All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
Article
Kao dio našeg izvješća TERM odlučili smo analizirati zračni i pomorski promet kako bismo istaknuli najčešće vrste problema koje ta dva sektora uzrokuju uslijed emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka. Aktivnosti zračnog prometa, uključujući letove, ali i poslovanje zračnih luka, imaju brojne negativne učinke na okoliš, koji uključuju emisije stakleničkih plinova, onečišćivače zraka, onečišćenje bukom, potražnju za vodom i stvaranje otpada. Osim toga, od 1990. emisije stakleničkih plinova iz međunarodnog zračnog prometa u EU-u više su nego udvostručene.
Aktivnosti pomorskog prometa, isto tako, uzrokuju velike količine emisija stakleničkih plinova i onečišćivača zraka, onečišćenje bukom i onečišćenje vode. Ako se ne poduzmu dodatne mjere, emisije ugljikova dioksida iz pomorskog prometa na svjetskoj razini mogle bi do 2050. iznositi 17 % svih emisija ugljikova dioksida. Iako su emisije nekih onečišćujućih tvari iz cestovnog prometa općenito smanjene (ali ne i ugljikova dioksida), emisije iz zračnog i pomorskog prometa i dalje su u porastu. Očekuje se da će do 2050. svjetski zračni i pomorski promet zajedno činiti gotovo 40 % emisija ugljikova dioksida na svjetskoj razini ako se ne poduzmu dodatne mjere za njihovo smanjenje. Ti se sektori redovno procjenjuju kao dio naših pokazatelja u sklopu mehanizma TERM, no samo kao jedan od podsektora prometa, a zračnim smo se prometom bavili i u Izvješću o utjecaju europskog zračnog prometa na okoliš iz 2016. Stoga je ovo prvi put da se u našem izvješću TERM bavimo konkretno njima.
Tijekom posljednjih desetljeća svjedoci smo globalizacije trgovine, a zračni i pomorski promet bilježe ogroman rast. Posljedica je toga stalno povećanje emisija. Na primjer, od 1990. utrostručen je broj zrakoplovnih putnika u Europi i svijetu. Drugi je primjer pojačana trgovina s gospodarstvima u razvoju, što dovodi do veće udaljenosti putovanja. Pojavili su se i jeftiniji putnički letovi s niskotarifnim prijevoznicima čiji je udio na tržištu sve veći. Takva kretanja odgovorna su za velik dio rasta putničkog prometa u Europi posljednjih godina. Flote niskotarifnih prijevoznika općenito su novije i čišće, no njihov udio u ukupnom broju letova udvostručen je tijekom razdoblja od deset godina.
Vlade imaju odlučujuću ulogu i trebaju podupirati ulaganja u istraživanje, standarde proizvoda i poticaje za nove tehnologije. Mjere kao što su ekonomičnija potrošnja goriva uvođenjem lakših materijala ili drugih tehničkih mogućnosti neće biti dovoljne za ispunjenje europskih ciljeva u pogledu emisija i održivosti. Građani isto tako mogu dati svoj doprinos. Rasprava o održivim načinima putovanja i ponašanju potrošača već je započela i potrebno ju je što više poticati. Time se može pomoći u promjeni životnih stilova i obrazaca u pogledu prometa.
U nekim slučajevima postoje alternative pogonu na fosilna goriva ili čak motorima s unutarnjim izgaranjem. Uzmimo pomorski promet kao primjer. Lučki brodovi, koji su dio sustava javnog prijevoza u Kopenhagenu, imaju pogon na biogoriva. U nekim trajektima u Norveškoj i drugim zemljama već se upotrebljavaju baterije kako bi se poboljšao njihov ekološki otisak. Gradovi mogu osigurati infrastrukturu u lukama gdje je moguća opskrba električnom energijom na kopnu kako bi se brodovi na nju mogli priključiti, pamotori ne bi trebali raditi.. Time ne samo da će se smanjiti emisije, već će se poboljšati i kakvoća zraka. Nasuprot tome, smanjenje emisija stakleničkih plinova iz zračnog prijevoza i dalje je jedan od najtežih izazova u sektoru prometa. Zrakoplovi će i dalje u doglednoj budućnosti ovisiti o fosilnim gorivima, a očekuje se da će potražnja za zračnim prijevozom i dalje rasti.
Ovo izvješće pruža informacije za rasprave u području politika na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, o pitanjima emisija iz tih dvaju sektora. Zbog njihove globalne naravi propise o emisijama iz zračnog i pomorskog prometa uglavnom donose međunarodne organizacije kao što su IMO (Međunarodna pomorska organizacija) i ICAO (Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva). Međutim, i EU poduzima određene mjere. Emisije ugljikova dioksida iz zračnog prometa od siječnja 2012. uključene su u sustav trgovanja emisijama EU-a (ETS). Međutim, odredbom o zamrzavanju provedbe propisa trenutačno su iz područja primjene ETS-a isključeni letovi prema zemljama izvan Europskog gospodarskog prostora i iz njih kako bi se omogućilo postizanje sporazuma na svjetskoj razini o emisijama iz zračnog prometa. U cilju smanjenja emisija onečišćivača zraka u sektoru pomorskog prometa utvrđene su i granične vrijednosti emisija sumporova oksida u dvama posebnim područjima kontrole emisija u vodama EU-a. Jedno se nalazi u Baltičkom moru, a drugo obuhvaća Sjeverno more, uključujući i Engleski kanal (La Manche). Kako bi zadovoljili granične vrijednosti, prijevoznici mogu, primjerice, upotrebljavati gorivo s niskim udjelom sumpora, na brodove ugraditi filtre ili primijeniti tehnologije alternativnih goriva.
Europska agencija za okoliš i dalje će putem svojih ažuriranih pokazatelja te redovitih izvješća i sažetaka pomno pratiti emisije iz sektora zračnog i pomorskog prometa.
Anke Lükewille
Stručnjakinja EEA-e za onečišćenje zraka
Intervju je objavljen u biltenu EEA-e, 2018/1, 15. ožujka 2018.
For references, please go to https://eea.europa.eu./hr/articles/emisije-iz-zracnog-i-pomorskog or scan the QR code.
PDF generated on 2024-11-23 01:46
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima