U kojoj su mjeri novi biorazgradivi i kompostabilni plastični proizvodi te bioplastični proizvodi koji danas ulaze u upotrebu povoljni za okoliš?

Koliko su ti novi biorazgradivi i kompostabilni plastični proizvodi te bioplastični proizvodi povoljni za okoliš?

Prvo trebamo razumjeti razlike između bioplastike i fosilne plastike te biorazgradive i kompostabilne plastike. Biorazgradiva ili kompostabilna plastika može se proizvesti ili iz biosirovina ili fosilnih sirovina, a bioplastika se može osmisliti tako da se kompostira ili biološki razgrađuje ili ne.

Održivost biomaterijala, kao i održivost fosilne plastike, ovisi o proizvodnim praksama, životnom vijeku proizvoda i obrade na kraju životnog vijeka. Biorazgradivi i kompostabilni plastični proizvodi u pojedinim slučajevima i za pojedine primjene mogu doprinijeti smanjenju onečišćenja okoliša plastikom. Međutim, oni su daleko od pružanja općenitog, samostalnog rješenja za izazove s kojima se Europa danas suočava u kontekstu plastike.

Koja je svrha novog kratkog izvješća Europske agencije za okoliš? Zašto je toliko važna bolja osviještenost javnosti?

Mnogo je zbunjujućih informacija o spomenutim plastičnim proizvodima, onome što oni znače i što mogu ponuditi. Jako je važno da ljudi znaju i razumiju te razlike. Ako potrošači misle da se ambalaža označena oznakom „bio” može kompostirati i da je mogu baciti u kantu za biološki otpad, time zapravo mogu povećati onečišćenje plastikom. Cilj je ovog kratkog izvješća kreatore politika i javnost osvijestiti o takvim problemima i potrebi da se pruže jasne informacije o tim razlikama, kao i o pravilnom načinu odlaganja svake vrste plastike.

Sve tvrdnje o kompostabilnosti ili biorazgradivosti trebale bi biti precizne i jasno povezane s uvjetima pod kojima se njihova svojstva primjenjuju. Primjerice, industrijski kompostabilni plastični proizvodi osmišljeni su za biorazgradnju pod određenim, kontroliranim uvjetima u industrijskim postrojenjima za kompostiranje. Oni se ne kompostiraju nužno (u cijelosti) u kućnim komposterima, u kojima se uobičajeno postižu samo niže temperature i u kojima jako variraju uvjeti kao što su vlaga i prisutnost mikroorganizama.

Koji su ključni izazovi i mogućnosti povezani s tim novim plastičnim proizvodima?

Važno je saznati za koje proizvode ima smisla upotrebljavati biorazgradivu ili kompostabilnu plastiku i u kojim bi slučajevima ona mogla nanijeti više štete nego koristi. Primjerice, čini se da se upotrebom kompostabilnih plastičnih vrećica za skupljanje otpada od hrane u kućanstvima povećava stopa prikupljanja za otpad od hrane jer ih potrošači smatraju prikladnima. Pojedine općine i sakupljači otpada stoga preporučuju ili zahtijevaju upotrebu certificiranih kompostabilnih plastičnih vrećica za skupljanje biootpada, dok ih druge općine ne žele prihvatiti. To uvelike ovisi o odlukama donesenima prilikom projektiranja i gradnje infrastrukture za obradu biootpada u svakoj zemlji.

S druge strane, u kružnom gospodarstvu, svu plastiku još u prvoj fazi treba reciklirati u novu plastiku. Kada se kompostira biorazgradivi ili kompostabilni plastični proizvod, iz njega ne možete proizvesti novu plastiku te se gubi sva energija upotrijebljena za njegovu proizvodnju.

S obzirom na nejasnoće u pogledu odlaganja spomenutih novih plastičnih proizvoda, nije li bolje umjesto toga spriječiti upotrebu plastike?

Sprečavanje nastanka plastičnog otpada i njegovo smanjivanje zaista bi trebao biti glavni prioritet, a mi se moramo više potruditi da bismo spriječili nastajanje plastičnog otpada jer njegova količina i dalje raste. Plastika može biti dobro rješenje za mnoge proizvode. Međutim, tu plastiku trebamo osmisliti i upotrebljavati kružno te se pobrinuti da se može reciklirati i da se reciklira više nego što se to danas čini.

Što Europska unija poduzima u pogledu rješavanja tog problema? A što je s novim plastičnim proizvodima?

Europska komisija objavila je 2018. Europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu. Tom se strategijom EU obvezuje da će smanjiti plastični otpad, osigurati da su plastični proizvodi osmišljeni tako da se mogu reciklirati te da će ulagati sredstva u recikliranje plastike i druge mjere. Štoviše, Direktivom o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu iz 2019. ograničava se ulazak određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu na tržište EU i zahtijeva se smanjenje potrošnje za brojne druge proizvode. Ti zahtjevi primjenjuju se i na bioplastične proizvode te na biorazgradive i kompostabilne proizvode od plastike.

Za plastiku s biorazgradivim svojstvima u Akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo za 2020. predviđa se jasan okvir politike, uključujući usklađena pravila za definiciju i označavanje kompostabilne i biorazgradive plastike, kao i utvrđivanje u kojim primjenama upotreba takve plastike može biti povoljna za okoliš. Sada se moramo pobrinuti da se te politike kvalitetno primjenjuju diljem Europe.

Što Europska agencija za okoliš poduzima u području plastičnog otpada i sprečavanja njegova nastanka?

Plastika je jedan od ključnih lanaca vrijednosti u Acijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo za 2020. te nam stoga predstavlja važno područje rada. Analiziramo plastiku iz različitih perspektiva. Osim našeg nedavno objavljenog kratkog izvješća, napravili smo, primjerice, pregled politika o sprečavanju nastanka plastičnog otpada u Europi te smo analizirali trgovinu plastičnim otpadom. Krajem godine planiramo objaviti i analizu o plastici u europskom kružnom gospodarstvu, plastici u tekstilu i o emisijama stakleničkih plinova iz plastike.