Čišći zrak mogao je 2019. spasiti najmanje 178 000 života diljem EU

U izvješću Europske agencije za okoliš „Učinci onečišćenja zraka na zdravlje u Europi” predstavljene su ažurirane procjene o tome kako su tri ključne onečišćujuće tvari – sitne lebdeće čestice, dušikov dioksid, prizemni ozon – utjecale na zdravlje Europljana tijekom 2019. U izvješću se procjenjuju i moguće koristi od poboljšanja kvalitete zraka prema novim razinama iz smjernica koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). U izvješću se mjeri i napredak prema cilju Akcijskog plana EU za nultu stopu onečišćenja koji se odnosi na smanjenje broja slučajeva preuranjene smrti zbog izloženosti sitnim lebdećim česticama za više od 55 % do 2030.

• Prema najnovijim procjenama Europske agencije za okoliš 307 000 osoba prerano je umrlo zbog izloženosti onečišćenju sitnim lebdećim česticama u EU tijekom 2019.[1] Najmanje 58 %, odnosno 178 000 smrtnih slučajeva, moglo se izbjeći da su sve države članice EU-a dosegnule novu razinu iz smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka od 5 µg/m³.
• Kvaliteta zraka u Europi u 2019. bila je bolja nego 2018., što je dovelo i do manje negativnih učinaka na zdravlje. Smanjenje onečišćenja slijedi dugoročni trend potaknut politikama za smanjenje emisija i poboljšanje kvalitete zraka.
• U okviru Europskog zelenog plana u Akcijskom planu EU za nultu stopu onečišćenja utvrđen je cilj smanjenja broja slučajeva preuranjene smrti zbog izloženosti sitnim lebdećim česticama za više od 55 % do 2030. u odnosu na 2005. Prema analizi Europske agencije za okoliš, EU je trenutno na dobrom putu da ostvari taj cilj jer se broj smrtnih slučajeva smanjio za otprilike trećinu u periodu od 2005. do 2019.

„Ulaganjem u čišće grijanje, mobilnost, poljoprivredu i industriju postiže se bolje zdravlje, produktivnost i kvaliteta života za sve Europljane, a posebno za najranjivije skupine. Ta ulaganja spašavaju živote i pomažu ubrzati napredak prema ugljičnoj neutralnosti i očuvanoj biološkoj raznolikosti”, izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš.

„Čist zrak trebao bi biti temeljno ljudsko pravo. To je nužan uvjet za zdrava i produktivna društva. Čak i uz poboljšanja kvalitete zraka tijekom proteklih godina u našoj regiji, još nas čeka puno posla da bismo dostigli razinu iz novih globalnih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka”, izjavio je regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu dr. Hans Henri P. Kluge. „U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pozdravljamo rad Europske agencije za okoliš, koji nam pokazuje koliko života bi se moglo spasiti ako se postignu nove razine kvalitete zraka, što kreatorima politika pruža čvrste dokaze o hitnoj potrebi za rješavanje tog zdravstvenog opterećenja.”

Izvješće Europske agencije za okoliš objavljeno je neposredno prije Foruma EU za čisti zrak koji će se održati 18. i 19. studenoga 2021. Forum okuplja donositelje odluka, dionike i stručnjake kako bi razmotrili razvoj i provedbu učinkovitih europskih, nacionalnih i lokalnih politika, projekata i programa u području kvalitete zraka te kako bi izvijestili o tekućoj reviziji pravila na razini EU, uključujući njihovu bolju usklađenost sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka.

Kontekst

Onečišćenje zraka glavni je uzrok preuranjene smrti i bolesti te je najveći rizik za zdravlje okoliša u Europi. Bolesti srca i moždani udar najčešći su uzroci preuranjenih smrti koje se mogu pripisati onečišćenju zraka, nakon čega slijede bolesti pluća i rak pluća.

Direktivama EU o kvaliteti zraka utvrđeni su standardi za ključne onečišćujuće tvari u zraku. Tim se vrijednostima uzimaju u obzir smjernice Svjetske zdravstvene organizacije iz 2005., kao i razmatranja tehničke i gospodarske izvedivosti u trenutku njihova donošenja.

Podatci Europske agencije za okoliš, objavljeni početkom ove jeseni, pokazali su da su razine onečišćenja zraka i dalje iznad zakonskih ograničenja EU u većini europskih zemalja.

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je donijela nove globalne smjernice za kvalitetu zraka radi zaštite javnog zdravlja. Te se smjernice temelje na sustavnom preispitivanju najboljih dostupnih znanstvenih dokaza o učincima onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje, što pokazuje da onečišćenje zraka šteti ljudskom zdravlju pri još nižim koncentracijama nego što se prethodno smatralo.

Standardi kvalitete zraka EU ključni su instrument politike, a bolja usklađenost tih standarda s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije predstavljala bi važan korak prema čišćem zraku za Europu, u kombinaciji s poboljšanim politikama za smanjenje onečišćenja na izvoru.

U procjeni potencijalnih koristi koju je provela Europska agencija za okoliš pretpostavlja se scenarij u kojem bi sva područja u državama EU-27 koja su 2019. imala vrijednosti iznad onih utvrđenih u smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka za sitne lebdeće čestice umjesto toga dosegla smjernice, dok bi se u svim drugim područjima zadržale koncentracije izmjerene u 2019. Taj scenarij i odgovarajuće procjene stoga predstavljaju minimalne potencijalne koristi koje proizlaze iz poboljšanja kvalitete zraka, s time da će do smanjenja preuranjenih smrti vjerojatno doći i u područjima u kojima su smjernice već ostvarene, ali će vjerojatno biti koristi i od čišćeg zraka u okolnim područjima.

Europska agencija za okoliš analizirala je učinke na zdravlje za 2019. s pomoću funkcija koncentracije i odgovora koje je 2013. preporučila Svjetska zdravstvena organizacija kako bi  bili u skladu s procjenama Europske agencije za okoliš iz prethodnih godina. Međutim, počevši od sljedeće godine, Europska agencija za okoliš očekuje da će svoju analizu u potpunosti uskladiti s novim globalnim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka.