dalje
prethodno
stavke

News

Emisije stakleničkih plinova u EU prošle su se godine smanjile, ali potrebni su dodatni koraci kako bi se postigli ambiciozni ciljevi za 2030.

Promijenite jezik
News Objavljeno 2023-12-22 Zadnja izmjena 2024-01-22
4 min read
Photo: © Nikolaus Spannbauer, Well with Nature /EEA
Emisije stakleničkih plinova prošle su se godine u cijeloj Europskoj uniji smanjile za 2% u usporedbi s razinama iz 2021. prema procjenama u najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) „Trendovi i predviđanja” koje je objavljeno danas. Unatoč napretku ostvarenom u pogledu smanjenja emisija, obnovljive energije i energetske učinkovitosti, u izvješću se upozorava da je ipak hitno potrebno ubrzano djelovanje kako bi se ispunili ambiciozni klimatski i energetski ciljevi EU.

Sada kada je na snazi većina EU zakonodavstva  o klimi i energiji u okviru paketa „Spremni za 55 %”, EU i njegove države članice rade na ostvarenju ciljeva, u skladu s izvješćem Trendovi i predviđanja u Europi 2023. , u kojem se opisuje ostvareni napredak.

Budući da su se emisije stakleničkih plinova vratile u silaznu putanju nakon oporavka od pandemije bolesti COVID-19, države članice izvijestile su i o većoj ambiciji za smanjenje emisija do 2030. te velikom broju nacionalnih mjera i politika za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva. Iako se u izvješću ističu neki ohrabrujući znakovi napretka, naglašava se i da će se napori morati barem udvostručiti kako bi se postigli ambiciozni ciljevi postavljeni za kraj ovog desetljeća.

 

Napredak u području klime i energije do 2030.

EU je smanjio neto emisije stakleničkih plinova, među ostalim u međunarodnom zračnom prometu, za 31 % u odnosu na razine iz 1990., istodobno potičući gospodarski rast. U kontekstu rastućih cijena prirodnog plina, u 2022. zabilježeno je smanjenje emisija stakleničkih plinova od 2 %, potaknuto znatnim smanjenjima u građevinskom i industrijskom sektoru, dok su se emisije iz opskrbe energijom i prometa povećale.

Kako bi se postigao cilj smanjenja emisija do 2030., tempo godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova u Europi mora se više nego udvostručiti u odnosu na godišnji napredak zabilježen od 2005., navodi se u izvješću EEA. Brža smanjenja osobito su potrebna za emisije iz cestovnog prometa, zgrada, poljoprivrede, otpada i malih industrija, a sva su obuhvaćena Uredbom o raspodjeli tereta. Smanjenje potrošnje energije i rast energije iz obnovljivih izvora moraju se još više ubrzati kako bi se postigli ciljevi za 2030., kako su navedeni u nedavno donesenoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti i Direktivi o obnovljivoj energiji.

Izvješće upućuje i na primjetan napredak u određenim područjima. Iako su energija vjetra i solarna energija bile slabo prisutne u sektoru električne energije iz 2005., procjenjuje se da je njihov udio u proizvodnji električne energije premašio 20 % u 2022. Nedavno uvođenje solarnih sustava bilo je posebno značajno jer se tijekom 2022. povećalo za 28 %. U izvješću se navodi i znatan porast prodaje dizalica topline u 2022. i sve veći udio električnih vozila, koja su imala udio od 22 % u ukupnoj prodaji novih automobila prošle godine.

U ožujku 2023. države članice izvijestile su o više od 3000 politika i mjera za postizanje energetskih i klimatskih ciljeva. Predviđaju da bi mjere koje su već na snazi diljem Europe dovele do smanjenja ukupnih neto emisija stakleničkih plinova za 43 % u 2030., uključujući međunarodni zračni promet, dok bi dodatne mjere koje se trenutačno planiraju, dovele do smanjenja od 48 %. Prošle su godine države članice predvidjele da će to smanjenje iznositi samo 41 %, što upućuje na zajedničko povećanje ambicija diljem Europe u protekloj godini. Međutim, i dalje će postojati razlika od sedam postotnih bodova u odnosu na EU klimatski cilj  od 55 % do 2030.


Nakon 2030.

U izvješću EEA navodi se da će u razdoblju nakon 2030. razlika između predviđenog učinka politika i mjera te ciljeva biti veća. Upozorava se da su mogućnosti za donošenje pravih odluka i tehnologija ograničene, zbog čega je nužno da se klimatska neutralnost uključi u politike koje se odnose na razne sektore. U izvješću se posebno ističe da postoji hitna potreba da se do 2050. ubrzaju promjene u području prometa i poljoprivrede, koji su dosad kasnili za drugim sektorima u smanjenju emisija te se spominje ključan doprinos povećanja kapaciteta uklanjanja CO2 u sektorima upotrebe i prenamjene zemljišta te šumarstva.

Ažuriranje nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica, čiji se nacrti podnose od ljeta 2023., a konačni ažurirani nacionalni energetski i klimatski planovi očekuju do 30. lipnja 2024., državama članicama omogućava uspostavu snažnije politike i mjera te da prošire ciljeve. U izvješću se navodi da su ažuriranje tih planova i brza provedba mjera donesenih na EU razini ključni elementi za postizanje ciljeva.


Potpora EEA izvješćivanju o napretku Europskog zakona o klimi

EEA objavljuje i Izvješće o statusu prijavljenih nacionalnih mjera prilagodbe za 2023., u kojem se prikazuje trenutačno stanje nacionalnih politika prilagodbe klimatskim promjenama. Oba izvješća objavljuju se istodobno u okviru Procjene napretka Europskog zakona o klimi, u kojoj se razmatraju napori u području ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama u svim državama članicama EU.

 

 

Do you want to know more about the EU's progress towards its 2030 climate and energy goals?

Explore our Climate and Energy platform

© Image by Manh Ngoc Nguyen, Well with Nature /EEA

 

EEA's climate and energy package 

Updated climate and energy indicators: 

Datasets:

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage