dalje
prethodno
stavke

Article

Toplinski valovi i druge ekstremne klimatske pojave ugrožavaju zdravlje, posebno najranjivijih osoba

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2023-10-29 Zadnja izmjena 2023-11-16
5 min read
Photo: © David Kirilov, Well with Nature /EEA
Toplinski valovi, suše, šumski požari i poplave dio su klime koja se mijenja i sve više utječu na naše zdravlje i dobrobit. EU potiče mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima na nacionalnoj razini te na razini gradova i općina. Hoće li nam te mjere pomoći da u budućnosti izdržimo ekstremne vremenske uvjete?

Protekla je zima bila iznimno topla, a prošlog su ljeta u brojnim dijelovima Europe oboreni klimatski rekordi. Brojne su regije izdržale duge i intenzivne toplinske valove, a temperature su porasle na više od 40 °C. Prosječne ljetne temperature u Europi bile su najviše dotad zabilježene.  

Toplinski valovi najveća su izravna prijetnja zdravlju europskog stanovništva povezana s klimom. Poplave, šumski požari, oluje i zarazne bolesti osjetljive na klimatske uvjete također su velike opasnosti za naše zdravlje i dobrobit. Situacija će se i pogoršati ako se ne poduzme dovoljno mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje. 

 

Klimatske promjene utječu na zdravlje najranjivijih skupina

Prema nedavnoj studiji EEA-e klimatske promjene najviše utječu na starije osobe, djecu, skupine građana s niskim dohotkom te osobe sa zdravstvenim problemima ili invaliditetom. Raspodjela tih prijetnji za okoliš i njihov utjecaj na naše zdravlje točno odražavaju razlike u razinama dohotka, stopama nezaposlenosti i stupnju obrazovanja, prema izvješću EEA-e iz 2019. 

Klimatske promjene u kombinaciji sa sve starijim stanovništvom i sve većom urbanizacijom u cijeloj Europi znače da će brojni ranjivi ljudi biti izloženi visokim temperaturama. To se posebno odnosi na južnu i središnju Europu. Te će skupine biti dodatno izložene jer se brojne škole i bolnice nalaze u područjima u kojima se javlja učinak urbanog toplinskog otoka. 

Visoke temperature mogu uzrokovati toplinski stres, što povećava rizik od smrti zbog toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara. To dovodi i do drugih neizravnih učinaka na zdravlje, uključujući lošije mentalno zdravlje. Općenito se procjenjuje da su u posljednja četiri desetljeća toplinski valovi prouzročili oko 90 % smrtnih slučajeva zbog ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u Europi.

Klimatske promjene donose i više poplava. U područjima sklonima poplavama u nekim zemljama obično živi veći udio starijih i nezaposlenih osoba. Prema analizi EEA-e te se osobe možda neće moći preseliti ili platiti osiguranje ili odgovarajuću zaštitu od poplava za svoje domove. 

Nadalje, novu prijetnju predstavlja vjerojatnost različitih zaraznih bolesti u Europi koja je povezana s klimom. Bolesti kao što su denga groznica i groznica zapadnog Nila šire se na prethodno nezahvaćena područja Europe.

Karta 1. Trendovi incidencije smrtnosti povezane s toplinom u razdoblju od 2000. do 2020. u Europi

 

Napomena: Epidemiološki modeli kombinirani su s tjednim podatcima o temperaturi i smrtnosti kako bi se procijenio broj smrtnih slučajeva povezanih s toplinom u razdoblju od 2000. do 2020. Linearni trend prilagođen je godišnjem vremenskom nizu pojavnosti smrtnosti povezane s toplinom, čiji je nagib pokazatelj koji se izražava kao godišnja smrt na milijun stanovnika po desetljeću. Upotrijebljene su najmanje moguće regije, ovisno o tome kako su vremenski raspoređeni podatci o smrtnosti u određenoj zemlji, od razine NUTS 3 do razine zemalja. Podatci nisu bili dostupni za Tursku, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo (u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/99) i Sjevernu Makedoniju.

Izvor: van Daalen et al. (2022.).

