Intervju – Kako će Europa postići nultu stopu onečišćenja?

Mnogo je toga rečeno o ambicioznim ciljevima EU-a za razdoblje do 2050., Europskom zelenom planu i postizanju nulte neto stope emisija. Kako se Akcijski plan EU-a za nultu stopu onečišćenja uklapa u te napore?

Europski zeleni plan podupiru brojne ambiciozne inicijative, a među njima je osobito važan Akcijski plan za nultu stopu onečišćenja, u kojem se utvrđuje plan djelovanja s ciljem sprječavanja bilo kakvog znatnog učinka onečišćenja na naše zdravlje i ekosustave.

Akcijski plan ima brojne sinergije s ostalim političkim mjerama na temelju Europskog zelenog plana, kao što su Strategija „od polja do stola”, Akcijski plan za kružno gospodarstvo, Strategija za bioraznolikost, tematska Strategija za zaštitu tla i Strategija održivosti u području kemikalija. Jedan je od glavnih ciljeva Akcijskog plana uključiti sprječavanja onečišćenja u sva relevantna politička područja.

Iako klimatske promjene nisu izričito obuhvaćene područjem primjene Akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja, jasno je da ćemo se ostvarivanjem ciljeva iz Akcijskog plana približiti i ispunjenju ciljeva nulte neto stope emisija. Isto tako, suzbijanje klimatskih promjena pridonijet će smanjenju onečišćenja.

Akcijskim planom za nultu stopu onečišćenja pridonosi se i ostvarenju širih međunarodnih ciljeva, kao što su UN-ovi ciljevi održivog razvoja za razdoblje do 2030. U Akcijskom planu uvažava se činjenica da onečišćenje ne prestaje na granicama te da, primjerice, naše potrošačke navike i aktivnosti gospodarenja otpadom u Europi utječu na globalne razine onečišćenja.

Što je konkretno obuhvaćeno Akcijskim planom za nultu stopu onečišćenja?

Riječ je o vrlo širokoj temi koju je teško definirati. Međutim, jedan je od glavnih ciljeva poticati i promicati sprječavanje onečišćenja kao sastavni dio svih relevantnih EU politika. Ostali ključni elementi Akcijskog plana obuhvaćaju rješavanje problema nejednakosti s obzirom na izloženost onečišćenju, bolju provedbu i izvršavanje zakonodavstva, zajedničko djelovanje i promjene u svim dijelovima društva, zagovaranje globalnog pomaka prema nultoj stopi onečišćenja te razvoj integriranijeg pristupa praćenju onečišćenja.

Kako bismo ostvarili te ambiciozne ciljeve, trebamo osigurati da se političke mjere temelje na sprječavanju onečišćenja na izvoru. Ta se spoznaja uzima u obzir u Akcijskom planu, a koncepti poput sanacije onečišćenja okoliša i njegovo uklanjanje „na kraju lanca” smatraju se dugoročno manje održivim mjerama.

Plan sadržava sveobuhvatan popis konkretnih mjera koje je potrebno poduzeti kako bi započelo ostvarivanje cilja nulte stope onečišćenja (s vremenskim okvirima za te mjere). Usto, u njemu se utvrđuje i definira devet vodećih inicijativa. Na primjer, vodeća inicijativa br. 1 podrazumijeva „smanjenje zdravstvenih nejednakosti nultom stopom onečišćenja”.

Vremenski okvir za ostvarenje Akcijskog plana proteže se do 2050. Međutim, Akcijskim planom je predviđen i određeni broj ciljeva za 2030., kako bi se postigao početni zamah za ostvarenje cilja nulte stope onečišćenja.

Koju ulogu ima EEA u provedbi Akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja?

Moramo biti sposobni učinkovito pratiti napredak u postizanju nulte stope onečišćenja kako bismo mogli razumjeti u kojim područjima radimo dobro, u kojima napredujemo sporije, a u kojima moramo steći dodatna znanja. To će nam u nadolazećim godinama pomoći u ostvarivanju ambicioznih ciljeva predviđenih Akcijskim planom.

Akcijskim planom predviđena je i obveza Europske agencije za okoliš i Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije da izrade procjenu praćenja aktivnosti i izgleda za postizanje nulte stope onečišćenja. Konkretno, EEA je zadužena za izradu procjene praćenja, pri čemu prva procjena treba biti objavljena krajem 2022., a naknadna procjena tijekom 2024.

Ta će procjena sadržavati zajedničku ocjenu najnovijih trendova u pogledu onečišćenja, kao i toga je li, s obzirom na naše trenutne rezultate, EU u povoljnom položaju da bi ostvarila konkretne ciljeve nulte stope onečišćenja za 2030., kao i ostale ciljeve aktualne politike. Razmatrat će se i mogućnost ostvarenja dugoročnijih ciljeva do 2050.

Kako će točno EEA pratiti napredak?

Naša procjena, koju ćemo objaviti krajem ove godine, bit će polazna točka u odnosu na koju će se mjeriti napredak u budućnosti. Izvješće će se temeljiti na dostupnim „pokazateljima” koji nam pružaju informacije o najnovijim trendovima u pogledu onečišćujućih emisija i njihovim učincima. Koristeći se tim informacijama moći ćemo dati početnu analizu o tome jesmo li na dobrom putu prema ostvarenju konkretnih ciljeva za 2030. te isto tako je li naš „smjer kretanja” u drugim područjima usklađen s aktualnim političkim ciljevima.

Važno je naglasiti da će se našom analizom vjerojatno utvrditi i područja u kojima je naše znanje manjkavo, u kojima trebamo razvijati bolje informacije i pokazatelje koje ćemo primijeniti u budućim procjenama. Koristit ćemo se i drugim izvorima informacija (kao što su procjene za pojedine zemlje i istraživanja) kako bismo lakše utvrdili probleme u nastajanju i izdali rana upozorenja o najvažnijim budućim problemima koje je potrebno rješavati.

Druga procjena, koja će biti objavljena 2024., temeljit će se na izvješću iz 2022. i sadržavati dodatno dostupne pokazatelje i informacije, na temelju kojih ćemo moći bolje razumjeti napredak u ostvarivanju ciljeva nulte stupe onečišćenja. To će poslužiti Europskoj komisiji za izradu kratkih prikaza politike koji će biti izvor informacija i smjernice za buduću politiku u području onečišćenja.

Je li realno očekivati da ćemo ikad postići nultu razinu onečišćenja?

Akcijski plan za nultu stopu onečišćenja doista je vrlo ambiciozan i pojedinci bi mogli dovesti u pitanje mogućnost postizanja nulte stope onečišćenja. Međutim, s tako visoko postavljenom letvicom jasno vidimo da su potrebne sustavne promjene i integriraniji pristup rješavanju problema onečišćenja i njegova učinka.

Naše aktivnosti već sada nadmašuju kapacitete našeg planeta. Onečišćenje zraka, tla i vode ima ozbiljne negativne učinke na naše zdravlje i ekosustave. Studije poput IPBES-ova globalnog izvješća o procjeni bioraznolikosti i usluga ekosustava pokazuju da sadašnja ljudska aktivnost ima negativne učinke upravo na ekosustave o kojima ovisimo, a to zasigurno nije održivo. Stoga trebamo uložiti velike napore kako bismo ostvarili ciljeve iz Akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja želimo li postati društvo s višim stupnjem održivosti.