Riječ urednika: Nastavak puta prema održivosti

Kako bi se izbjegli najgori učinci klimatske krize, potrebna su globalna smanjenja emisija i dosad nezabilježena prilagodba. Iako znanost raspolaže s nedovoljno točnih podataka o gubitku bioraznolikosti, opće je priznato da je stanje prirode u Europi i svijetu jednako zabrinjavajuće kao i porast temperature.

Klimatska kriza i kriza bioraznolikosti također su povezane na brojne načine. Što je možda najvažnije, obje su krize u konačnici uzrokovane neodrživim sustavima proizvodnje i potrošnje, uključujući i to koliko i kako dobivamo i upotrebljavamo energiju.

U EEA-inu izvješću Signali 2022. općenito se razmatraju energija i održivost u Europi, koja se oporavlja od pandemije bolesti COVID-19, suočava se s ratom u Ukrajini i predana je ambicioznim ciljevima zaštite klime, prirode i zdravlja ljudi.

Ruska invazija na Ukrajinu nije promijenila stvarnost klimatske krize ili degradacije prirode, ali je europskim nastojanjima da naš energetski sustav učinimo održivijim dodala novu dimenziju.

Smanjenje naše ovisnosti o fosilnim gorivima okosnica je smanjenja emisija stakleničkih plinova te je sada jasno da predstavlja i put prema većoj energetskoj sigurnosti. Rusija upotrebljava fosilna goriva, posebno plin, kako bi prijetila Europi i iskušavala njezinu snagu na način koji ne bi bio moguć da postoji energetski sustav koji se većinom oslanja na snažnu europsku mrežu domaćih, međusobno povezanih obnovljivih izvora.

Za izgradnju održivog energetskog sustava za Europu potrebno je vremena, a odluke koje donesemo sada utjecat će na naše mogućnosti u narednim desetljećima. To osobito vrijedi za skupu energetsku infrastrukturu. S obzirom na trenutačne okolnosti Europa mora reagirati brzo, ali pritom mora djelovati u pravom smjeru kako bi se izbjegla ovisnost o rješenjima koja nisu u skladu s onim što želimo ostaviti budućim generacijama.

Štednja energije nešto je čemu svi možemo doprinijeti. Postavljanje termostata na nižu temperaturu, izoliranje domova, upotreba manje tople vode i prelazak na zelenije načine prijevoza; mnoge od tih dobro poznatih mjera potrebne su diljem Europe i donijet će neposredne koristi. Ušteđena energija uvijek će biti najčišća i najjeftinija energija i pomoći će nam da svi prebrodimo nadolazeću zimu.

Europske zemlje i građani pokazali su golemu solidarnost s Ukrajinom i unutar EU-a. Ta solidarnost, ali i mnogo više od toga, bit će potrebno u nadolazećim mjesecima, godinama i vjerojatno desetljećima. Ove su zime mnoga europska kućanstva, a osobito ona koja već imaju poteškoće u ispunjavanju svojih osnovnih potreba, suočena s visokim troškovima energije. Osim toga, sve teže posljedice klimatskih promjena često najviše pogađaju one koji su već ranjivi. Ta opterećenja moraju biti solidarno podijeljena.

Na globalnoj razini najgori učinci klimatskih promjena uglavnom će se osjetiti u regijama koje su najmanje doprinijele tom problemu i koje raspolažu s najmanje resursa za prilagodbu. Nadalje, moramo biti pravedni prema budućim generacijama. Pojam međugeneracijske pravde zahtijeva da se brinemo za mogućnosti i sigurnost onih koji dolaze nakon nas.

© Esther Castillo, Well with Nature /EEA

S obzirom na višestruke krize koje proživljavamo, bilo bi lako izgubiti nadu. Međutim, velike izazove ovog stoljeća stvaraju ljudi i samo ih ljudi mogu riješiti. Rješenja već postoje i moraju se odmah primjenjivati. Nova tehnologija može ubrzati napredak, ali čekanje na to više nije održiva opcija. Nedjelovanje postaje sve skuplje i neetičnije.

Hitno djelovanje ne znači da se moramo odreći temeljnih načela prema kojima donosimo odluke i postavljamo zajedničke ciljeve. Europski zeleni plan dokaz je da se potrebne politike mogu uspostaviti provedbom potpuno demokratskog procesa.

Kada im se pruži prilika, građani će podupirati odvažne i pravedne politike koje svima nude mogućnost za mnogo sigurniju budućnost. Građani bi trebali biti u potpunosti uključeni. Složenost izazova s kojima se suočavamo zahtijeva veći angažman, više dijaloga i bolje razmatranje različitih okolnosti u kojima ljudi žive.

Kad sam prije gotovo deset godina počeo raditi u Europskoj agenciji za okoliš, ciljevi u pogledu klime i bioraznolikosti uglavnom su bili utvrđeni za razdoblje do 2020. Tijekom proteklih godina Europa je u okviru Europskog zelenog plana odlučno utvrdila dugoročni smjer prema postizanju bolje, pravednije i održivije budućnosti.

Sada je potrebno nastaviti tim putem i poduzimati daljnje mjere s jasnom odlučnošću kako bi se taj program ostvario uz istodobnu zaštitu, pa čak i jačanje „europskog modela”, koji se temelji na demokratskim vrijednostima, vladavini prava i socijalnom modelu usmjerenom na dobrobit za sve.

Dr. Hans Bruyninckx
izvršni direktor Europske agencije za okoliš