All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
Onečišćenje, degradacija staništa, utjecaji klimatskih promjena i prekomjerna uporaba slatkovodnih resursa vrše pritisak na europska jezera, rijeke, obalne i podzemne vode kao nikad prije. Prema najvećoj procjeni zdravlja vodnih tijela u Europi, koju je danas objavila Europska agencija za okoliš (EEA), Europa nije na dobrom putu da ostvari svoje ciljeve za poboljšanje zdravlja voda u skladu s pravilima EU-a. Bolje upravljanje vodama ključno je za poboljšanje otpornosti vodoopskrbe, ublažavanje pritisaka na vodu i osiguravanje da europski građani, priroda i industrija imaju dovoljno kvalitetne vode.
Kvaliteta zraka u Europi znatno se poboljšala tijekom posljednjih desetljeća, ali zagađeni zrak i dalje je najveća ekološka opasnost za zdravlje u Europi i svijetu. Prema danas objavljenoj analizi podataka o kvaliteti zraka koju je provela Europska agencija za okoliš (EEA) za 2022. i 2023., kvaliteta zraka u Europi i dalje se poboljšava, ali u mnogim područjima, posebno u gradovima, onečišćenje je i dalje iznad preporučenih sigurnih razina.
Prema danas objavljenom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), klimatske promjene doprinose pogoršanju poplava i suša te smanjuju kvalitetu vode, što je sve veća prijetnju našem zdravlju. Hitno je potrebno brzo praćenje provedbe i bolja koordinacija napora koje ulažu vlade, tijela nadležna za vode i pružatelji zdravstvenih usluga, kako bi se spriječili i smanjili učinci na zdravlje.
Prelazak na sigurnije i održivije kemikalije dobro napreduje u nekim područjima, dok u drugima tek počinje. Tako glasi danas objavljeni zaključak prve procjene uzroka i učinaka kemijskog onečišćenja, koju su na razini Europe zajednički provele Europska agencija za okoliš (EEA) i Europska agencija za kemikalije (ECHA). Usporedna analiza pokazala je da su još uvijek potrebni dodatni napori na smanjenju učinaka štetnih tvari na zdravlje ljudi i okoliš.
Unatoč zakonodavnim koracima u proteklih pet godina, napori da se europsko gospodarstvo koje je u velikoj mjeri linearno i kreira ogromne količine otpada preobrazi u kružno gospodarstvo zahtijevat će daljnje odvažno djelovanje i dosljednu provedbu postojećih mjera. Odlučno djelovanje ključno je za značajno smanjenje otpada, manje iskorištavanje resursa, veću stopu recikliranja i bolje uvođenje proizvoda kružnog gospodarstva od samog početka, na temelju danas objavljene procjene stanja kružnog gospodarstva koju je objavila Europska agencija za okoliš (EEA).
Europa je kontinent koji se zagrijava najbrže na svijetu, a klimatski rizici ugrožavaju njezinu energetsku i prehrambenu sigurnost, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijsku stabilnost i zdravlje ljudi. Prema danas objavljenoj procjeni Europske agencije za okoliš (EEA), mnogi od tih rizika već su dosegli kritične razine i mogli bi imati katastrofalne posljedice ako se ne poduzmu hitne i odlučne mjere.
Onečišćenje zraka u Europi i dalje je na razinama znatno višima od onih koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), što predstavlja znatnu prijetnju našem zdravlju. Prema podatcima iz najnovije procjene učinka kvalitete zraka na zdravlje koju je provela Europska agencija za okoliš (EEA), i koja je danas objavljena, 253 000 smrtnih slučajeva u EU moglo se izbjeći da su koncentracije sitnih lebdećih čestica bile u skladu s preporukama SZO. Nove procjene učinaka na zdravlje pokazuju da izloženost onečišćenju zraka uzrokuje ili pogoršava određene bolesti kao što su rak pluća, bolesti srca, astma i šećerna bolest.
Znanstveno je dokazano da rizici povezani s okolišem uzrokuju velik dio kardiovaskularnih bolesti koje su najčešći uzrok smrti u Europi. Danas objavljena analiza Europske agencije za okoliš pruža pregled povezanosti okoliša i kardiovaskularnih bolesti te naglašava da su rješavanje problema onečišćenja, ekstremnih temperatura i drugih rizika povezanih s okolišem isplative mjere za smanjenje tereta bolesti, uključujući srčane i moždane udare.
Prema ažuriranim istraživačkim podatcima, izloženost stanovništva sintetičkoj kemikaliji bisfenolu A (BPA), koja se upotrebljava u svemu od plastičnih i metalnih spremnika za hranu do boca vode za višekratnu uporabu i cijevi za pitku vodu u Europi, daleko je iznad prihvatljivih razina sigurnosti za zdravlje. U danas objavljenom kratkom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) navodi se da je to potencijalni rizik za zdravlje milijuna ljudi.
Sve je veća i konkurentnija potražnja za iskorištavanje biomase u EU-u i njezina korištenja za bioproizvode u sektorima kao što su građevinarstvo, energetika, promet, proizvodnja namještaja i tekstilna industrija, ali i za čuvanje biomase radi zaštite prirode i sekvestracije ugljika. U danas objavljenom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) ističe se da je hitno potrebno dati prednost upotrebi biomase zbog njezinih različitih uloga predviđenih u europskom zelenom planu i zbog mogućeg manjka opskrbe biomasom u budućnosti.
