Okolišne promjene: znanje je ključno za ublažavanje utjecaja na ljude i prirodu

Europska agencija za okoliš prati ključne promjene u europskom okolišu i predstavlja svoje zaključke kako bi pružila potporu donošenju politika. Naše procjene uključuju sektorske i sustavne analize te obuhvaćaju prošle trendove i projekcije, u pojedinim slučajevima do 2100. Opći zaključci su jasni: u usporedbi s 1970-ima Europljani sada uživaju u čistijem zraku i vodi te ekološki osvještenijem gospodarstvu uz veće stope recikliranja i rastući udio energije iz obnovljivih izvora. Unatoč tim znatnim postignućima, cjelokupna situacija i dalje je neodrživa. Povećana potrošnja resursa, klimatske promjene i nakupljanje onečišćujućih tvari u prirodi umanjuju zdravlje našeg planeta i našu dobrobit.

Izazov je moguće objasniti vrlo jednostavno: gospodarske djelatnosti pružaju mnoge koristi, ali istodobno ispuštaju onečišćujuće tvari u prirodu te iscrpljuju obnovljive i neobnovljive izvore energije. Te onečišćujuće tvari mogu nanijeti štetu živim organizmima te ugroziti naše zdravlje. Međutim, podrobnijim razmatranjem problema uočava se složenost koja se nalazi u središtu rasprava politike u području zaštite okoliša u Europi. Svaka opcija politika povezana je s oportunitetnim troškovima, odnosno donosi korist određenim zajednicama, dok druge prisiljava na prilagodbu. Na primjer, prijelaz na čistije izvore energije može smanjiti onečišćenje i potaknuti sektor energije iz obnovljivih izvora, ali može dovesti i do gubitaka radnih mjesta u rudnicima ugljena.

Europska unija ima jedan od najviših ekoloških standarda u svijetu, zahvaljujući kojem otklanja ekološku složenost putem sveobuhvatnog paketa zakona. Ti zakoni uključuju ciljane direktive kojima se rješava problem kvalitete zraka, gospodarenje  otpadnim vodama u urbanim područjima i zaštita prirode, kao i pakete klimatske i energetske politike koji se međusobno isprepliću te kružno gospodarstvo.

U središtu okolišne politike Europske unije nalazi se načelo: „onečišćivač plaća”. Načelo je službeno navedeno u Rimskom ugovoru, a provodi se posredstvom mnogih mjera, uključujući fiskalne alate, kao što su cestarine za određena vozila ili ekološki porezi kako bi se korisnike potaknulo na donošenje ekološki osviještenih izbora.

Međutim, nije uvijek jednostavno utvrditi tko su onečišćivači i koliku štetu svaki od njih nanosi. Štoviše, kako odlučiti koliko bi trebali platiti?

U pojedinim slučajevima imamo vrlo detaljne informacije o izvorima onečišćenja. Na primjer, Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari pruža pristup onečišćujućim tvarima koje ispušta više od 30 000 industrijskih postrojenja diljem Europe. U ostalim slučajevima onečišćenje dolazi iz različitih izvora kao što su prijevoz i poljoprivreda. Zapravo, sve gospodarske djelatnosti koje iskorištavaju resurse, uključujući energiju, imaju utjecaj na okoliš. Konačno, svi na određeni način imaju koristi od roba i usluga koje gospodarstvo pruža. Stoga, svi zagađuju. Međutim, pojedinačni utjecaji na okoliš mogu se razlikovati ovisno o vrsti prehrane, načina prijevoza i stanovanja te javnih sustava (npr. dostupnost obnovljivih izvora energije, reciklažnih centara, sustava prijevoza) u kojima živimo.

Onečišćujuće tvari koje se ispuštaju u prirodu mogu promijeniti oblik i sastav, mogu se kretati, akumulirati u prirodi, dospjeti u prehrambeni lanac i utjecati na zdravlje ljudi. Na primjer, živu^[1] koja se ispušta u atmosferu u plinovitom stanju mogu prenositi vjetrovi te se kasnije može taložiti u vodi. Nakon što dospije u vodu, mogu je apsorbirati vodene biljke i progutati životinje, a kako se kreće prema vrhu hranidbenog lanca, na kraju završava na našim tanjurima. Kad je riječ o pojedinim onečišćujućim tvarima, može proći više stotina godina da nestanu ili se natalože na mjestima na kojima ljudi više ne mogu biti izloženi.

