dalje
prethodno
stavke

News

Najnovije procjene pokazuju da se stanje prirode u Europi ozbiljno i kontinuirano pogoršava

Promijenite jezik
News Objavljeno 2020-10-19 Zadnja izmjena 2023-02-10
5 min read
Photo: © Vladimir Tadic, REDISCOVER Nature /EEA
Neodržive poljoprivredne i šumarske prakse, širenje urbanih područja i onečišćenje glavni su pritisci koji uzrokuju drastičan pad biološke raznolikosti Europe, koji ugrožava opstanak tisuća životinjskih vrsta i staništa. Osim toga, države članice još uvijek ne provode direktive o prirodi Europske unije (EU) i druge zakone o okolišu. Prema danas objavljenom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o stanju prirode u EU većina zaštićenih staništa i vrsta nije u dobrom stanju očuvanosti i potrebno je učiniti mnogo više kako bi se stanje promijenilo.

Naša procjena pokazuje da su za očuvanje zdravlja i otpornosti europske prirode te dobrobiti ljudi potrebne temeljite promjene načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu, upravljamo šumama i koristimo se njima te gradimo gradove. Te napore treba kombinirati s boljom provedbom i izvršenjem politika očuvanja, s naglaskom na obnovu prirode, kao i sve ambicioznijim klimatskim mjerama, posebno u prometnom i energetskom sektoru.

Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Prema izvješću EEA “State of nature in the EU — Results from reporting under the nature directives 2013-2018 ”. , većinu zaštićenih vrsta diljem EU, kao što su stepski sokol i dunavski losos, te staništa od travnjaka do dina diljem Europe čeka neizvjesna budućnost, osim ako se hitno ne učini više kako bi se situacija promijenila. Izvješće Europske agencije za okoliš objavljuje se istodobno s izvješćem Europske komisije o stanju prirode, u kojem se iznose informacije o napretku u postizanju ciljeva zakonodavstva EU o prirodi. 

Izvješće EEA pokazuje pozitivne pomake u naporima oko očuvanja. Broj i površina zaštićenih područja u okviru mreže Natura 2000 povećali su se u posljednjih šest godina, a EU je ispunila globalne ciljeve zaštitivši oko 18 % svoje kopnene površine i gotovo 10 % morskih područja.

Ova Procjena stanja prirode najsveobuhvatniji je zdravstveni pregled prirode koji je dosad proveden u EU.

Virginijus Sinkevičius, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo

Međutim, ukupni napredak nije dovoljan za postizanje ciljeva Strategije EU o biološkoj raznolikosti do 2020. Prema procjeni EEA većina zaštićenih staništa i vrsta ima siromašno ili loše stanje očuvanosti, a mnoga od njih i dalje se pogoršavaju. Od tri glavne skupine koje su ispitivane, staništa i ptice posebno zaostaju, dok je  grupa onih vrsta koje nisu ptice gotovo ostvarila svoj cilj.

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: „Ova procjena stanja prirode najsveobuhvatniji je zdravstveni pregled prirode koji je dosad proveden u EU. To vrlo jasno pokazuje da još uvijek gubimo naš sustav ključne potpore životu. Čak 81 % staništa na razini EU u lošem je stanju, a tresetišta, travnjaci i staništa dina najviše se pogoršavaju. Hitno moramo ispuniti obveze iz nove Strategije EU o bioraznolikosti kako bismo preokrenuli taj pad u korist prirode, ljudi, klime i gospodarstva.”

 „Naša procjena pokazuje da su za očuvanje zdravlja i otpornosti europske prirode te dobrobiti ljudi potrebne temeljite promjene načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu, upravljamo šumama i koristimo se njima te gradimo gradove. Te napore treba kombinirati s boljom provedbom i izvršenjem politika očuvanja, s naglaskom na obnovu prirode, kao i sve ambicioznijim klimatskim mjerama, posebno u prometnom i energetskom sektoru”, kazao je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš.

Najveće prijetnje prirodi

U izvješću EEA navodi se da su intenzivna poljoprivreda, širenje urbanih područja i neodržive šumarske aktivnosti najveći prijavljeni pritisci na staništa i vrste. Onečišćenje zraka, vode i tla utječe i na staništa, kao i na nastavak prekomjernog iskorištavanja životinja nezakonitim izlovom i neodrživim lovom i ribolovom.

