Očekuje se porast broj Europljana izloženih štetnom onečišćenju bukom

Cestovni promet glavni je izvor onečišćenja bukom u Europi, navodi se u novom izvješću Europske agencije za okoliš „Buka u Europi – 2020.” , a predviđa se da će uslijed urbanizacije i povećane potražnje za mobilnošću u sljedećih deset godina razina buke rasti i u urbanim i ruralnim područjima. Željeznički i zračni promet te industrija ostali su glavni izvori onečišćenja bukom.

U izvješću se opisuju aktualni trendovi u pogledu onečišćenja bukom u razdoblju 2012. – 2017. Prikazuju se i buduće projekcije buke i s njom povezani učinci na zdravlje u Europi, na temelju novih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o učincima izloženosti buci na zdravlje. Na temelju prethodne procjene buke u Europi, koju je EEA provela 2014., u izvješću se razmatraju i mjere poduzete u cilju upravljanja izloženošću buci i njezina smanjenja te se preispituje napredak u postizanju ciljeva EU-a u pogledu onečišćenja bukom utvrđenih zakonodavstvom EU-a, uključujući Direktivu o buci iz okoliša i Sedmi program djelovanja za okoliš EU-a.

Značajni učinci na zdravlje

Dugotrajna izloženost buci ima značajne učinke na zdravlje. Na temelju novih informacija Svjetske zdravstvene organizacije EEA procjenjuje da ta izloženost diljem Europe godišnje uzrokuje 12 000 preranih smrti i jedan je od uzroka pojave 48 000 novih slučajeva ishemijske bolesti srca (uzrokovane sužavanjem srčanih arterija). Procjenjuje se i da je 22 milijuna ljudi izloženo visokom stupnju kroničnog smetanja izazvanog bukom, dok 6,5 milijuna ljudi pati od kroničnih poremećaja sna. Prema dokazima Svjetske zdravstvene organizacije ti učinci na zdravlje počinju se pojavljivati ispod izvještajnih pragova utvrđenih Direktivom EU-a o buci i vjerojatno su podcijenjeni. Osim toga, informacije koje su zemlje dostavile u skladu s direktivom EU-a ne obuhvaćaju sva urbana područja, ceste, željeznice i zračne luke.

Osim što utječe na ljude, onečišćenje bukom također je sve veća prijetnja morskim i kopnenim divljim životinjama. Buka može smanjiti reproduktivni uspjeh i povećati smrtnost i bježanje životinja u mirnija područja.

Cilj EU-a za 2020. u pogledu buke neće biti ostvaren

Iako su države članice EU-a ostvarile određeni napredak u mapiranju i prijavljivanju većeg broja područja s visokom razinom buke diljem Europe, ukupni ciljevi politike o buci iz okoliša još nisu ostvareni. Konkretno, cilj za 2020. postavljen u Sedmom programu djelovanja za okoliš u pogledu smanjenja onečišćenja bukom i napretka prema razinama izloženosti buci koje je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija neće biti ostvaren. Predviđa se da će se onečišćenje bukom povećavati u budućnosti zbog urbanizacije i povećane potražnje za mobilnošću.

Još uvijek nedostaje više od 30 % podataka koje treba dostaviti u skladu s direktivom EU-a iako je dogovoreni rok za izvješćivanje bio 2017. Znatna kašnjenja upućuju na to da države možda nisu poduzele potrebne korake za rješavanje problema onečišćenja bukom. U izvješću se dodaje da je potrebna i bolja provedba, što potvrđuje zaključke nedavne zasebne procjene Europske komisije o provedbi Direktive.

Mjere za smanjenje razine buke

Države već poduzimaju niz mjera za smanjenje i kontrolu buke, no i dalje je teško procijeniti njihovu korist u pogledu pozitivnih zdravstvenih ishoda, navodi se u izvješću Europske agencije za okoliš. Primjeri najpopularnijih mjera za smanjenje buke u gradovima uključuju zamjenu starog asfalta na cestama asfaltom glatkije površine, bolje upravljanje prometnim tokovima i smanjenje ograničenja brzine na 30 km/h. Nekim mjerama nastoji se ojačati svijest i promijeniti ponašanje ljudi tako da ih se potakne na upotrebu manje bučnih načina prijevoza kao što su vožnja bicikla, pješačenje ili električna vozila.

Velik broj država, gradova i regija uspostavio je i takozvana tiha područja, uglavnom parkove i druge zelene površine u koje ljudi mogu pobjeći od gradske buke. U izvješću se navodi da je potrebno učiniti više kako bi se stvorila i zaštitila mirna područja izvan grada te povećala dostupnost tih područja u gradovima.

Osnovne informacije o Direktivi EU-a o buci iz okoliša

Izloženost osoba buci prati se u skladu s Direktivom o buci iz okoliša u odnosu na dva izvještajna praga: indikator buke za dan-večer-noć (L_den), kojim se mjeri izloženost razinama buke koja uzrokuje smetanje i indikator večernje buke (L_night), kojim se mjeri poremećaj sna. Ti su izvještajni pragovi viši od preporučenih vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije, a trenutačno ne postoji mehanizam za praćenje napretka u odnosu na te niže vrijednosti.

Više informacija o Direktivi o buci iz okoliša:https://ec.europa.eu/environment/archives/noise/directive.htm

Pristup podatcima putem Službe za promatranje i informacije o buci za Europu „NOISE”: http://noise.eea.europa.eu/

Informativni članci o razinama buke po državama:

https://www.eea.europa.eu/themes/human/noise/noise-fact-sheets