Najnovije procjene pokazuju da se stanje prirode u Europi ozbiljno i kontinuirano pogoršava

Prema izvješću EEA “State of nature in the EU — Results from reporting under the nature directives 2013-2018 ”. , većinu zaštićenih vrsta diljem EU, kao što su stepski sokol i dunavski losos, te staništa od travnjaka do dina diljem Europe čeka neizvjesna budućnost, osim ako se hitno ne učini više kako bi se situacija promijenila. Izvješće Europske agencije za okoliš objavljuje se istodobno s izvješćem Europske komisije o stanju prirode, u kojem se iznose informacije o napretku u postizanju ciljeva zakonodavstva EU o prirodi. 

Izvješće EEA pokazuje pozitivne pomake u naporima oko očuvanja. Broj i površina zaštićenih područja u okviru mreže Natura 2000 povećali su se u posljednjih šest godina, a EU je ispunila globalne ciljeve zaštitivši oko 18 % svoje kopnene površine i gotovo 10 % morskih područja.

Ova Procjena stanja prirode najsveobuhvatniji je zdravstveni pregled prirode koji je dosad proveden u EU.

Virginijus Sinkevičius, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo

Međutim, ukupni napredak nije dovoljan za postizanje ciljeva Strategije EU o biološkoj raznolikosti do 2020. Prema procjeni EEA većina zaštićenih staništa i vrsta ima siromašno ili loše stanje očuvanosti, a mnoga od njih i dalje se pogoršavaju. Od tri glavne skupine koje su ispitivane, staništa i ptice posebno zaostaju, dok je  grupa onih vrsta koje nisu ptice gotovo ostvarila svoj cilj.

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: „Ova procjena stanja prirode najsveobuhvatniji je zdravstveni pregled prirode koji je dosad proveden u EU. To vrlo jasno pokazuje da još uvijek gubimo naš sustav ključne potpore životu. Čak 81 % staništa na razini EU u lošem je stanju, a tresetišta, travnjaci i staništa dina najviše se pogoršavaju. Hitno moramo ispuniti obveze iz nove Strategije EU o bioraznolikosti kako bismo preokrenuli taj pad u korist prirode, ljudi, klime i gospodarstva.”

 „Naša procjena pokazuje da su za očuvanje zdravlja i otpornosti europske prirode te dobrobiti ljudi potrebne temeljite promjene načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu, upravljamo šumama i koristimo se njima te gradimo gradove. Te napore treba kombinirati s boljom provedbom i izvršenjem politika očuvanja, s naglaskom na obnovu prirode, kao i sve ambicioznijim klimatskim mjerama, posebno u prometnom i energetskom sektoru”, kazao je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš.

Izgledi

U izvješću se upućuje na neke pozitivne pomake, uglavnom na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Mnoge vrste i staništa, kao što je šumska žaba u Švedskoj, obalne lagune u Francuskoj i kostoberina, zabilježili su poboljšanja na razini EU-a. Mreža Natura 2000 pokazuje pozitivne učinke na mnoge vrste i staništa. Na primjer, obalna staništa i staništa dina, koja su bolje obuhvaćena mrežom Natura 2000, imaju bolje stanje očuvanosti od staništa koja su manje ili marginalno obuhvaćena.

Kad je riječ o politikama, postoji nada i zbog nove Strategije EU za bioraznolikost do 2030. i Strategije „od polja do stola” jer se u oba slučaja radi o ključnim elementima Europskog zelenog plana. Strategijom za biolraznolikost nastoji se ojačati i proširiti mreža zaštićenih područja, uspostaviti plan obnove i osigurati da ekosustavi budu zdravi, otporni na klimatske promjene, da obiluju biološkom raznolikošću te da pružaju niz usluga ključnih za blagostanje i dobrobit građana.

Osim tih novih politika, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se poboljšali kapaciteti za praćenje u državama članicama i time poduprlo postizanje ciljeva. Trenutačno i dalje postoje mnogi nedostatci u podatcima, posebno za morske vrste i staništa. Potrebno je i više podataka kako bi se u potpunosti procijenila uloga mreže Natura 2000. Konačno, provedba zakonodavstva EU mora se znatno poboljšati.