Sigurna, cjenovno pristupačna i čista energija u kriznim vremenima?

Ljudska tragedija uzrokovana ruskom invazijom na Ukrajinu šokirala je svijet i u potpunosti promijenila živote milijuna Ukrajinaca. Ljudski troškovi rata nemjerljivi su i rastu svakim danom. Nakon početnog šoka počeli su se javljati i drugi učinci. Jedan od njih jest prijetnja stabilnoj i cjenovno pristupačnoj opskrbi energijom u Europi.

Mnogi aspekti naših života ovise o energiji. Upotrebljavamo energiju za grijanje svojih domova, kuhanje obroka te kretanje robe i ljudi. Energetska sigurnost u biti podrazumijeva stalnu dostupnost dovoljno energije za našu trenutačnu i buduću uporabu.

Prolazak kroz još jednu energetsku krizu?

Imati pristup dovoljnoj količini energije ne znači nužno i moći je financijski priuštiti . Obitelji i zajednice mogu biti suočene sa  „energetskim siromaštvom”. U istraživanju provedenom  u Europskoj uniji 2020. Godine,  8 % stanovništva izjavilo je da ne može u mogućnosti  zagrijavati svoje domove.

Prema podatcima Eurostata, u siječnju 2022. godišnja stopa inflacije za energiju općenito u EU-u iznosila je 27 %. Cijena prirodnog plina bila je 40 % veća nego u siječnju 2021. Neke su zemlje osjetile to povećanje cijena plina jače od drugih: u Belgiji su cijene porasle za 67 %, a u Nizozemskoj 58 %. Mnoge su zemlje uspostavile programe subvencija za smanjenje iznosa računa za energiju. Takvim se subvencijama istodobno ne bi smjeli ukloniti poticaji za uštedu energije.

Poduzimanje kratkoročnih mjera za potporu dugoročnoj održivosti

Geopolitika energije oblikovala je povijest i ranije . Naftne krize 1970-ih, tijekom kojih su zemlje koje su proizvodile velike količine nafte smanjile izvoz kako bi ostvarile gospodarske i političke prednosti, uzrokovali su promjene u svjetskoj politici i globalnoj proizvodnji i tržištima energije. Države su poduzimale kratkoročne mjere zabrane letenja ili vožnje određenim danima; neke su ulagale u biciklističke staze kako bi smanjile potražnju za naftom, dok su druge diversificirale izvore uvoza ili su vadile naftu i plin iz novih nalazišta.

Rat u Ukrajini mogao bi potaknuti jednako velike promjene u europskom energetskom sustavu. Samo dva tjedna nakon početka ruske invazije čelnici EU-a sastali su se u francuskom gradu Versaillesu, gdje su postigli dogovor o smanjenju energetske ovisnosti Europe. Pozvali su na smanjenje ovisnosti Europe o fosilnim gorivima, uz istodobno ubrzavanje razvoja obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti.

Hitno je potrebno pronaći put prema niskougljičnom energetskom sustavu za Europu. Planom REPowerEU, koji je Europska komisija predložila u svibnju 2022., nastoji se hitno preobraziti europski energetski sustav kako bi se okončala ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i ubrzalo djelovanje u području klime. Ključne mjere plana uključuju uštedu energije, diversifikaciju opskrbe energijom, moguće izvanredne mjere za kontrolu potražnje i ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora kako bi se zamijenila fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji energije.

Ušteda energije neposredna je i učinkovita

U planu REPowerEU predlaže se sveobuhvatan pristup koji obuhvaća diversifikaciju opskrbe energijom i ubrzavanje prelaska na sustav energije iz obnovljivih izvora, ali se planom također stavlja dodatni naglasak na još jedno pitanje ključno za rješavanje trenutačne krize: energetsku učinkovitost. U tu je svrhu Europska komisija predložila jačanje dugoročnih mjera energetske učinkovitosti, uključujući povećanje obvezujućeg cilja energetske učinkovitosti s 9 % na 13 %.

Komisija je također pozvala države članice da pokrenu posebne javne kampanje za uštedu energije u domovima i na radnim mjestima. Komisija smatra da bi se tim kampanjama, ako budu uspješne, potražnja za plinom i naftom mogla smanjiti za 5 %. Države članice također se potiču na promicanje uštede energije, primjerice smanjenjem poreza na energetski učinkovite sustave grijanja i uređaje te na izolaciju zgrada.

Komisija je nedavno predložila nove korake u kontekstu govora o stanju Unije 2022. Prijedlozi uključuju smanjenje potrošnje električne energije, posebno tijekom određenih vršnih razdoblja, utvrđivanje ograničenja prihoda za proizvođače, solidarne doprinose industrije fosilnih goriva i regulaciju cijena.

Najjeftinija i najčišća vrsta energije jest energija koju ne upotrebljavamo i koju ne proizvodimo. Što manje energije trošimo, to ju je lakše proizvoditi iz obnovljivih izvora. Što su nam fosilna goriva manje potrebna, to ih manje moramo uvoziti i možemo dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i onečišćenje zraka.