Europski okoliš: moć podataka i znanja

Od donošenja prvih zakona o zaštiti okoliša u Europi sedamdesetih godina prošlog stoljeća javna i upravna tijela prate i evidentiraju različite elemente radi razumijevanja problema i trendova povezanih sa zaštitom okoliša. U nekim su slučajevima čak i skupine građana, poput promatrača ptica, prikupljale podatke kako bi podržale očuvanje prirode. Zakonodavstvom EU-a često se postavljaju određeni parametri za mjerenje napretka pri postizanju ciljeva definiranih zakonima. U današnje vrijeme europske zemlje prate i izvještavaju o znatnim količinama usporedivih podataka, od onih povezanih s otpuštanjem stakleničkih plinova u atmosferu do stopa recikliranja u lokalnim jedinicama..

Poznavanje i razumijevanje pitanja zaštite okoliša postupno rastu zajedno s brojem podatkovnih tokova povezanih s određenim pitanjima. Kako su se naša saznanja produbljivala, tako je rasla i osvještenost i razumijevanje snažne povezanosti tematskih i sektorskih promatranja. Slijedom toga, europske su se politike razvile iz zakonodavstva povezanog sa specifičnim problemima u šire, sustavne pakete politika.

Europska agencija za okoliš putem mreže Eionet trenutačno radi s više od 100 podatkovnih tokova koji uključuju do nekoliko stotina institucionalnih partnera u 39 zemalja. Ti vrlo usporedivi i koherentni skupovi podataka pomogli su nam razumjeti neka ključna pitanja koja utječu na stanje europskog okoliša.  

Razumijevanje poznatog i nepoznatog

Unatoč značajnim spoznajama, promatranja i podatkovni tokovi i dalje su u određenoj mjeri fragmentirani s obzirom na tematiku, vrijeme i prostor. U gotovo svim procjenama koje smo objavili posljednjih godina, uključujući posljednje Izvješće o stanju okoliša (SOER 2015.), naglašava se složena i globalna priroda ključnih problema povezanih sa zaštitom okoliša, kao i njihove međusobne veze. Nemoguće je razumjeti onečišćenje zraka a dase ne uzme u obzir što se događa na kopnu i u oceanu. Slična ograničenja prisutna su i kada se usredotočimo na samo jedno područje.

Primjerice, tisuće postaja za praćenje diljem Europe prikupljaju uzorke zraka određenom učestalošću te analiziraju i izvješćuju o razinama koncentracija ključnih onečišćivača zraka. Taj podatkovni tok predstavlja značajan korak ka boljem razumijevanju kakvoće zraka koji udišemo. Međutim, on je ograničen na vremenski specifična očitanja koja su u potpunosti relevantna samo u neposrednoj blizini te postaje za praćenje.

Kakvoća zraka u područjima između postaja za praćenje donedavno je bila relativno nepoznata. Satelitsko praćenje i sve preciznije računalno modeliranje tzv. „velikih podata“kadonose promjene, i to ne samo za praćenje kakvoće zraka.

Objedinjavanje satelitskih i in situ podataka: Copernicus

Europska unija ulaže u promatranje Zemlje putem programa Copernicus, koji uključuje ne samo satelitske slike visoke razlučivosti, nego i in situ opažanja prikupljena, primjerice, senzorima na tlu i unutar njega, vremenskim balonima, plutačama i senzorima duboko u oceanu. Sateliti programa Copernicus mogu pratiti i odašiljati širok spektar podataka dobivenih promatranjem Zemlje, od kemijskog sastava atmosfere do promjena u vegetaciji tijekom sezone rasta. Svi podaci u okviru programa Copernicus i informacijski proizvodi dostupni su na mreži i bez naknade.

Program Copernicus podijeljen je na šest osnovnih usluga: atmosfera, morski okoliš, kopno, klimatske promjene, upravljanje u kriznim situacijama i sigurnost. Europska komisija odgovorna je za cjelokupnu koordinaciju, dok provedba pojedinih osnovnih usluga uključuje sve ključne dionike promatranja Zemlje u Europi. Europska agencija za okoliš od 2012. godine koordinira paneuropske i lokalne komponente službe za praćenje zemljišta te podržava primjenu u različitim područjima kao što su prostorno planiranje, upravljanje šumama, upravljanje vodama, očuvanje prirode i poljoprivreda. EEA koordinira i in situ komponentom programa Copernicus u svim osnovnim uslugama.

Ogroman je potencijal dostignuća koja zajednički možemo ostvariti zahvaljujući tim podacima. Objedinjavanjem rastućeg broja podatkovnih skupova možemo bolje razumjeti što se događa na kojoj lokaciji, zašto se to događa, te na koga će i kako ti događaji utjecati. Zamislite detaljno praćenje promjena u količini vode na područjima od 100 kvadratnih metara u cijeloj Europi, ili pokušajte zamisliti kako će to kratkoročno utjecati na proizvodnju usjeva kad se uzme u obzir dugoročni utjecaj klimatskih promjena. Naš Indeks kakvoće zraka s podacima koji se ažuriraju svake minute može se dodatno razviti kako bi se uključile točne projekcije kakvoće zraka s uračunatim pomacima u vjetru ili drugim obrascima vremena.

Veliki podaci-big data: izazov i prilika

TZV. „veliki podaci“, koja se sastoji od velikih podatkovnih tokova detaljnih prostornih i vremenski specifičnih mjerenja, kao i podataka dobivenih masovnim prikupljanjem, svakako predstavlja nove izazove za podatkovne stručnjake u smislu informatičke infrastrukture i procesuiranja podataka. Osim toga, samo povećanje količine podataka neće automatski rezultirati boljim razumijevanjem okoliša ili međusobnim povezivanjem ekoloških problema. Za obradu „velikih podataka“ potrebna su značajna ulaganja u analitičke kapacitete, kao i u informatičku infrastrukturu.

Europska agencija za okoliš istovremeno je pokrovitelj i temeljni korisnik usluga programa Copernicus, pri čemu njegove izlazne podatke uklapa u procjene i bazu znanja. Već smo počeli razvijati kapacitete za izradu procjena, što uključuje ulaganje u informatičke usluge temeljene na „cloud“ tehnologiji i razna partnerstva kako bismo mogli prilagoditi upravljanje velikom količinom podataka. Naš je cilj podijeliti detaljnije, te vremenski i sadržajno precizno znanjes upravnim tijelima i građanima diljem Europe, te tako doprinijeti poboljšanju zdravlja Europljana i europskog okoliša.

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Uvodni članak objavljen u izdanju 1/2018 biltena EEA-a, 15. ožujka 2018.

Za više informacija o satelitskoj slici Amsterdama posjetite odgovarajuću stranicu na web-mjestu Europske svemirske agencije.