Klima, priroda i ljudi: zajednička budućnost za naš planet

Kako se približavamo kraju godine, pozornost svijeta usmjerena je na jedan poziv na djelovanje – moramo se hitno boriti protiv klimatskih promjena te zaustaviti i preokrenuti trend gubitka biološke raznolikosti.

Globalni pregovori o klimi, koji se obično nazivaju konferencije stranaka (COP) o klimi, okupljaju predstavnike zemalja iz cijelog svijeta radi rješavanja niza pitanja povezanih s klimatskim promjenama i postizanja dogovora o njima, uključujući ublažavanje – kako smanjiti globalne emisije, prilagodbu – pomaganje zemljama da se pripreme za sve veći broj negativnih učinaka klimatskih promjena i financije – tko što plaća.

Na konferencijama stranaka o klimi sudjeluje tridesetak do četrdesetak tisuća registriranih sudionika, uključujući čelnike iz više od 100 zemalja, desetke tisuća delegata, desetke tisuća promatrača (kao što su predstavnici civilnog društva i mladih) te tisuće novinara. Ishod intenzivnih pregovora na konferencijama stranaka uvijek rezultiraju kompromisom. Unatoč tomu, ti pregovori pomažu u utvrđivanju globalne vizije i smjera, pri čemu sve zemlje i različiti dionici, uključujući mlade i autohtone zajednice, mogu iznijeti svoje stajalište i doprijeti do globalne publike.

Od konferencije COP26 do COP27: korak naprijed?

Cilj konferencije COP održane u Glasgowu (COP26) 2021. bio je usmjeravanje svijeta prema nultoj neto stopi emisija do 2050. i zadržavanje zatopljenja na 1,5 °C, odnosno na razini koja je prvi put utvrđena Pariškim sporazumom u sklopu konferencije COP21 u 2015. Kako bi ostvarile te ciljeve, zemlje su se, među ostalim, dogovorile o nizu odluka i mjera koje se temelje na Pariškom sporazumu.

U okviru Pakta iz Glasgowa na konferenciji COP26 istaknuta je hitnost situacije, pozvalo se na ubrzano djelovanje, postupno smanjivanje proizvodnje energije iz ugljena te postupno ukidanje „neučinkovitih” subvencija za fosilna goriva. Paktom se pozvalo i na jačanje potpore prilagodbi i obećanje da će sljedeća konferencija biti usredotočena na gubitak i štetu. Na konferenciji COP26 sklopljeni su i drugi dogovori i najavljena djelovanja povezana sa šumama, metanom, automobilima i privatnim financiranjem. Unatoč nedostatcima i kompromisima, napredak u pregovorima bio je vidljiv te je cilj od 1,5 °C ostao aktualan.

Godinu dana kasnije u studenome održana je konferencija COP27 u Sharm el-Sheikhu (Egipat) u potpuno drugačijem globalnom okružju i stvarnosti. Odvijala se u kontekstu rata u Ukrajini, visokih cijena energije i problema povezanih sa sigurnošću opskrbe energijom te visokih stopa inflacije koji utječu na Europljane u razdoblju nakon pandemije, obilježenom nestabilnim gospodarstvom i katastrofalnim učincima klimatskih promjena.

Globalni optimizam postignut u posljednjem trenutku na konferenciji u Glasgowu nije se zadržao u Sharm el-Sheikhu. Mnogi su, uključujući potpredsjednika Europske komisije Franza Timmermansa, zaključili da potreba za hitnim i drastičnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova nije u skladu s konkretnim mjerama i obvezama koje su zemlje izrazile na konferenciji COP27. Prema njegovim riječima: „suočeni smo s moralnom dilemom jer ovaj dogovor nije dovoljan za ublažavanje klimatskih promjena.”

