Kako se europski gradovi prilagođavaju klimatskim promjenama i prelaze na koncept održive budućnosti?

Što Europska unija i EEA čine kad je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama, osobito o održivosti gradova?

U novoj Strategiji EU za prilagodbu klimatskim promjenama, koju je nedavno donijela Europska komisija, predlažu se mjere za razvoj svijesti o prilagodbi radi prikupljanja većeg broja kvalitetnijih podataka o rizicima i gubitcima povezanih  s klimom. To je izravno povezano s Europskom platformom za znanje o prilagodbi pod nazivom ClimateADAPT, koju je razvila EEA.

ClimateADAPT obuhvaća primjere najbolje prakse iz gradova koji provode mjere prilagodbe. Novost je činjenica da se u strategiji EU u cijelosti prepoznaje da prilagodba zahtijeva planove i mjere na svim razinama upravljanja. U njoj se naglašavaju prioriteti u pogledu prilagodbe na lokalnoj razini, prirodna rješenja usmjerena na prilagodbu te uključivanje pitanja prilagodbe u makrofiskalnu politiku. Djelovanje gradova u cijelosti je prepoznato u našem izvješću Održivost gradova u Europi – Što pokreće ekološke promjene u gradovima (Urban sustainability in Europe – What is driving cities’ environmental change), koje će biti objavljeno u narednim tjednima. Zajedno s Izvješćem izdat ćemo i kratak sažetak s početnim pregledom ključnih učinaka pandemije bolesti COVID-19 na napore koje gradovi poduzimaju u pogledu održivosti.

Koji su glavni zaključci  novog Izvješća?

EEA se već dugo bavi urbanim temama. Pritom primjenjuje tematski pristup, što znači da obrađuje pitanja kao što su razvoj obrazaca urbanizacije i onečišćenja ili kvalitete zraka u gradovima, onečišćenja bukom i prilagodbe klimatskim promjenama u gradovima. Novo Izvješće predstavlja prvu u nizu integriranih procjena u pogledu doprinosa kojeg gradovi ostvaruju kad je riječ o ciljevima zaštite okoliša. To se Izvješće izravno bavi gradovima – na temelju ankete i razgovora – kako bi se prikupila saznanja o tome što pokreće ekološke promjene u gradovima u okviru njihove tranzicije prema održivijem upravljanju. Riječ je o istraživačkom radu koje je mjerilo o tome kako gradovi ocjenjuju ključne pokretače prelaska na održivost gradova i prepreke tom prelasku.

Nakon pregleda svih poticajnih čimbenika utvrđenih u istraživanju uvidjeli smo da se nekoliko njih posebno ističe. Otkrili smo da ne postoji jedno rješenje koje bi odgovaralo svima. Pokretači i prepreke utvrđeni su u sedam ključnih područja: kontekst, upravljanje, znanje, kultura, tehnologija, podatci i informacije te financije. Valja napomenuti da je ovo prvi put da se EEA izravno bavi pitanjem gradova koristeći se takvim istraživačkim pristupom, i to metodom osmišljavanja modela koji se može nadograđivati.

Kako pandemija bolesti COVID-19 utječe na gradove?

Puni učinak pandemije bolesti COVID-19 na održivost gradova i dalje se procjenjuje. Pandemija je promijenila naš način života, uz povećanu uporabu digitalnih uređaja i porast rada od kuće. To je izmijenilo urbane sredine te će imati dugotrajan učinak na prijevoz i dnevna putovanja na posao i s posla. Na sličan će se način vjerojatno promijeniti i potražnja za stambenim prostorom i upotreba ureda. To može dovesti do bolje kvalitete zraka i manje buke zahvaljujući smanjenju prometa.

