Onečišćenje, prekomjerna uporaba i klimatske promjene ugrožavaju otpornost vodoopskrbe u Europi

Dosadašnji ograničen napredak

Mjerama koje su poduzele države članice uspjelo se izbjeći daljnje pogoršanje stanja voda EU-a rješavanjem problema određenih kemijskih onečišćenja i poboljšanjem izgleda za pojedine vrste, kao što su dagnje i rakovi, ali od posljednjeg ciklusa praćenja nije opaženo nikakvo opće poboljšanje.

Europske podzemne vode u boljem su stanju od površinskih voda, pri čemu je 77 % njih u dobrom kemijskom stanju, a u pogledu opskrbe je za 91 % podzemnih voda zabilježeno da su u dobrom kvantitativnom stanju. Međutim, i dalje postoje problemi u pogledu onečišćenja pesticidima i hranjivim tvarima. Podzemne vode ključan su izvor naše vode za piće i potrebne su okolišu, poljoprivredi i industriji.

Rok utvrđen Okvirnom direktivom EU-a o vodama za postizanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda bio je 2015., a najkasnije 2027. U skladu s trenutačnim napretkom, taj rok se neće ispuniti.

Put naprijed

Otpornost vodoopskrbe u Europi može se poboljšati. Smanjenje potrošnje vode i poboljšanje učinkovitosti ključni su za rješavanje problema nestašice vode u poljoprivredi, industriji i u kućanstvima. Postavljanje ciljeva, usmjereno na uštedu vode ili smanjenje potražnje, moglo bi pomoći u pokretanju mjera i olakšati praćenje napretka prema otpornosti vodoopskrbe. Za poboljšanje upravljanja vodama potrebne su i ažurirane i pravovremene informacije o količini i kvaliteti vode.

Treba smanjiti pritiske. Onečišćenje se mora spriječiti u skladu s ciljevima akcijskog plana EU-a za postizanje nulte stope onečišćenja. Kratkoročno je potrebno smanjiti potrošnju i spriječiti ispuštanje štetnih i hranjivih tvari u vodu.

Obnova prirode ili ponovno povezivanje rijeka i njihovih poplavnih područja te obnova močvarnih područja i tresetišta mogu dovesti do zdravijih, bioraznolikih slatkovodnih ekosustava, koji mogu osigurati vodu dobre kvalitete uz istodobno skladištenje ugljika i ublažavanje učinka ekstremnih vremenskih uvjeta.

O izvješću

Izvješće agencije EEA najveća je procjena zdravlja vodnih tijela u Europi, a obuhvaća više od 120 000 površinskih vodnih tijela i 3,8 milijuna km² područja podzemnih voda diljem EU-a i Norveške. Izvješće se temelji na podatcima dostavljenima iz 19 država članica EU-a. Ono predstavlja 85 % površinskih vodnih tijela i 87 % površine podzemnih voda u zemljama EU-27.

Svi ključni rezultati i prijavljeni podatci o državama članicama EU-a i Norveškoj mogu se pronaći u informacijskom sustavu WISE o slatkim vodama. 

Izvješće agencije EEA-e nadopuna je i predstojećoj procjeni Europske komisije o trećim planovima upravljanja riječnim slivovima i drugim planovima upravljanja rizicima od poplava, u kojima će se procijeniti stanje provedbe Okvirne direktive o vodama i Direktive o poplavama u EU-u.