Explore different chart formats and data here

  

Prilagodba i ublažavanje ključni su za smanjenje rizika za zdravlje

Rizici koje toplinski valovi predstavljaju za zdravlje povećat će se ako se ne poduzmu dodatne mjere za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje. Na primjer, u izvješću EEA navodi se da u zaštiti ljudi mogu pomoći uspostava javnog sustava upozoravanja, povećanje informiranosti, uvođenje mjera spremnih za provođenje u centrima za zdravstvenu i socijalnu skrb, ekologizacija gradova, bolje projektiranje zgrada i prilagodba radnog vremena. 

No mjere prilagodbe rijetko su jednako korisne za sve. Kako bi se osiguralo da najranjivije skupine ne budu zapostavljene, te mjere moraju biti korisne upravo tim skupinama. Na primjer, zelene se površine mogu dodati na područja na kojima su najpotrebnije. Da bi prilagodba bila pravedna, i osjetljive skupine moraju imati mogućnost izjašnjavanja u tom procesu. Zdravstvene koristi urbanih zelenih površina, posebno za djecu i starije osobe, dobro su poznate.

 

Djelovanje EU u području klime i zdravlja u praksi

EU je donio niz zakona, politika i mjera za promicanje prilagodbe, koji pomažu nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima u jačanju otpornosti i spremnosti za odgovor i zaštitu ljudskog zdravlja.

Za to je ključan Europski zakon o klimi, prema kojemu je prilagodba pravna obveza. Osim toga, Europskim zelenim planom promiče se prilagodba u cilju zaštite zdravlja i dobrobiti građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem. To je dopunjeno Strategijom EU za prilagodbu klimatskim promjenama, u kojoj se utvrđuju načini na koje se EU može prilagoditi neizbježnim učincima klimatskih promjena i postati otporan na klimatske promjene do 2050.

Strategija uključuje povećanje upotrebe podataka u okviru Centra znanja EU za prilagodbu klimatskim promjenama Climate Adapt. Uz to, uključuje i nastojanja da se ubrza provedba aktivnosti i osigura poduzimanje mjera prilagodbe na svim razinama vlasti. Osim toga, uspostavljen je i Europski opservatorij za klimu i zdravlje kako bi se nadležnim tijelima omogućio jednostavan pristup resursima koji im mogu pomoći da predvide i svedu prijetnje zdravlju uzrokovane klimatskim promjenama na najmanju moguću mjeru.

Trenutačno sve države članice EU imaju nacionalne politike za prilagodbu. Više od 300 europskih regionalnih i lokalnih tijela sudjeluje u misiji EU za prilagodbu klimatskim promjenama kako bi se izgradila otpornost na učinke klimatskih promjena.

 

Image source: © Israil Pavel-Alexandru, Well with Nature /EEA

 

Ukratko o klimatskim promjenama i zdravlju

  • Klimatske promjene i s njima povezane posljedice, kao što su toplinski valovi, poplave i širenje zaraznih bolesti, utječu na zdravlje ljudi na brojne načine. Najugroženije skupine često su najviše pogođene.
  • Zaštita ljudskog zdravlja od utjecaja klimatskih promjena prepoznata je u Europskom zakonu o klimi. Nacionalna i lokalna tijela rade na izgradnji otpornosti društva na učinke klimatskih promjena.
  • Potrebno je poduzeti više mjera na svim razinama vlasti diljem Europe kako bi se zaštitile starije osobe, djeca, skupine građana s niskim dohotkom te osobe sa zdravstvenim problemima ili invaliditetom, koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama

 

Što ja mogu učiniti?

  • Saznajte što vaša lokalna, regionalna i nacionalna tijela poduzimaju kako bi uložila u ekologizaciju gradova, javne zgrade otporne na klimatske promjene, javne slavine za vodu za piće i druge mjere prilagodbe.
  • Slijedite smjernice nacionalnih ili lokalnih vlasti kako biste zaštitili sebe, članove obitelji i osobe u svojoj zajednici tijekom toplinskih valova ili drugih ekstremnih vremenskih uvjeta.
  • Razmislite o tome što možete učiniti kako biste smanjili svoj ugljični otisak. Europski klimatski pakt prilika je za sudjelovanje u djelovanju u području klime diljem Europe.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Radnje vezane za dokument