Zapravo, mjera utjecaja onečišćenja na naše zdravlje ovisi o izloženosti – u kojoj količini, koliko dugo i na koji smo način izloženi onečišćujućim tvarima. Život u zagađenom gradu u kojem su visoke razine onečišćenja zraka i svakodnevna konzumacija onečišćene vode mogu znatno skratiti  životni vijek. To također ovisi o našoj ranjivosti, što je povezano s našom dobi i zdravstvenim stanjem. Na primjer, utjecaj kratkotrajnog izlaganja onečišćujućoj kemikaliji u vrlo maloj dozi može biti zanemariv za mladu zdravu odraslu osobu, ali može imati ozbiljne posljedice za fetus u razvoju.

Unatoč različitim razinama izloženosti ili ranjivosti troškovi propadanja okoliša, uključujući klimatske promjene, vrlo su stvarni. Naše procjene pokazuju da jedna onečišćujuća tvar, točnije lebdeća čestica (PM_2.5) uzrokuje preuranjenu smrt otprilike 400 000 Europljana svake godine. Akumuliranje onečišćujućih tvari u prirodi, uključujući plastiku u našim morima, pretjerano iskorištavanje resursa ili fizičke promjene staništa uzrokuju znatnu štetu i promjenu te utječu na cijele ekosustave. Neke su od tih šteta nepopravljive. Zabilježeno je da su ekstremi povezani s vremenom i klimom u Europi prouzročili gospodarske gubitke  od više od 450 milijardi EUR u razdoblju 1980. – 2016., a 40 % tih gubitaka prouzročile su poplave, dok su 25 % prouzročile oluje. Samo nešto više od jedne trećine tih šteta bilo je pokriveno osiguranjem.

U tom kontekstu svi u određenoj mjeri snosimo troškove. Štoviše, najveće troškove ne snose nužno najveći onečišćivači. Klimatske promjene globalan su problem, a pojedine zemlje s najnižim emisijama stakleničkih plinova najviše su pogođene dizanjem  razine mora. Kad je riječ o onečišćenju zraka, urbane populacije izložene su većim koncentracijama, koje uglavnom uzrokuje promet . Čak i u istom gradu zajednice koje žive uz glavne prometnice općenito su izloženije onečišćenju zraka i bukom u usporedbi sa zajednicama koje žive u blizini zelenih površina. Slično tomu, zajednice koje žive na poplavnim područjima podložnije su šteti nastaloj zbog poplava, kao što su starije osobe i djeca ranjiviji  kad je riječ o toplinskim valovima. S druge strane, osobe koje imaju pristup čistom okolišu uživaju i veće zdravstvene blagodati. Društvene nejednakosti^[2] uistinu su čimbenik koji je potrebno imati na umu pri procjeni izloženosti onečišćenom ili čistom okolišu različitih zajednica.

Budući naraštaji također će snositi troškove naših odabira i mjera koje poduzimamo. Čak i ako danas prepolovimo emisije, neke onečišćujuće tvari koje se danas ispuštaju ostat će u prirodi, a prosječne temperature nastavit će rasti prije nego što se stabiliziraju. Utjecaj će se osjetiti još desetljećima, čak i stoljećima.

Sva ta promišljanja danas zahtijevaju donošenje teških političkih odabira. Kako bi Europi pomogla donijeti najbolju opciju politike, Europska agencija za okoliš u svojim procjenama odgovara na teška pitanja kao što su: što se događa, zašto se to događa, tko je pogođen, kako će situacija izgledati u budućnosti i kako je možemo poboljšati. Zahvaljujući tom znanju donositelji politika u boljoj su situaciji za odabir najodrživijeg rješenja i pružanje dodatne potpore onima koji su najviše pogođeni.

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Uvodni članak objavljen u biltenu EEA, br. 2018/2, 15. lipnja 2018.

^[1] Europska agencija za okoliš objavit će izvješće o živi u okolišu kasnije u 2018.

^[2] Europska agencija za okoliš izrađuje procjenu kojom se rješavaju društvene nejednakosti i utjecaj na okoliš, a objavljivanje je planirano kasnije u 2018.