All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
News
Ovaj je proizvod preveden isključivo radi praktičnosti korištenjem usluga Centra za prevođenje za tijela EU. Iako smo uložili sve napore kako bismo osigurali točnost i potpunost, ne možemo jamčiti za to. Stoga se na njega ne treba oslanjati u pravne ili službene svrhe. Izvorni engleski tekst treba smatrati službenom verzijom.
Poljoprivreda je najznačajniji pritisak koji utječe i na površinske i na podzemne vode, prema izvješću agencije EEA „Stanje vode u Europi 2024.: potreba za boljom otpornošću vodoopskrbe”. Prema vlastitom praćenju koje provode države članice, to proizlazi iz potrošnje vode i onečišćenja uzrokovanog intenzivnom upotrebom hranjivih tvari i pesticida. Poljoprivreda je daleko najveći neto potrošač vode u Europi i, bez promjena u praksama, potražnja za navodnjavanjem u poljoprivredi vjerojatno će se povećati zbog klimatskih promjena.
Izvješće agencije EEA pokazuje da, unatoč određenom napretku, kemikalije i dalje ozbiljno utječu na europske vode i vodne ekosustave, uglavnom zbog onečišćenja zraka uzrokovanog proizvodnjom energije iz ugljena i raspršenih izvora onečišćenja od hranjivih tvari i pesticida iz poljoprivrede. Degradacija staništa također je raširena. Klimatske promjene dodatni su izazov za zaštitu vodenih ekosustava, zbog kojih se vremenski obrasci ometaju i dodatno se povećava pritisak na vodne resurse i upravljanje njima.
Prema podatcima koje su dostavile države članice EU-a, samo 37 % europskih površinskih voda postiglo je „dobro” ili „visoko” ekološko stanje, što je mjera zdravlja vodnih ekosustava, u skladu s Okvirnom direktivom EU-a o vodama, a samo 29 % njih postiglo je „dobro” kemijsko stanje u razdoblju 2015. – 2021.
Zdravlje europskih voda nije dobro. Naše vode suočavaju se s dosad nezabilježenim nizom izazova koji ugrožavaju sigurnost opskrbe vodom u Europi. Moramo udvostručiti naše napore da bismo ponovno uspostavili zdravlje naših vrijednih rijeka, jezera, obalnih voda i drugih vodnih tijela te osigurali da taj ključni resurs bude otporan i siguran za buduće generacije.
Leena Ylä-Mononen
Izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA)
Mjerama koje su poduzele države članice uspjelo se izbjeći daljnje pogoršanje stanja voda EU-a rješavanjem problema određenih kemijskih onečišćenja i poboljšanjem izgleda za pojedine vrste, kao što su dagnje i rakovi, ali od posljednjeg ciklusa praćenja nije opaženo nikakvo opće poboljšanje.
Europske podzemne vode u boljem su stanju od površinskih voda, pri čemu je 77 % njih u dobrom kemijskom stanju, a u pogledu opskrbe je za 91 % podzemnih voda zabilježeno da su u dobrom kvantitativnom stanju. Međutim, i dalje postoje problemi u pogledu onečišćenja pesticidima i hranjivim tvarima. Podzemne vode ključan su izvor naše vode za piće i potrebne su okolišu, poljoprivredi i industriji.
Rok utvrđen Okvirnom direktivom EU-a o vodama za postizanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda bio je 2015., a najkasnije 2027. U skladu s trenutačnim napretkom, taj rok se neće ispuniti.
Otpornost vodoopskrbe u Europi može se poboljšati. Smanjenje potrošnje vode i poboljšanje učinkovitosti ključni su za rješavanje problema nestašice vode u poljoprivredi, industriji i u kućanstvima. Postavljanje ciljeva, usmjereno na uštedu vode ili smanjenje potražnje, moglo bi pomoći u pokretanju mjera i olakšati praćenje napretka prema otpornosti vodoopskrbe. Za poboljšanje upravljanja vodama potrebne su i ažurirane i pravovremene informacije o količini i kvaliteti vode.
Treba smanjiti pritiske. Onečišćenje se mora spriječiti u skladu s ciljevima akcijskog plana EU-a za postizanje nulte stope onečišćenja. Kratkoročno je potrebno smanjiti potrošnju i spriječiti ispuštanje štetnih i hranjivih tvari u vodu.
Obnova prirode ili ponovno povezivanje rijeka i njihovih poplavnih područja te obnova močvarnih područja i tresetišta mogu dovesti do zdravijih, bioraznolikih slatkovodnih ekosustava, koji mogu osigurati vodu dobre kvalitete uz istodobno skladištenje ugljika i ublažavanje učinka ekstremnih vremenskih uvjeta.
Izvješće agencije EEA najveća je procjena zdravlja vodnih tijela u Europi, a obuhvaća više od 120 000 površinskih vodnih tijela i 3,8 milijuna km2 područja podzemnih voda diljem EU-a i Norveške. Izvješće se temelji na podatcima dostavljenima iz 19 država članica EU-a. Ono predstavlja 85 % površinskih vodnih tijela i 87 % površine podzemnih voda u zemljama EU-27.
Svi ključni rezultati i prijavljeni podatci o državama članicama EU-a i Norveškoj mogu se pronaći u informacijskom sustavu WISE o slatkim vodama.
Izvješće agencije EEA-e nadopuna je i predstojećoj procjeni Europske komisije o trećim planovima upravljanja riječnim slivovima i drugim planovima upravljanja rizicima od poplava, u kojima će se procijeniti stanje provedbe Okvirne direktive o vodama i Direktive o poplavama u EU-u.
For references, please go to https://eea.europa.eu./highlights/oneciscenje-prekomjerna-uporaba-i-klimatske or scan the QR code.
PDF generated on 2024-12-23 00:12
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima