Vrijeme za djelovanje u pogledu klime, prirode i ljudi

Stanje okoliša u Europi: izazov pred nama

Svakih pet godina Europska agencija za okoliš izrađuje sveobuhvatno izvješće o stanju i izgledima okoliša u Europi. U nedavno objavljenom šestom izdanju naslovljenom „Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi, 2020.” sve se glasnije poziva na odvažno, odlučno i hitno djelovanje. Izvješće SOER 2020. pokazuje da su europsko zakonodavstvo i ciljevi politike uspjeli u mnogim područjima. Smanjile su se emisije onečišćujućih tvari u zraku, kao i emisije stakleničkih plinova te je sada zaštićen veći dio europskog kopnenog i morskog područja. Europa reciklira sve veći udio svojeg komunalnog otpada. Iako se ta postignuća ostvaruju značajnom brzinom, ona ipak nije dovoljna, s obzirom na izazove koji su pred nama.

U izvješću SOER 2020. navodi se da naši sustavi proizvodnje i potrošnje i dalje troše više resursa iz prirode i to čine bržim tempom nego što priroda može nadoknaditi tijekom određenog razdoblja. Osim toga, način na koji proizvodimo i trošimo robu i usluge dovodi do otpuštanja onečišćujućih tvari u okoliš. Te onečišćujuće tvari obično se miješaju i gomilaju, čime utječu na ekosustave i ljudsko zdravlje. Kada se zajedno uzmu u obzir učinci klimatske krize i gubitak biološke raznolikosti, naša budućnost izgleda sve nestabilnije. Mnoge zajednice i skupine diljem Europe već su time zahvaćene. Poljoprivrednici se suočavaju s neviđenim vremenskim uvjetima. Milijuni Europljana i dalje su izloženi štetnim razinama onečišćenja zraka ili su pogođeni sve učestalijim poplavama. Gradska područja i dalje se šire na produktivna obradiva zemljišta, a razvoj infrastrukture dovodi do sve veće rascjepkanosti krajolika. Kako bi preokrenula neke od tih zabrinjavajućih trendova, Europa mora surađivati s drugim regijama i globalnim partnerima.

Usmjerenost na bolju provedbu i ključne sustave

Europske zemlje moraju u cijelosti provoditi već dogovoreno zakonodavstvo. To svakako može dovesti do daljnjih poboljšanja. Bez obzira na to, nalazi izvješća SOER 2020. isto tako potvrđuju da postupna poboljšanja učinkovitosti, kao što su učinkovitiji automobili ili čišća goriva, neće biti dovoljna za postizanje sustavne promjene. Takvi koraci neće dovesti do čistog sustava mobilnosti. Razvrstavanje komunalnog otpada neće dovesti do kružnoga gospodarstva. Proizvode i proizvodne procese potrebno je osmisliti tako da se ekstrahirani resursi zadrže unutar gospodarstva. Da bismo postigli ugljičnu neutralnost, kružno gospodarstvo, cilj nulte stope onečišćenja i pravedno društvo, moramo preispitati, ponovno osmisliti i ponovno izgraditi ključne sustave na kojima se temelje naša gospodarstva i svakodnevni životi, počevši od energije, hrane i sustava mobilnosti. Te promjene ne mogu uspjeti bez potpore skupinama koje će time biti pogođene. Kako bi se osigurao zdrav i pravedan sustav proizvodnje hrane, potrebno je smanjiti uporabu kemikalija u poljoprivredi i bolje upravljati krajolikom, uz istodobno osiguravanje visoke produktivnosti i boljih životnih uvjeta poljoprivrednicima.

Za te duboke promjene potrebna su odgovarajuća ulaganja kako bi se pojačala i ubrzala održiva rješenja, uz istodobno postupno ukidanje ili zaustavljanje neodrživih i onečišćujućih praksi. Odgovarajuća ulaganja – u ljude, inovacije i čiste industrije – mogu pridonijeti stvaranju boljih prilika i postizanju veće kvalitete života za sve.

Da bismo postigli ugljičnu neutralnost, kružno gospodarstvo, cilj nulte stope onečišćenja i pravedno društvo, moramo preispitati, ponovno osmisliti i ponovno izgraditi ključne sustave na kojima se temelje naša gospodarstva i svakodnevni 

Obećavajući odgovor politike: europski zeleni plan

Ti ključni zaključci iz našeg izvješća SOER 2020. jasno se odražavaju u komunikaciji Europske komisije o europskom zelenom planu, objavljenoj prošli tjedan. U komunikaciji se navodi akcijski plan za sljedećih pet godina za koji će Komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen iznijeti niz prijedloga. Oni obuhvaćaju znatna povećanja klimatskih ciljeva Europe, strategiju za biološku raznolikost, čistu mobilnost i održivo financiranje, koji će se podupirati iz pomno usklađenih fondova EU-a, uključujući mehanizam za pravednu tranziciju kao potporu ljudima pogođenima tom tranzicijom. Plan će biti ključan u ostvarenju doprinosa Europe globalnim ciljevima, među ostalim ciljevima u okviru Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Europski zeleni plan Europske komisije i široka potpora koju je dobio od Europskog parlamenta i Europskog vijeća konkretni su znakovi vizije Europe i njezine odlučnosti da krene u novom smjeru prema održivom i pravednom društvu. U planu se iznosi odgovor europske politike na sve glasnije pozive sve većeg broja Europljana na odvažno djelovanje. Od studenata i obitelji do gradova i regija, mnogi ljudi diljem Europe već poduzimaju korake u tom smjeru. No europski zeleni plan predstavlja priliku neviđenu dosad: on donosi zajedničku i usklađenu viziju za cijeli kontinent.

Zadaća ostvarenja vizije iznesene u europskom zelenom planu neće biti jednostavna. Komunikacija objavljena prošli tjedan samo je početak dugotrajnog procesa. U ovom izazovnom, ali uzbudljivom putovanju Europska agencija za okoliš posvećena je pružanju najboljeg raspoloživog znanja u znak potpore raspravi o okolišu i klimi u Europi.