Te su prijetnje popraćene promjenama rijeka i jezera, kao što su brane i zahvaćanje vode, invazivne strane vrste i klimatske promjene. Napuštanje poljoprivrednog zemljišta doprinosi stalnom opadanju poluprirodnih staništa, kao što su travnjaci, i njihovih vrsta, kao što su leptiri i poljske ptice.

Izgledi

U izvješću se upućuje na neke pozitivne pomake, uglavnom na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Mnoge vrste i staništa, kao što je šumska žaba u Švedskoj, obalne lagune u Francuskoj i kostoberina, zabilježili su poboljšanja na razini EU-a. Mreža Natura 2000 pokazuje pozitivne učinke na mnoge vrste i staništa. Na primjer, obalna staništa i staništa dina, koja su bolje obuhvaćena mrežom Natura 2000, imaju bolje stanje očuvanosti od staništa koja su manje ili marginalno obuhvaćena.

Kad je riječ o politikama, postoji nada i zbog nove Strategije EU za bioraznolikost do 2030. i Strategije „od polja do stola” jer se u oba slučaja radi o ključnim elementima Europskog zelenog plana. Strategijom za biolraznolikost nastoji se ojačati i proširiti mreža zaštićenih područja, uspostaviti plan obnove i osigurati da ekosustavi budu zdravi, otporni na klimatske promjene, da obiluju biološkom raznolikošću te da pružaju niz usluga ključnih za blagostanje i dobrobit građana.

Osim tih novih politika, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se poboljšali kapaciteti za praćenje u državama članicama i time poduprlo postizanje ciljeva. Trenutačno i dalje postoje mnogi nedostatci u podatcima, posebno za morske vrste i staništa. Potrebno je i više podataka kako bi se u potpunosti procijenila uloga mreže Natura 2000. Konačno, provedba zakonodavstva EU mora se znatno poboljšati.

Trenutačno stanje i trendovi

  • Približno polovina (47 %) od 463 ptičje vrste u EU-u ima dobro stanje, što je 5 % manje nego u posljednjem izvještajnom razdoblju 2008. – 2012. Udio ptica u lošem ili slabom stanju povećao se za 7 % u posljednjih šest godina i dosegnuo ukupno 39 %.
  • Na nacionalnoj razini oko 50 % poboljšanja populacijskih trendova uglavnom se odnosi na močvarne i morske ptice kao što su zlatokrila utva ili crna njorka za koje su određena područja mreže Natura 2000. Rasplodne ptice, kao što su ždralovi i crvene lunje, imaju najveći udio izvješća koja ukazuju na poboljšanje populacijskih trendova. To je posljedica provedbe zaštite ili obnove staništa te poboljšanja znanja, boljeg praćenja i podizanja svijesti.
  • Samo 15 % procjena staništa ima dobro stanje očuvanosti, dok njih 81 % ima siromašno ili loše stanje očuvanosti na razini EU. Pokazatelji za staništa travnjaka, dina, kaljuža, močvara i bara ukazuju snažno pogoršanje, dok pokazatelji za šume bilježe najviše poboljšanja. U usporedbi s prethodnim izvještajnim razdobljem, udio staništa s lošim stanjem očuvanosti povećao se za 6 %.
  • Morske regije imaju brojne procjene s nepoznatim stanjem očuvanosti, što je odraz općeg nedostatka podataka o vrstama.
  • Otprilike četvrtina vrsta ima dobro stanje očuvanosti na razini EU, što je povećanje od 4 % u usporedbi s prethodnim izvještajnim razdobljem. Gmazovi i vaskularne biljke, kao što su talijanska zidna gušterica, Hemorrhois hippocrepis, Agrimonia pilosa ili žuti srčanik, imaju najveći udio dobrog stanja očuvanosti (35 %).

Kontekst

Direktivama EU o prirodi – Direktivom o staništima i Direktivom o pticama – zahtijevaju se napori za očuvanje više od 2000 vrsta i staništa diljem EU.

Procjena EEA, utemeljena na podatcima koje su dostavile države članice EU, najveći je i najopsežniji postupak prikupljanja podataka i izvješćivanja o stanju prirode koji se provodi u Europi. Tom je procesu pridonijelo više od 220 000 ljudi (od toga su 60 % volonteri) diljem EU.

Analiziranim podatcima nastoje se utvrditi uspjesi i nedostaci u očuvanju prirode, ključni pritisci i prijetnje te stanje trenutačnih mjera očuvanja.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Radnje vezane za dokument