljive sektore.

Prema toj procjeni, europske politike i mjere prilagodbe ne uspijevaju držati korak s rizicima koji brzo rastu. U mnogim slučajevima postupna prilagodba neće biti dovoljna, a s obzirom na to da provedba mnogih mjera za poboljšanje otpornosti na klimatske promjene zahtijeva mnogo vremena, možda će biti potrebno hitno djelovati čak i u pogledu rizika koji još nisu kritični.

Prema procjeni Europske agencije za okoliš neke su regije u Europi žarišta višestrukih klimatskih rizika. Južna Europa posebno je izložena riziku od šumskih požara i od posljedica vrućine i nestašice vode za poljoprivrednu proizvodnju, rad na otvorenom i zdravlje ljudi. Poplave, erozija tla i prodiranje slane vode ugrožavaju niske obalne europske regije, uključujući i mnoge gusto naseljene gradove.

Naša nova analiza pokazuje da se Europa suočava s klimatskim rizicima koji zahtijevaju hitno djelovanje i rastu brže nego naša društvena pripravnost. Kako bi se osigurala otpornost naših društava, europski i nacionalni tvorci politika moraju odmah djelovati u smjeru ublažavanja klimatskih rizika, i to brzim smanjenjem emisija i donošenjem snažnih politika i mjera prilagodbe.

Leena Ylä-Mononen
Izvršna direktorica Europske agencije za okoliš

Mnogi klimatski rizici u Europi već zahtijevaju hitno djelovanje

U procjeni je utvrđeno 36 glavnih klimatskih rizika za Europu u okviru pet velikih područja, a to su ekosustavi, hrana, zdravlje, infrastruktura te gospodarstvo i financije. Više od polovice glavnih klimatskih rizika utvrđenih u izvješću već sada zahtijeva poduzimanje većeg broja mjera, a njih osam su posebno hitne mjere, uglavnom radi očuvanja ekosustava, zaštite ljudi od vrućine, zaštite ljudi i infrastrukture od poplava i šumskih požara te radi osiguravanja održivosti europskih mehanizama solidarnosti, kao što je Fond solidarnosti EU-a.

Ekosustavi: S obzirom na gotovo sve rizike u području ekosustava potrebno je poduzeti hitne ili dodatne mjere, a rizici kojima su izloženi morski i obalni ekosustavi smatraju se posebno ozbiljnima. U izvješću Europske agencije za okoliš podsjeća se na to da ekosustavi ljudima pružaju višestruke koristi, pa stoga postoji velika vjerojatnost da će se rizici u ekosustavu kaskadno prenijeti na druga područja, uključujući prehranu, zdravlje, infrastrukturu i gospodarstvo.

Hrana: Rizici od vrućine i suše kojima je izložena proizvodnja usjeva već su dosegli kritičnu razinu u južnoj Europi, ali ugrožene su i zemlje središnje Europe. Konkretno, dugotrajne suše koje zahvaćaju velika područja ozbiljna su prijetnja za proizvodnju usjeva, sigurnost hrane iopskrbu pitkom vodom . Jedno od mogućih rješenja bio bi čak i djelomičan prelazak s bjelančevina životinjskog podrijetla na održivo uzgojene bjelančevine biljnog podrijetla jer bi se time smanjila potrošnja vode u poljoprivredi i ovisnost o uvezenoj hrani za životinje.

Zdravlje: Vrućina je najozbiljniji izvor klimatskih rizika za zdravlje ljudi i zahtijeva najhitnije djelovanje. Taj rizik najviše pogađa određene skupine ljudi, poput radnika na otvorenom koji su izloženi ekstremnim vrućinama, starijih osoba i osoba koje žive u nekvalitetnim stambenim objektima, u područjima sa snažnim učinkom urbanog toplinskog otoka ili bez odgovarajućeg pristupa hlađenju. Mnoga rješenja za ublažavanje klimatskih rizika za zdravlje nisu obuhvaćena tradicionalnim zdravstvenim politikama, nego su u okviru urbanističkog planiranja, građevinskih standarda i radnog zakonodavstva.

Infrastruktura: Učestalije i ekstremnije vremenske pojave u Europi povećavaju rizike za izgrađeni okoliš i osnovne usluge, uključujući energetiku, vodoopskrbu i promet. Iako se rizici od poplava u obalnim područjima u Europi relativno dobro kontroliraju, porast razine mora i promjene u obrascima oluja mogli bi imati razorne učinke na ljude, infrastrukturu i gospodarske aktivnosti. U južnoj Europi vrućine i suše uzrokuju znatne rizike u području proizvodnje i prijenosa energije, kao i potražnje za energijom. Stambene zgrade također je potrebno prilagoditi sve većim vrućinama.

Gospodarstvo i financije: Brojni klimatski rizici utječu i na europsko gospodarstvo i financijski sustav. Na primjer, ekstremne klimatske pojave mogu dovesti do povećanja premija osiguranja, ugroziti imovinu i hipoteke, prouzročiti porast državnih rashoda i troškova zaduživanja. Održivost Fonda solidarnosti EU-a već je ozbiljno ugrožena zbog poplava i šumskih požara posljednjih godina, koji su izazvali velike troškove. Jačanje negativnih klimatskih učinaka može povećati i razlike u privatnom osiguranju, kao i ranjivost kućanstava s niskim dohotkom.

Ključna je bolja suradnja

Europska unija i države članice ostvarile su znatan napredak u razumijevanju klimatskih rizika s kojima se suočavamo i u pripremi za njih. Nacionalne procjene klimatskih rizika sve se više upotrebljavaju kao temelj za razvoj politika prilagodbe. Međutim, društvena pripravnost nije dovoljna jer provedba politika zaostaje za brzim porastom razine rizika. 

Europska unija, njezine države članice ili druge razine vlasti imaju zajedničku odgovornost za većinu glavnih klimatskih rizika utvrđenih u izvješću. U procjeni Europske agencije za okoliš naglašava se da Europska unija i države članice trebaju surađivati u borbi protiv većine klimatskih rizika u Europi i njihovu ublažavanju, te uključiti regionalne i lokalne razine vlasti kada je potrebno hitno i koordinirano djelovanje.

U izvješću Europske agencije za okoliš navodi se kako i dalje postoje brojne praznine u znanju kad je riječ o glavnim klimatskim rizicima. Uz to, u izvješću se navodi da Europska unija može imati odlučujuću ulogu u poboljšanju razumijevanja klimatskih rizika i jačanju odgovornosti u pogledu tih rizika te pronalaženju načina za njihovo otklanjanje putem zakonodavstva i odgovarajućih upravljačkih struktura, kao i praćenjem, financiranjem i tehničkom podrškom. Takvo novo znanje također bi bio ključan izvor informacija za buduću europsku procjenu klimatskih rizika.