Mnogo toga ovisit će o načinu na koji će europske zemlje izraditi planove oporavka i otpornosti i, što je još važnije, o tome kakvu će ulogu pritom dodijeliti gradovima. Gradovi su odigrali važnu ulogu u podršci građanima tijekom pandemije, a lokalne vlasti imaju bitnu ulogu u oporavku i provedbi Europskog zelenog plana. U novom Sažetku EEA analiziraju se neki od prvih učinaka pandemije na okoliš i klimatske promjene. Obrađuje pitanja kao što su mobilnost i pristupačnost, val obnove i rekonstrukcija zgrada, važnost zelenih površina, prirodna rješenja i uloga lokalne hrane koja potječe iz gradova.

Sadržavaju li te procjene tehničke i praktične savjete ili planove u pogledu održivosti za brojne gradove Europe?

Naš rad u okviru EEA usmjeren je na veliku skupinu ljudi. Surađujemo s državama, europskim institucijama i organizacijama te europskim civilnim društvom općenito. Iako domena rada  EEA ne obuhvaća izravnu suradnju s gradovima, činjenica je da oko 75 % europskog stanovništva živi u gradovima. Naše buduće procjene imaju dvostruki cilj: otvoriti pitanje značaja lokalne razine te važnosti gradova u ostvarenju ambicioznih europskih ciljeva u području okoliša i klime.

Naš rad pokazuje i da su gradovi iznimno angažirani u provedbi, a katkad i ambiciozniji nego što je to slučaj na nacionalnoj razini. Tijekom zadnjeg praćenja i izvješćivanja u okviru programa REFIT u području zakonodavstva o okolišu (2018.) zaključeno je da se 70 % europskog zakonodavstva u tom području provodi na lokalnoj razini.

Koje ste glavne pouke dosad izvukli iz preliminarnog istraživanja?

Izvješće nudi vrlo zanimljiv uvid sa stajališta anketiranih gradova, što izravno utječe na politike EU. Jedan od glavnih zaključaka je da smatraju kako okviri prava i politika EU imaju ključnu ulogu u ubrzavanju održivih promjena u gradovima. Usto, presudan je pristup financijskim sredstvima na razini EU te na nacionalnoj i privatnoj razini. Mreže gradova i usmjerena partnerstva također su vrlo važni jer pridonose naporima gradova u pogledu održivosti. No gradovi su istodobno i heterogeni te prelazak na održivost treba biti prilagođen lokalnim okolnostima. Vizije i strateški planovi u području održivosti na lokalnoj razini od ključnog su značaja kao temelj budućeg djelovanja.

Što još planirate učiniti u tom području?

Aktualno radimo na četiri aspekta. Prvi je nastavak rada u okviru EEA. On obuhvaća rad u pogledu prilagodbe, kvalitete zraka i onečišćenja bukom čija  procjena u urbanom kontekstu je u tijeku, rad u okviru programa Copernicus i pripadajućeg Atlasa gradova na lokalnoj razini, prirodna rješenja, mobilnost/pristupačnost te rekonstrukciju zgrada ili rješenja u sklopu kružnog gospodarstva. Sažetak tog rada bit će prikazan u sljedećem izvješću u takozvanoj Analizi povezanosti, koja se temelji na analitičkoj perspektivi “od gore prema dolje”. Analiza je usmjerena na osam pitanja urbane i ekološke održivosti koja su dionici odabrali kao prioritetna. Usredotočit ćemo se na: otpornost klimatskim promjenama, kvalitetu života, pristupačnost, zdrav okoliš, sigurnost hrane, načelo kružnosti, čistu energiju i održive zgrade –  na razini gradova.

Također želimo osnažiti povezanost s relevantnim dionicima. Planiramo pojačati umrežavanje u vezi s tom temom kroz organizaciju suradničkog Foruma o održivosti gradova, koji će omogućiti razmjenu informacija, umrežavanje i ciljana  partnerstva. Konačno, uzimajući u obzir ostale inicijative pod vodstvom EU, EEA nadalje razmatra  kako objavljivati i što šire dijeliti raspoloživo  znanje i stručnost.