Jasne mogućnosti za odvajanje stvaranja otpada u Europi od gospodarskog rasta

Sprječavanje nastanka otpada ključan je dio europske strategije za prijelaz na gospodarstvo s učinkovitim iskorištavanjem resursa i klimatski neutralno kružno gospodarstvo. Stvaranje otpada u Europi poraslo je za 5,2 % između 2014. i 2018. dok se BDP povećao za 14,8 % u EU prema izvješću EEA Progress towards preventing waste in Europe — the case of textile waste prevention (Napredak u sprječavanju nastanka otpada u Europi – slučaj sprječavanja nastanka tekstilnog otpada). Isti trendovi podataka pokazuju da donošenje prvih programa za sprječavanje nastanka otpada po zemljama, koji su primjenjivi u većini država EU-a od 2013. ili ranije, nije bilo dostatno kako bi se smanjila količina nastalog otpada.

Analiza pokazuje da stvaranje otpada i dalje uvelike ovisi o kretanjima u gospodarstvu, ali, općenito gledajući, EU je uspjela ostvariti rast stvaranja otpada koji je manji od gospodarskog rasta ili takozvano relativno odvajanje. Ipak, potrebno je učiniti više kako bi se osiguralo realno smanjenje nastanka otpada u rastućem gospodarstvu. Usvajanjem konkretnih ciljeva, koji su snažan pokretač donošenja politika, doprinijelo bi se konsolidaciji politike prevencije na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

U analizi EEA razmotreni su nacionalni programi za sprječavanje nastanka otpada, s posebnim naglaskom na tokove otpada, kao i pokazatelji, ciljevi i mjere za sprječavanje nastanka otpada. Preispitivanjem je utvrđeno da od ove godine 10 zemalja od 32 ispitane zemlje nema uspostavljen program za sprječavanje nastanka otpada, kako je propisano zakonodavstvom EU-a.

Poseban naglasak na tekstilnom otpadu

Mjere za sprječavanje nastanka otpada imale bi povoljan utjecaj na tekstilni otpad jer je riječ o brzorastućem toku otpada koji utječe na okoliš i povezan je s neodrživim obrascima potrošnje. Prosječni Europljanin proizvede oko 11 kg tekstilnog otpada godišnje.

Sprječavanje nastanka tekstilnog otpada ima velik potencijal, uglavnom kroz smanjenje potrošnje tekstila, ekološki dizajn i, u konačnici, ponovnu uporabu. Kako bi se to olakšalo, naglasak bi trebalo staviti na dizajn proizvoda radi promicanja trajnijih i dugotrajnih materijala, a istodobno bi trebalo podupirati popravak (npr. primjenom poreznih olakšica) i ponovnu uporabu (npr. putem propisa).

Novo kratko izvješće EEA: trgovina otpadom koji se može reciklirati diljem Europe

U zasebnom kratkom izvješću EEA-a Linking cross-border shipments of waste in the EU with the circular economy (Povezivanje prekograničnih pošiljaka otpada u EU s kružnim gospodarstvom) , koje je također nedavno objavljeno, razmatra se trenutačno stanje u pogledu trgovanja neopasnim otpadom koji se može reciklirati u EU. Osim što se podupire revizija Uredbe EU-a o pošiljkama otpada, koju trenutačno provodi Europska komisija, u izvješću se daje i pregled trgovanja otpadom koji se može reciklirati u EU te mogućih rješenja kojima bi se osiguralo zbrinjavanje otpada na najbolji mogući način, u skladu s načelima hijerarhije gospodarenja otpadom. 

Više od 90 % otpada nastalog u EU zbrinjava se u zemlji u kojoj je nastao, uz poštivanje „načela blizine” na kojem se temelji zakonodavstvo EU-a o otpadu. Međutim, prekogranična trgovina neopasnim otpadom koji se može reciklirati pruža mogućnosti za pronalaženje optimalnih mogućnosti zbrinjavanja otpada, prihvatljivih za okoliš, čime se omogućuje proizvodnja kvalitetnih sekundarnih sirovina i poštuju načela kružnog gospodarstva.