Emisije stakleničkih plinova prošle su se godine u cijeloj Europskoj uniji smanjile za 2% u usporedbi s razinama iz 2021. prema procjenama u najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) „Trendovi i predviđanja” koje je objavljeno danas. Unatoč napretku ostvarenom u pogledu smanjenja emisija, obnovljive energije i energetske učinkovitosti, u izvješću se upozorava da je ipak hitno potrebno ubrzano djelovanje kako bi se ispunili ambiciozni klimatski i energetski ciljevi EU.
Prema danas objavljenom kratkom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), onečišćenje pesticidima i dalje predstavlja ozbiljan rizik za ljudsko zdravlje i okoliš iako je u nekim državama članicama EU-a postignut napredak u pogledu smanjenja njihove upotrebe. Kako bi se ta situacija promijenila, potrebno je učiniti mnogo više da bi se postigli ciljevi EU-a u pogledu nulte stope onečišćenja, a to su smanjenje upotrebe i rizika od kemijskih i opasnijih pesticida za 50 % do 2030.
Prema procjenama kvalitete zraka koje je danas objavila Europska agencija za okoliš (EEA) potrebno je učiniti više kako bi se zdravlje djece i adolescenata zaštitilo od negativnih učinaka onečišćenog zraka. Onečišćenje zraka uzrok je više od 1 200 preranih smrti svake godine u Europi kod osoba mlađih od 18 godina i znatno povećava rizik od bolesti kasnije u životu. Unatoč napretku tijekom proteklih godina, razina ključnih onečišćujućih tvari u zraku u mnogim europskim zemljama, posebno u središnjoj i istočnoj Europi te Italiji, i dalje je iznad razina iz smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koje se ne smatraju štetnima.
Ove godine pozivamo strastvene fotografe iz cijele Europe da u svojoj svakodnevnici zabilježe dobre (održive), i one ne baš dobre ( neodržive), načine proizvodnje i potrošnje, navike i ponašanja. Organizacijom ovogodišnjeg fotografskog natječaja „ZeroWaste PIX”, koji započinje danas, Europska agencija za okoliš (EEA) poziva sve nas da razmislimo o modernom načinu života.
Neviđeni toplinski valovi, poput onih ove godine, najveća su prijetnja zdravlju stanovništva Europe koja je izravno povezana s klimom. Toplinski valovi već su uzrokovali brojne smrti i bolesti. To će se opterećenje povećati ako se ne poduzmu dodatne mjere prilagodbe klimatskim promjenama. Akcijski planovi u pogledu zdravlja u kontekstu toplinskih valova, urbano ozelenjivanje, bolje projektiranje zgrada i prilagodba radnog vremena mogu doprinijeti boljoj zaštiti najranjivijih skupina u društvu, navodi se u danas objavljenom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA).
Prema danas objavljenom kratkom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), urbani centri Europe građanima nude mogućnosti da proizvode obnovljivu energiju kao prozumenti. Gradovi mogu imati ključnu ulogu u prelasku Europe na niskougljičnu budućnost. Olakšavanje urbanog prozumerizma može pomoći u ubrzavanju tog procesa.
Kvaliteta zraka u Europi nastavlja se poboljšavati, a broj ljudi koji prerano umiru ili obolijevaju zbog onečišćenja zraka je u padu. Međutim, na temelju danas objavljene analize Europske agencije za okoliš (EEA), onečišćenje zraka i dalje je najveći okolišni rizik za zdravlje u Europi, pa su stoga potrebne ambicioznije mjere za ispunjavanje zdravstvenih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Europska komisija danas objavljuje svoje prvo „Izvješće o praćenju nulte stope onečišćenja i izgledima” za postizanje čišćeg zraka, vode i tla. Izvješće Komisije, zajedno s procjenom praćenja Europske agencije za okoliš, pokazuje da su politike EU-a pridonijele smanjenju onečišćenja zraka, kao i onečišćenja pesticidima. Međutim, u drugim područjima, kao što su štetna buka, onečišćenje hranjivim tvarima ili proizvodnja komunalnog otpada, i dalje postoje problemi. Rezultati pokazuju da, ako EU želi postići ciljeve nulte stope onečišćenja do 2030., općenito je potrebno mnogo snažnije djelovanje i donošenje novih zakona protiv onečišćenja te bolja provedba postojećih.
U Europskoj uniji otprilike 18 milijuna ljudi pati od dugotrajnih smetnji zbog prometne buke. Akcijski plan Europske komisije za postizanje nulte stope onečišćenja usmjeren je na smanjenje broja ljudi kojima kronično smeta prometna buka za 30 % do 2030., u usporedbi s razinama iz 2017. Prema procjeni Europske agencije za okoliš (EEA), objavljenoj danas, nije vjerojatno da će se taj cilj postići bez daljnjih regulatornih ili zakonodavnih promjena, uglavnom zbog poteškoća u smanjenju velikog broja ljudi izloženih buci cestovnog prometa.
Prema najnovijem izvješću „Trendovi i predviđanja” koje je danas objavila Europska agencija za okoliš (EEA) emisije stakleničnih plinova i konzumacija energije porasla je 2021. prvenstveno zbog oporavka nakon pandemije. Većina država članica EU-a postigla je klimatske i energetske ciljeve EU-a iz 2020. te se sada okreće prema klimatskoj neutralnosti uz istovremeno rješavanje postojeće krize s opskrbom energijom. Postizanje ambicioznijih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. zahtijeva više od dvostruko većeg godišnjeg napretka u uvođenju obnovljive energije te smanjenju potrošnje energije i emisija stakleničnih plinova.
For references, please go to https://eea.europa.eu./hr/stamparija/stamparija or scan the QR code.
PDF generated on 2024-11-22 21:26
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima