Procjene usmjerene prema budućnosti za bolje razumijevanje perspektive održivosti

Kakva je Vaša uloga u EEA i što Vaš rad uključuje?

Radim u EEA programu integriranih procjena održivosti unutar kojeg se razvijaju integrirane procjene okoliša kao što je Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi (SOER). Glavni fokus mog rada je razvoj sustavnih procjena koje analiziraju izazove i mogućnosti održivosti za Europu. To uključuje traženje povezanosti između socioekoloških i sociotehničkih sustava u različitim razmjerima, s perspektivom usmjerenom prema budućnosti, kao i prepoznavanje nesigurnosti u znanju kojim raspolažemo.

Što su procjene usmjerene prema budućnosti?

EEA procjene usmjerene prema budućnosti uzimaju u obzir mogući razvoj budućih događaja, primjerice, u vezi s perspektivom okoliša i održivosti. Uspostavljaju se na temelju kombinacije poznatog znanja o prošlim trendovima i njihovoj dinamici, nadalje našeg razumijevanja interakcija između različitih pojava, kao i istraživanja alternativnih scenarija za budućnost. Budućnost je uvijek neizvjesna, posebno u današnjem svijetu kojeg obilježavaju sve veća promjenjivost, složenost i neizvjesnost.

Svijet je sve više međusobno povezan, a događaji koji se odvijaju u nekom dijelu svijeta mogu utjecati na Europu. Nažalost, kriza COVID-19  snažan je podsjetnik na to.

Ipak, alternativni scenariji budućnosti mogu se zamisliti, o njima se može raspravljati i mogu se slijediti. To podrazumijeva uporabu niza kvantitativnih i kvalitativnih ispitivanja o predviđanjima i angažiranje dionika na razvoja znanja koje može podržati mjere usmjerene prema održivosti.  U našem slučaju to radimo s mrežom zemalja članica (Eionet), kreatorima politika, stručnjacima različitih disciplinskih područja i iskustava, a sve više i s organizacijama civilnog društva.

Što nam govori nedavno izvješće EEA-e?

Izvješće „Pokretači promjena - važnost za europski okoliš i održivost” istražuje širok raspon „pokretača” koji bi mogli utjecati na budućnost Europe, a posebno one koji utječu na europske ambicije o okolišu i održivosti. Općenito, izvješće nastoji pružiti precizniju sliku promjena koje se događaju u svijetu i u Europi, njihovih međusobnih veza, kao i njihovih mogućih implikacija.

Na perspektivu okoliša i održivosti u Europi utječe više čimbenika, što stvara nove rizike, ali i nove mogućnosti. Svijet je sve više međusobno povezan, a događaji koji se odvijaju u nekom dijelu svijeta mogu utjecati na Europu. Nažalost, kriza COVID-19 snažan je podsjetnik na to. Dok se uloga Europe na globalnoj sceni mijenja, EU ima priliku zauzeti novi položaj u kontekstu nadolazećih strateških izazova, izazova vezanih za okoliš i održivost te iskoristiti mogućnosti koje tek dolaze za kreiranje održivije budućnosti.

Što određuje pokretače promjena?

„Pokretači promjena” razlikuju se u geografskim i vremenskim razmjerima, podrijetlu, snazi i potencijalnom utjecaju. Primjerice, globalni megatrendovi poput rasta globalnog stanovništva ili klimatskih promjena sveobuhvatni su, dugoročni trendovi koji se sporo razvijaju, ali imaju velik utjecaj.  Neki trendovi su dobro uspostavljeni i karakteriziraju Europu, primjerice, starenje ili migracije s istoka na zapad. Ostali trendovi su u nastajanju, ali još nisu dobro utvrđeni, poput tehnološke prilagodbe i „četvrte industrijske revolucije”. Imamo i takozvane „nepredvidive događaje” koji predstavljaju malo vjerojatne, ali moguće buduće događaje koji mogu omesti razvoj. To mogu biti velika tehnološka otkrića, masovni pomor oprašivača ili epidemija zaraznih bolesti.

Kako zamišljate razvoj nekih od tih trendova?

Može se reći da su se globalni izazovi za zaštitu okoliša povećali u posljednjih 50 godina i da se geografija onečišćenja mijenja diljem svijeta prateći gospodarski rast i pomicanje geopolitičke moći uz povećanje razine potrošnje. Istodobno, svijet postaje sve povezaniji kroz protok roba, ljudi i informacija, što otežava globalno upravljanje okolišem.

Europa se sve više oslanja na ključne resurse i istodobno dislocira značajan udio svojih okolišnih pritisaka.  Nove tehnologije donose i mogućnosti i rizike koji se tiču zdravlja, okoliša i dobrobiti. Vrijednosti, način života i pristupi upravljanju mijenjaju se u cijelom svijetu.  Dok potrošnja raste, posebno u zemljama u razvoju, dijelovi stanovništva stječu i nove ideje, a građani sve više zahtijevaju djelovanje po pitanju izazova okoliša i održivosti, u Europi i drugdje.

Kako se analiza predviđanja upotrebljava u donošenju odluka na razini EU i nacionalnoj razini?

U području zaštite okoliša i održivosti, postupci predviđanja često se upotrebljavaju kako bi se predvidjeli potencijalni rizici i odredile mogućnosti za poboljšanje politika za zaštitu okoliša i održivosti.  Primjerice, Europska komisija uspostavila je sustav predviđanja (FORENV) kojem je cilj odrediti nova pitanja u vezi s okolišem radi povećanja svijesti o njihovim potencijalnim posljedicama i pomaže kreatorima politika i ostalim dionicima u njihovom rješavanju. Slični primjeri nalaze se u državama članicama EEA. Strateško predviđanje aktualno je poprimilo veći značaj pri kreiranju europske politike imenovanjem povjerenika za međuinstitucijske odnose i predviđanja - potpredsjednika Maroša Šefčoviča -  i utemeljenjem EU strateške mreže predviđanja.

„U području zaštite okoliša i održivosti postupci predviđanja često se upotrebljavaju kako bi se predvidjeli potencijalni rizici i utvrdile mogućnosti za poboljšanje politika zaštite okoliša i održivosti.

Što će EEA poduzeti u predmetnom tematskom kontekstu u skoroj budućnosti?

EEA aktivno pridonosi procesu FORENV sa stručnjacima za predviđanje iz naših zemalja članica i nacionalnih referentnih centara za informacije i usluge usmjerene prema budućnosti (NRC-FLIS). EEA također radi na brojnim projektima predviđanja, a često u partnerstvu sa zemljama članicama i drugim institucijama EU. Očekujemo publicirati procjenu utjecaja pokretača promjena za Program održivog razvoja EU, uspostaviti postupak analiziranja perspektiva u cilju prepoznavanja nadolazećih trendova i shodno tome razviti relevantnu bazu znanja za sljedeće izdanje SOER-a.