Resursna učinkovitost i otpad

Europsko gospodarstvo ovisi o neprekidnom toku prirodnih resursa i materijala, uključujući vodu, usjeve, drvo, metale, minerale te nositelje energije, a znatan dio tih materijala osigurava se uvozom. Ta bi ovisnost mogla postati izvor ranjivosti s obzirom na to da se globalna utrka za prirodnim resursima pojačava.

U posljednjih se nekoliko godina u okviru koncepta kružnog gospodarstva i s time povezanih politika na visokoj razini aktivno razmatraju pitanja upotrebe resursa, proizvodnje, potrošnje i otpada. Svrha je tog koncepta zatvoriti krug proizvodnje i potrošnje materijala što dužim očuvanjem vrijednosti proizvoda, materijala i resursa u gospodarstvu. Time se učinkovito smanjuje stvaranje otpada i upotreba neobrađenog materijala, čime se smanjuju i s njima povezani pritisci na okoliš.

Upotreba resursa te stvaranje i obrada otpada stvaraju znatan pritisak na okoliš u fazama vađenja resursa, proizvodnje i upotrebe materijala te zbrinjavanja otpada. Ciljevi politike o zaštiti okoliša uključuju smanjenje količine materijala koji se upotrebljavaju u gospodarstvu, poboljšanje učinkovitosti resursa, smanjenje stvaranja otpada te pretvaranje otpada u resurs. 

U posljednjih se deset godina potrošnja resursa u Europi smanjila. To je uvelike povezano s trendovima gospodarskog rasta i strukturnim promjenama u gospodarstvu uslijed financijske krize. Danas se upotreba resursa i učinkovitost resursa u različitim zemljama uvelike razlikuju, a neki se od povezanih pritisaka na okoliš stvaraju izvan granica Europe zbog globalne trgovine.

Posljednjih se godina pozornost usmjerava na sigurnost opskrbe kritičnim sirovinama. Međutim, sprječavanje nastanka otpada i gospodarenje otpadom postali su ključan aspekt kružnog gospodarstva.

Iako su trendovi u proizvodnji otpada prilično stabilni i stvaranje otpada nastoji se odvojiti od gospodarskog razvoja, Europa i dalje stvara veliku količinu otpada. Istovremeno se o otpadu sve više razmišlja kao o vrijednom resursu za europsko gospodarstvo. Udio recikliranog otpada polako se povećava, dok se količina otpada koji se odlaže smanjuje. Međutim, razlike u uspješnosti među zemljama i dalje su visoke.

Sveobuhvatno europsko zakonodavstvo o otpadu ključni je pokretač boljeg gospodarenja otpadom.

 Sedmim programom djelovanja za okoliš utvrđuje se poboljšanje učinkovitosti resursa kao jedan od tri ključna cilja za ostvarenje vizije za 2050. koja glasi „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”, a ti su ciljevi sljedeći:

• zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Europske unije;
• pretvoriti Europsku uniju u zeleno, konkurentno gospodarstvo s učinkovitim iskorištavanjem resursa i niskom razinom emisija CO₂;
• zaštititi građane Europske unije od utjecaja pritisaka na okoliš i opasnosti za njihovo zdravlje i blagostanje.

Opće ciljeve Sedmog programa djelovanja za okoliš podržava niz konkretnih instrumenata politike. Resursna učinkovitost te otpad i sekundarni resursi ključni su elementi takozvane politike kružnog gospodarstva. U Akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo utvrđen je konkretan i ambiciozan program djelovanja s mjerama koje obuhvaćaju cijeli krug upotrebe materijala.

Različite politike odnose se na različite elemente paradigme kružnog gospodarstva. Kad je riječ o resursnoj učinkovitosti te politike uključuju Plan za resursno učinkovitu Europu i Plan za prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom emisije CO₂ .

Još se jednom skupinom politika nastoji ostvariti pomak od linearnog uzorka rasta po načelu „uzmi-izradi-konzumiraj-baci” prema kružnom modelu koji se oslanja na očuvanje korisnosti proizvoda, sastavnica i materijala te zadržavanje njihove gospodarske vrijednosti. Kao što se navodi u Akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo, to će zahtijevati promjene u svim dijelovima lanca opskrbe, uključujući dizajn proizvoda, poslovne modele, odluke o načinu potrošnje te sprječavanje nastanka otpada i gospodarenje otpadom.

Europsko zakonodavstvo o otpadu jedno je od glavnih pokretača te politike. Ključne direktive EU-a o otpadu revidirane su 2018. To su Okvirna direktiva o otpadu, Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, Direktiva o odlagalištima, Direktiva o baterijama i akumulatorima, Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi te Direktiva o otpadnim vozilima.

Revidiranim direktivama povećava se razina ambicija za recikliranje komunalnog i ambalažnog otpada, dok je odlaganje komunalnog otpada na odlagališta potrebno dodatno smanjiti. Bacanje hrane trebalo bi prepoloviti do 2030., a opasni i biootpad otpad iz kućanstava morat će se prikupljati odvojeno. Nadalje, novim se pravilima predviđa veća upotreba učinkovitih gospodarskih instrumenata, kao što su programi proširene odgovornosti proizvođača.

EEA neprestano ulaže u jačanje baze znanja o učinkovitosti resursa i kružnom gospodarstvu, uključujući otpad, kao i u izgradnju kapaciteta te prijenos iskustva u okviru Europske informacijske i promatračke mreže za okoliš (Eionet).

EEA analizira tokove materijala, kao i podatke i informacije o otpadu te izrađuje pokazatelje i procjene u skladu s tim podatcima i informacijama. Napredak politike analizira se u tri usporedne skupine izvješća o sprječavanju nastanka otpada i učinkovitosti resursa / kružnom gospodarstvu. Sveobuhvatna se perspektiva navodi u godišnjim izvješćima o kružnom gospodarstvu i doprinosima integriranim procjenama, kao što su izvješća EEA-e pod nazivom Europski okoliš – stanje i izgledi (SOER).

Redovito se i detaljno analiziraju odabrani aspekti učinkovitosti resursa i politike kružnog gospodarstva u pogledu tema kao što su praćenje, ciljevi, tržišni instrumenti i druge intervencijske strategije.

Interakcija dionika i izgradnja kapaciteta povezanih s tim procjenama važan su element rada, kao što su to i redovite aktivnosti Eioneta te radionice o otpadu, učinkovitosti resursa i kružnom gospodarstvu u suradnji s nacionalnim referentnim centrima.

Trenutačni je rad prvenstveno usmjeren na unaprjeđenje baze dokaza o učinkovitosti resursa, kružnom gospodarstvu i otpadu. Predviđeni su doprinosi za izvješća SOER s naglaskom na tematske informacije (upotreba otpada i resursa) i sustavne analize prelaska na kružno gospodarstvo. 

U skladu s revidiranim direktivama o otpadu zadaća je EEA-e podupirati provedbu zakonodavstva o otpadu u državama članicama EU-a. EEA će svake dvije godine preispitati programe država članica za sprječavanje nastanka otpada te ocijeniti napredak u sprječavanju nastanka otpada i prelasku na kružno gospodarstvo.

Kad je riječ o gospodarenju otpadom, EEA će podupirati Europsku komisiju u ocjenjivanju uspješnosti država članica EU-a u postizanju novoutvrđenih ciljeva u pogledu recikliranja i odlaganja komunalnog otpada te recikliranja ambalažnog otpada. Time će se osigurati doprinos mehanizmu „ranog upozoravanja”.