U prvom planu – Ocean plastike

Morski otpad – ono što se vidi

Dio problema s plastičnim otpadom obuhvaća i tzv. morski otpad. To je otpad koji vidimo na našim plažama ili kako pluta po našim morima. Većinu tog otpada s kopna donose vjetar ili oborinske vode.

Problem morskog otpada dobro je poznat zbog tužnih slika mrtvih galebova koji su progutali sve od igračaka do opušaka, kornjača zapetljanih u držače za pivo, kostura kitova ispunjenih plastikom – to su slike i priče zbog kojih je problem morskog otpada dobro poznat. Međutim, ono što je manje poznato, čak i među stručnjacima, jest točan opseg problema.

Postoji sve više dokaza da čišćenje oceana postaje vrlo teška zadaća. Prema nedavnoj studiji Svjetskog gospodarskog foruma, u oceane se svake godine ispušta otprilike 8 milijuna tona plastike. Prema drugim procjenama ta brojka iznosi od 10 do 20 milijuna tona, a prema jednoj studiji, u oceanima postoji već više od 5 bilijuna komada plastičnog otpada.

Put gotovo svih tih komada plastike počinje na kopnu, nastavlja se u rijeci te završava u oceanu gdje se akumuliraju velike gomile otpada koje se svake godine povećavaju. Nakupina smeća na Tihom oceanu već se naziva i osmim kontinentom.

Aplikacija Europske agencije za okoliš za praćenje morskog otpada

Ključ za rješavanje problema plastike u našim morima jest razumjeti od čega se točno sastoji i odakle potječe. Europska agencija za okoliš razvila je mobilnu aplikaciju – Marine LitterWatch – koja korisnicima omogućuje da prijave morski otpad koji pronađu na plažama. U skladu s Okvirnom direktivom EU-a o pomorskoj strategiji države članice moraju osmisliti strategije kako bi količinu plastike u moru smanjile na razinu koja ne uzrokuje štetu. Prikupljanjem tih podataka o morskom otpadu pridonosi se boljem razumijevanju problema, što EU-u i njegovim državama članicama može pomoći da riješe problem na najučinkovitiji način.

Od 2014. do 2017. u bazi podataka Marine LitterWatch registrirano je više od 500 000 komada otpada. Svaki četvrti od pet komada otpada bile su različite vrste plastike. Najčešći predmeti koji su se nalazili na plažama bili su otpadci i filtri od cigareta (18 % svih predmeta), a potom različite vrste plastike, uključujući čepove boca, štapiće s vatom, plastične vrećice za namirnice i omote od hrane.

Mikroplastika i nanoplastika – Što se nalazi ispod površine

Iako možemo brojati i, u određenoj mjeri, prikupljati komade otpada s naših plaža, postoji još jedan dio problema onečišćenja plastikom koji je još teže očistiti.

Komadi plastičnog otpada koji su izloženi suncu s vremenom se raspadaju u još manje komadiće. Mikroplastika i nanoplastika rezultat su te trajne fragmentacije i, u nekim slučajevima, namjerno se dodaje kozmetičkim ili drugim proizvodima te tako izravno ulazi u vodna tijela preko sustava otpadnih voda. Napredna postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda mogu filtrirati više od 90 % tih čestica, ali to ne znači da one nestaju. Preostali mulj često se širi po kopnu. Čak i te čestice mogu završiti u vodnim tijelima u slučaju bujičnih poplava ili velike količine oborina.

Te najmanje čestice jedva su vidljive oku i njihov učinak na prirodu i naše zdravlje još uvijek potpuno ne razumijemo. Još je više zabrinjavajuća činjenica što su mnoge vrste plastike vrlo upijajuće i privlače druge onečišćujuće tvari, kao što su teški metali, endokrino disruptivne kemijske tvari i trajni organski zagađivači. Te tvari imaju širok raspon štetnih učinaka na životinje i ljude uzrokujući, među ostalim, zaostajanje u razvoju, poremećaje kognitivnog razvoja, neplodnost i rak.

Kako je utvrđeno u izvješću Europske agencije za okoliš pod nazivom Stanje europskih mora, koncentracije onečišćujućih tvari u komadima mikroplastike mogu biti tisuću puta veće nego u morskoj vodi u okolišu i morske organizme mogu izložiti štetnim kemikalijama. Na taj način mikroplastika i kemikalije u vodi u konačnici završavaju i u hrani za ljude te u njihovim probavnim sustavima.

Novi način razmišljanja o plastici

Zbog novog znanja postaje jasno da bismo o plastici trebali razmišljati kao o vrsti onečišćujuće tvari s gledišta njihove proizvodnje i sprječavati odlaganje plastičnih proizvoda i otpada u okoliš.

Kako bi pomogla u rješavanju problema plastike, Europska unija predložila je na početku 2018. Europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu. Strategijom se nastoji „promijeniti način na koji se proizvodi osmišljavaju, proizvode, upotrebljavaju i recikliraju u EU-u.” Neke od ključnih inicijativa strategije uključuju povećanje profitabilnosti recikliranja i smanjenje količine plastičnog otpada, posebno od proizvoda za jednokratnu uporabu. Europska komisija zatražila je i od Europske agencije za kemikalije da ispita treba li ograničiti mikroplastiku koja se dodaje u kozmetiku, gelove za tuširanje i boje ili ju zabraniti kako bi se spriječilo onečišćenje okoliša. U okviru strategije EU-a za plastiku, Europska komisija predložila je nova pravila za 10 plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji se najčešće pronalaze na europskim plažama i u njezinim morima te za izgubljenu i napuštenu ribarsku opremu.

U strategiji se napominje da je, kao i u slučaju mnogih ekoloških problema, globalna suradnja od ključne važnosti za zaustavljanje onečišćenja plastikom. Prema jednoj njemačkoj studiji, otprilike 90 % plastičnog otpada u svjetskim oceanima dolazi iz samo 10 velikih rijeka, osam u Aziji i dvije u Africi: Jangce, Ind, Žuta rijeka, Hai, Ganges, Pearl, Amur, Mekong, Niger i Nil. To bi u teoriji trebalo olakšati rješavanje problema.

Usmjeravanjem pozornosti na onečišćenje plastikom potaknula su se istraživanja i inovacije u cilju boljeg razumijevanja i rješavanja problema. Nedavno je u okviru istraživačkog projekta, koji je provodila tvrtka Orb Media, ispitano 11 najvećih trgovačkih marki flaširane vode i kod 93 % pronađen je neki znak onečišćenja mikroplastikom. Kao moguće rješenje, međunarodni tim znanstvenika uspio je stvoriti enzim koji može raščlaniti plastične boce u materijal za izradu novih boca.

Budući da raste zabrinutost zbog plastike, posebno u morskom okolišu, obični potrošači postaju moćna sila u zaustavljanju onečišćenja plastikom, a zbog sve veće potražnje za ekološki osviještenim alternativama javljaju se nove poslovne prilike. Nedavno je jedan nizozemski supermarket prvi na svijetu ponudio red polica sa 700 proizvoda bez plastike. Slično tomu, kako bi smanjio onečišćenje plastikom, supermarket u UK-u počeo je dopuštati kupcima da uzimaju meso i ribu u svojim posudama. Uvedene su i inovacije u pogledu biorazgradivih materijala koji se sada mogu proizvoditi od celuloze iz recikliranog papira, tekstila, biljaka ili algi.