Toplinski valovi i širenje zaraznih bolesti zbog klimatskih promjena sve su veće prijetnje zdravlju Europljana

Dok je potreba za smanjenjem utjecaja klimatskih promjena na ljudsko zdravlje sve više prepoznata, sada je vrijeme da se prijeđe s planiranja na djelovanje i da se poboljša svjesnost u javnom zdravstvu i među zdravstvenim djelatnicima kako bi europsko stanovništvo postalo otpornije, navodi se u izvješću EEA Klimatske promjene kao prijetnja zdravlju i dobrobiti u Europi: naglasak na toplini i zaraznim bolestima.

Glavna je tema izvješća EEA-e utjecaj visokih temperatura na stanovništvo, što prouzročuje najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s prirodnim opasnostima u Europi. Zbog klimatskih promjena predviđa se da će broj smrtnih slučajeva znatno porasti ako se ne poduzmu mjere za prilagodbu klimatskim promjenama. Predviđa se da će se zarazne bolesti osjetljive na klimu, koje predstavljaju još jednu novu prijetnju, dalje širiti prema sjeveru i prouzročiti veći teret bolesti u Europi. Izvješće se temelji na izvorima znanja razvijenima za Europski opservatorij za klimu i zdravlje, koji omogućuje pristup širokom rasponu relevantnih podataka, alata, publikacija i drugih izvora koji pružaju informacije o utjecaju klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.

Djelovanje radi zaštite ranjivih skupina od toplinskih valova

Sve češći, duži i intenzivniji toplinski valovi u kombinaciji sa starenjem stanovništva i rastućom urbanizacijom znače da je više ranjivih skupina stanovništva izloženo visokim temperaturama, osobito u južnoj i srednjoj Europi. Mnoge škole i bolnice smještene su u područjima s učinkom urbanog toplinskog otoka, što dodatno pogoršava visoke temperature, te je stoga potrebna hitna prilagodba tih ustanova. Porast temperatura utječe i na sigurnost i zdravlje na radu, što dovodi do prosječnog godišnjeg gubitka od 16 sati po radniku u visoko izloženim sektorima, uz najveće gubitke u južnoj Europi.

Smanjenje utjecaja topline na zdravlje zahtijeva provedbu širokog raspona rješenja, uključujući učinkovite akcijske planove u pogledu zdravlja u kontekstu toplinskih valova, stvaranje više zelenih i zasjenjenih područja u gradovima, odgovarajuće projektiranje i gradnju zgrada te prilagodbu radnog vremena i uvjeta kako bi ljudi bili manje izloženi.

Klimatski uvjeti pogodniji su za zarazne bolesti

Promjenjivi klimatski uvjeti postaju pogodniji za pojavu i prijenos zaraznih bolesti osjetljivih na klimu, kao što su malarija, denga groznica ili groznica zapadnog Nila, povećavajući pritom i rizik od njihova prijenosa na prethodno nezahvaćena područja Europe, poput sjevernih regija. Predviđeno produljenje sezone prijenosa i šira distribucija vrsta komaraca koje djeluju kao prijenosnici malarije i denga groznice, u kombinaciji sa sve većim brojem slučajeva bolesti koje uvoze putnici, povećavaju vjerojatnost lokalnih izbijanja.

Ljudi koji rade u poljoprivredi, šumarstvu ili hitnim službama mogu biti izloženi većem riziku od zaraze nekom od tih bolesti, a starije osobe, mala djeca i oni s kompromitiranim imunosnim sustavom mogu biti teže pogođeni ako se zaraze. 

Zagrijavanje morske vode također je sve pogodnije za opasnu bakteriju vibrio koja se nalazi u ribama i školjkama, posebno duž obale Baltičkog mora. Izloženost bakteriji može prouzročiti ozbiljnu bolest. Učinkovito praćenje vrsta koje nose ili prenose ove bolesti te nadzor bolesti pomogli bi razvoju sustava ranog upozorenja i odgovora te boljoj ciljanoj kontroli vrsta prijenosnika ili cijepljenja.

Prevencija i koordinacija su najvažnije

Praćenje i nadzor prijetnji povezanih s klimom učinkovita je mjera i najčešće se spominje u nacionalnim zdravstvenim strategijama ili strategijama prilagodbe klimatskim promjenama. Neophodno je razviti sustav ranog upozorenja i odgovora: brzim, dobro organiziranim i učinkovitim postupcima koji su dio akcijskih planova u pogledu zdravlja u kontekstu toplinskih valova te pružanjem odgovarajućih informacija javnosti može se smanjiti rizik od prijenosa bolesti.

Angažman pružatelja zdravstvene i socijalne skrbi u planiranju prilagodbe klimatskim promjenama na lokalnoj razini i dalje je nizak diljem Europe. Prilagodba postojećim i budućim prijetnjama zdravlju koje proizlaze iz klimatskih promjena zahtijeva bolju pripremljenost zdravstvenog sektora povećanjem svjesnosti, poboljšanjem znanja i širenjem angažmana javnog zdravstva i zdravstvenih stručnjaka, stoji u izvješću EEA. Pomoći će i poboljšanje otpornosti zdravstvenih ustanova na ekstremne vremenske uvjete i osiguravanje da zdravstveni sustavi raspolažu kapacitetima za odgovor na povećanu potražnju za njegom bolesnika ili dijagnostikom.