Uvodnik – Briga o okolišu briga je o sebi

U izvješću EEA Signali za 2023. daje se pregled najizravnijih veza između okoliša, klime i zdravlja. Kvaliteta zraka u Europi znatno se poboljšala posljednjih desetljeća, što je dovelo do poboljšanja zdravlja i manjeg broja slučajeva preuranjene smrti. Većina ljudi u Europi ima pristup visokokvalitetnoj vodi za piće izravno iz slavine, a velika većina naših kupališta u skladu je s najvišim standardima, što nam daje izvrsne mogućnosti za opuštanje. Radi zaštite ljudi i okoliša Europa je donijela i najnaprednije zakone o kemikalijama na svijetu te je prihvatila najambicioznije klimatske obveze.

Zdravlje je istodobno duboko privatna stvar i vrlo važna tema za javnost. Kad ih se pita koja im je najvažnija stvar u životu, ljudi diljem svijeta navode vlastito zdravlje i zdravlje svojih najmilijih. Zdravstvena zaštita predmet je žustrih političkih rasprava, a na nju se troši i velik dio javnih proračuna.

Možemo biti zadovoljni što sadašnje generacije Europljana žive dulje i zdravije nego ikad prije. Taj trend djelomično je povezan s napretkom u politici zaštite okoliša. Smanjenje onečišćenja zraka, poboljšanje kvalitete pitke vode i sanitarnih uvjeta te ograničenje upotrebe nekih od najštetnijih tvari pozitivno utječu na naše zdravlje. Učimo kako bolje zaštititi građane od toplinskih valova i drugih opasnosti, a ambicioznim ciljeva u pogledu smanjenja emisija možemo izbjeći najgore posljedice klimatskih promjena.

Ipak, unatoč tim postignućima, ne možemo biti zadovoljni. Više od 10 % preuranjenih smrti u EU povezano je s onečišćenjem. Osim toga, brojni građani ne mogu živjeti ispunjenim životom jer boluju od bolesti povezanih s onečišćenjem, kao što su respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Loša kvaliteta zraka i dalje je velika opasnost za zdravlje u Europi. Onečišćenje bukom sve je veći problem koji je, čini se, teško riješiti. I dalje proizvodimo i trošimo velike količine kemikalija, a neke od njih štete okolišu ili našem zdravlju. Posljedice klimatskih promjena sve su teže te uzrokuju nestašice vode, toplinske valove, velike šumske požare i poplave. Te opasnosti nerazmjerno pogađaju najranjivije osobe u našim društvima, među ostalima djecu, starije osobe i osobe sa skromnim novčanim prihodima ili osobe narušenog zdravlja.

Image source: © Julia Gawell, Well with Nature /EEA

Europskim zelenim planom i njegovim Planom za postizanje nulte stope onečišćenja utvrđeni su ambiciozni ciljevi za zaštitu prirode, klime i zdravlja ljudi. Smanjenjem i sprječavanjem onečišćenja poboljšava se kvaliteta života i sprječavaju bolesti. Neki tvrde da je to preskupo. No, time se štite ekosustavi o kojima ovise naša društva te se štiti naše zdravlje. Kad je riječ o zdravlju ekosustava i zdravlju ljudi, znatno je jeftinije i učinkovitije spriječiti štetu, nego je popravljati. To je jednostavno dobro ulaganje u budućnost, koje bi trebali platiti onečišćivači.

Kako bi se podržali ti napori, sve se više primjenjuje takozvani pristup „jedno zdravlje”. Dosad smo obično bili usredotočeni na pojedinačne opasnosti, kao što su posebne vrste onečišćenja zraka, vode ili tla. U okviru pristupa „jedno zdravlje” ističe se da je naše zdravlje povezano sa zdravljem domaćih i divljih životinja, biljaka i šireg okoliša te da u svojim aktivnostima za poboljšanje zdravlja moramo uzeti u obzir sve te dimenzije. Mjere za zaštitu prirode i klime zapravo su mjere za zaštitu našeg zdravlja.

EEA objedinjuje znanje o okolišu, klimi i društvu. Zajedno sa svojom stručnom mrežom Eionet utvrđujemo povezanost između podataka i informacija o prirodi, klimi i društvenim sustavima energije, hrane, mobilnosti i izgrađenog okoliša. „Europski atlas okoliša i zdravlja” jedna je od naših aktivnosti koja korisnicima omogućuje da provjere kvalitetu lokalnog okoliša te istraže pojedinačne i kombinirane zdravstvene rizike.

Na temelju takve analize povezanost okoliša i dobrobiti postaje vrlo jasna. Poboljšanjem stanja okoliša i ublažavanjem klimatskih promjena ostvaruju se izravne i neizravne koristi za sve u Europi. Rješenja kojima se maksimalno iskorištavaju blagodati prirode, kao što su parkovi u urbanim područjima, često imaju trostruke koristi jer se njima ublažava onečišćenje, povećava se biološka raznolikost i poboljšava naše zdravlje i dobrobit, uključujući mentalno zdravlje.

Sve je više procjena u kojima se upozorava na „polikrizu” klimatskih promjena, gubitak biološke raznolikosti i onečišćenje te na potrebu za hitnim djelovanjem. Jednostavno rečeno, sve što nam je potrebno za opstanak i napredak ovisi o prirodi. Ako nastavimo nanositi štetu prirodi, uništavamo upravo one sustave koji su temelj za naše zdravlje i dobrobit te ugrožavamo buduće generacije.