Poboljšanje kvalitete zraka u europskim gradovima znatno će doprinijeti zdravlju

Izvješće EEA-e „Kvaliteta zraka u Europi, izvješće iz 2017.” predstavlja ažuriranu analizu kvalitete zraka i njezinih učinaka na temelju službenih podataka iz više od 2500 mjernih postaja diljem Europe za 2015. godinu. EEA je predstavila izvješće tijekom Europskog tjedna regija i gradova 2017.

Podatci pokazuju da se kvaliteta zraka u Europi polako poboljšava zahvaljujući prethodnim, kao i trenutačnim politikama i razvoju tehnologije. Međutim, visoke koncentracije onečišćenja zraka i dalje imaju znatan učinak na zdravlje Europljana, pri čemu najveću štetu uzrokuju lebdeće čestice (PM), dušikov dioksid (NO₂) i prizemni ozon (O₃).

U izvješću se navodi da su koncentracije PM2,5 u 2014. prouzročile otprilike 428 000 preranih smrti u 41 europskoj zemlji, od čega je oko 399 000 slučajeva u državama EU28. Loša kvaliteta zraka ima i znatan učinak na gospodarstvo, povećava troškove liječenja, smanjuje produktivnost radnika i šteti tlu, usjevima, šumama, jezerima i rijekama.

„Kao društvo ne smijemo pristati na cijenu onečišćenja zraka. Uz smjele odluke i pametna ulaganja u čišći promet, energiju i poljoprivredu, možemo se suočiti s onečišćenjem i poboljšati kvalitetu života”, izjavio je izvršni direktor EEA-e, Hans Bruyninckx. „Ohrabruje činjenica da su mnoge europske vlade, a posebice gradovi, predvodnici u zaštiti zdravlja ljudi jer poboljšavaju kvalitetu zraka. Čist zrak pripada svima, pa i onima koji žive u gradovima.”

„Izvješće Europske agencije za okoliš pokazuje da loša kvaliteta zraka i dalje uvelike utječe na zdravlje. Europska komisija želi riješiti taj problem i pomoći državama članicama da svojim građanima osiguraju kvalitetu zraka koja udovoljava najvišim standardima,” dodao je Karmenu Vella, povjerenik EU-a za okoliš, pomorstvo i ribarstvo.

Ovogodišnje izvješće osobito je usmjereno i na poljoprivredu koja je veliki izvor emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova. Postoji niz mjera, među ostalim i tehnički i gospodarski održive mjere, za smanjenje emisija iz poljoprivrede, no one se tek trebaju usvojiti u potrebnom opsegu i intenzitetu, navodi se u izvješću.

(1) Gradsko stanovništvo EU-a izloženo štetnim koncentracijama onečišćivača u razdoblju od 2013. do 2015. prema:

(2) Granične / ciljne vrijednostima u EU-u

(3) Smjernice WHO-a

Osnovni pokazatelji

• Lebdeće čestice: Udio od 7 % gradskog stanovništva iz država EU28 bio je izložen razinama PM_2,5 iznad godišnjih graničnih vrijednosti EU-a u 2015. Otprilike 82 % bilo je izloženo razinama višima od strožih smjernica WHO-a. Izloženost PM_2.5 u 2014. prouzročila je preranu smrt otprilike

 428 000 osoba u 41 europskoj zemlji.

• Dušikov dioksid: Udio od 9 % gradskog stanovništva u državama EU28 u 2015. bio je izložen razinama NO₂ iznad godišnjih graničnih vrijednosti EU-a i onih u smjernicama WHO-a. Izloženost NO₂ u 2014. prouzročila je preranu smrt otprilike 78 000 ljudi u 41 europskoj zemlji.
• Prizemni ozon: Udio od 30 % gradskog stanovništva iz država EU28 u 2015. bio je izložen razinama O₃ iznad godišnjih graničnih vrijednosti EU-a. Otprilike 95 % bilo je izloženo razinama višima od strožih smjernica WHO-a. Izloženost O₃ u 2014. prouzročila je preranu smrt otprilike

14 400 ljudi u 41 europskoj zemlji.

Osnovne informacije o zdravstvenim procjenama

Procijenjeni učinci na zdravlje u Europi za 2014. godinu, u ovom se izvješću pripisuju izloženosti PM_2,5, NO₂ i O₃. Te se procjene temelje na informacijama o onečišćenju zraka, demografskim podatcima i odnosu između izloženosti koncentracijama onečišćivača i određenih zdravstvenih ishoda.

Preranim smrtima smatraju se smrti do kojih dolazi prije nego što osoba dosegne očekivanu dob. Očekivana dob smatra se uobičajenim očekivanim životnim vijekom u određenoj zemlji, za određeni spol. Smatra se da se prerane smrti mogu spriječiti ako se otkloni njihov uzrok.