Sigurne i održive kemikalije

Planirate li za večeru ribu uz jednostavnu salatu? Ili je vrijeme da obojite ili operete kosu? Od ribe na našim tanjurima do kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje, svakodnevno smo izloženi brojnim kemijskim tvarima. Ovisno o kemikalijama i trajanju naše izloženosti kemikalijama, one mogu utjecati na naše zdravlje.  

Možda smo i potpuno nesvjesno izloženi toksičnim kemikalijama u malim dozama i tijekom duljih razdoblja. Zbog onečišćenja europskih rijeka i mora postojanim kemikalijama kao što su PFAS-ovi i mikroplastika te tvari mogu dospjeti u ribe i plodove mora koje upotrebljavamo u prehrani. Sličan rizik postoji i za poljoprivredne proizvode koje jedemo, pa bi tako naranča ili kruška koju pojedemo za popodnevnu užinu mogla biti kontaminirana ostacima pesticida.

Kemikalije u pesticidima

Za neke kemikalije koje se upotrebljavaju u pesticidima poznato je ili se sumnja da uzrokuju niz kroničnih bolesti, uključujući dijabetes, rak i neurodegenerativne bolesti te smanjenu plodnost i urođene mane. Iako noviji podatci o praćenju upućuju na to da izloženost pojedinačnim pesticidima putem hrane vjerojatno neće predstavljati rizik za zdravlje, u svakodnevnoj prehrani izloženi smo smjesama pesticida. Njihove kumulativne učinke potrebno je bolje razumjeti.  

U okviru europskog istraživačkog projekta o biomonitoringu ljudi (HBM4EU) tražilo se nekoliko opasnih kemikalija u tijelima tisuća dobrovoljaca iz svih dijelova Europe. Od svih testiranih osoba, njih 84 % imalo je najmanje dva različita pesticida u tijelu.

Isto tako, na nas mogu neizravno utjecati i učinci pesticida na oprašivače i druge kukce, koji su ključni za proizvodnju hrane.

Unutar EU su posljednjih godina zabranjene brojne tvari sadržane u pesticidima. No moramo smanjiti ukupnu količinu pesticida koje upotrebljavamo tako što ćemo primjenjivati metode kontrole štetnih organizama koje su prihvatljive za okoliš ili prijeći na ekološki i precizni uzgoj. Potrebno je uspostaviti i učinkovitije provjere i pravila prije nego što se dopusti primjena i prodaja novih kemikalija.

Bisfenoli, ftalati i PFAS-ovi

Jedan od razloga za zabrinutost odnosi se na skupinu kemikalija poznatih kao bisfenoli. Te se sintetičke kemikalije upotrebljavaju za proizvodnju plastike i smola. Bisfenol A se u EU više ne može upotrebljavati u dječjim bočicama. Nakon što se unese u organizam, djeluje kao endokrini disruptor i može utjecati na način na koji naša tijela proizvode i reguliraju hormone te uzrokovati probleme u razvoju.

Više od 90 % sudionika istraživanja HBM4EU iz deset zemalja imalo je bisfenol A u svojem tijelu. Zabrinutost zbog bisfenola A dovela je do njegove zamjene bisfenolom S i bisfenolom F, koji su otkriveni u više od 60 % sudionika. Kod više od 17 % djece i adolescenata u Europi postoji rizik od izloženosti ftalatima, još jednoj skupini kemikalija koje se uglavnom upotrebljavaju kako bi plastika bila mekša.

Zatim su tu i PFAS-ovi (perfluoralkilne i polifluoralkilne tvari), skupina koja obuhvaća tisuće sintetičkih kemikalija. Radi se o postojanim kemikalijama, što znači da mogu zauvijek ostati u okolišu. Upotrebljavaju se u raznim proizvodima, od neprianjajućeg premaza na tavama do laka za nokte, tkanina koje odbijaju vodu i lijekova. Ima ih posvuda, među ostalim u majčinom mlijeku i na vrhu Mount Everesta.  

Tek je nekoliko tih vječnih kemikalija detaljno proučeno, no znamo da su one najbolje istražene toksične i imaju ozbiljne učinke na zdravlje. Neki od PFAS-ova bioakumuliraju se u živim organizmima i mogu dosegnuti visoke koncentracije u ribi i mesu na našim stolovima. Drugi PFAS-ovi mogu završiti u podzemnim vodama i zagaditi pitku vodu.

Slika 1. Učinci perfluoralkilnih i polifluoralkilnih tvari na zdravlje ljudi

Izvor: EEA (2019.).

Koraci prema sigurnim i održivim kemikalijama

Europa i dalje proizvodi i troši velike količine opasnih kemijskih tvari, koje se zatim otpuštaju u okoliš i mogu predstavljati zdravstvene rizike. Istodobno, Europa ima i neke od najrestriktivnijih zakona o kemikalijama i najambicioznijih politika na svijetu, kao što su Strategija EU o kemikalijama i Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja.

Industrijske kemikalije regulirane su Uredbom REACH. Postoje i drugi zakonski propisi o određenim proizvodima, kao što su biocidi, pesticidi te kozmetički i farmaceutski proizvodi. Utvrđene su i granične vrijednosti za kemijske kontaminante i ostatke pesticida u hrani. 

Općenito, cilj je Europskog zelenog plana i njegova Akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja postići okoliš bez toksina, u kojem onečišćenje zraka, vode i tla više ne šteti zdravlju i prirodi.

Opasne kemikalije i dalje izazivaju ozbiljnu i sve veću zabrinutost za naše zdravlje i okoliš, a ekosustavi i ljudi izloženi su  koktelu kemikalija. No te se kemijske tvari proizvode s razlogom. Štite nas od vatre ili kiše, produljuju svježinu hrane i štite usjeve. Što ako bismo ih mogli zamijeniti sigurnijim i održivijim alternativama i istodobno postupno ukloniti one štetne? 

Ukratko: kemikalije i zdravlje

• Europa i dalje proizvodi i troši velike količine kemikalija, a neke od njih mogu biti štetne za okoliš ili zdravlje ljudi.
• Europa ima najnaprednije zakone i politike o kemikalijama na svijetu, kao što su Strategija EU o kemikalijama i Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja.
• U budućnosti moramo spriječiti kemijsko onečišćenje i promicati upotrebu kemikalija koje su osmišljene kao sigurne i održive.
• Moramo postupno ukinuti upotrebu štetnih tvari koje nisu neophodne i upravljati rizicima od kemikalija po skupinama, a ne pojedinačno.

Što ja mogu učiniti?

• Pokušajte smanjiti svoju izloženost opasnim kemikalijama. Brojne organizacije pružaju informacije o kemikalijama u proizvodima.
• Tijekom trudnoće izbjegavajte određene proizvode, kao što su velike ribe, zbog utjecaja žive.
• Odaberite proizvode koji se proizvode s manje opasnih kemikalija, primjerice hranu iz ekološkog uzgoja. Provjerite oznake na proizvodima, na primjer „bez PFAS-ova”.
• Saznajte više: Kutak za građane – HBM4EU – znanost i politika za zdravu budućnost.