Zemlje su se istodobno dogovorile da će osnovati novi fond za pomoć najranjivijim zemljama pogođenima gubitcima i štetom zbog učinaka klimatskih promjena. Pitanja o tome tko će plaćati i koliko, tko će imati koristi i tko odlučuje ostaju otvorena. Unatoč trenutačnom kontekstu, Timmermans je ponovno potvrdio stajalište i predanost EU-a postizanju ciljeva u području klime i okoliša te stalnu potporu EU-a onima koji su najranjiviji. Zbog trenutačne situacije u kojoj se nalazimo još je potrebnije hitno i odlučno djelovanje u području klime.

Konferencija COP15 o biološkoj raznolikosti: O čemu se odlučuje?

Predstavnici iz cijelog svijeta ponovno su se okupili u prosincu, ovaj put u Montrealu u Kanadi, kako bi postigli dogovor o globalnom djelovanju za zaštitu prirode. Svijet gubi svoju biološku raznolikost zabrinjavajućom brzinom i taj se gubitak ubrzava. Oko milijun vrsta trenutačno se suočava s izumiranjem, a mnogi ekosustavi, ključni za naš planet i dobrobit, na rubu su nepopravljive štete. Za sadašnje i buduće generacije hitno moramo zaustaviti i preokrenuti trend gubitka biološke raznolikosti te obnoviti prirodna područja diljem svijeta i u Europi.

Cilj je aktualne konferencije stranaka o biološkoj raznolikosti, koja se obično naziva konferencija COP15 (jer se radi o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti), uspostaviti globalni okvir za biološku raznolikost nakon 2020. Okvirom je utvrđen 21 cilj, uključujući cilj zaštite 30 % našeg planeta do 2030. Njime se i prepoznaje potreba za hitnim globalnim djelovanjem, ali ističe i nužnost preobrazbe naših gospodarskih, socijalnih i financijskih modela kako bi se zaustavili i preokrenuli trenutačni trendovi.

Konkretno, djelovanje uključuje zaštitu i obnovu više kopnenih i morskih područja te rješavanje pitanja neodrživih aktivnosti u ključnim sektorima kao što su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.

Uspjeh u preokretanju trendova ovisit će o tome što činimo na terenu. Primjerice, 30 % područja koje treba staviti pod zaštitu mora obuhvaćati globalna žarišta biološke raznolikosti. Način na koji štitimo ta područja također je važan. Sustavi zaštite moraju omogućavati oporavak prirode. Ta područja mogu biti i naš najveći saveznik u smanjenju stakleničkih plinova u atmosferi jer služe kao ponori ugljika, kao i u suočavanju s negativnim učincima klimatskih promjena.

Rješavanje problema upotrebe resursa

Neovisno o tome radi li se o konferenciji COP o klimi ili konferenciji COP o biološkoj raznolikosti, tamo raspravljamo o istom problemu i istom rješenju. Klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti dva su simptoma istog problema.

Mi, u Europi i svijetu, trošimo više resursa nego što to naš planet može pružiti. Način na koji proizvodimo proizvode i usluge koje konzumiramo uzrokuju klimatske promjene i narušavaju prirodni svijet. U nedavnim krizama pokazale su se i postojeće i nažalost rastuće nejednakosti u pogledu koristi s jedne strane, te učinaka na zdravlje, klimatskih ranjivosti i ugrožavanja životnih uvjeta s druge strane.

Danas troškovi klimatskih promjena i uništavanja okoliša pogađaju neke od nas možda više nego druge. Međutim, svi smo pogođeni i dugoročno će ti učinci rasti ako ne iskoristimo ovo ključno desetljeće koje je pred nama kako bismo preokrenuli trenutačne trendove. Na tim konferencijama COP svi se pozivamo da poduzmemo odvažne mjere i pokažemo solidarnost sa svim oblicima života na Zemlji.

Drukčija budućnost je moguća. Možemo se prilagoditi i usvojiti nove navike, izgraditi nove sustave. Zajedno možemo napisati još jednu priču o našem planetu na kojem svi imamo koristi od zdravije prirode i stabilne klime te na kojem smo uspjeli smanjiti rizike i negativne učinke. U 2030. možemo biti korak bliže toj budućnosti.