Poboljšanje kvalitete zraka povoljno djeluje na ljudsko zdravlje i produktivnost

Europski zrak puno je čišći nego što je bio prije otprilike pola stoljeća kad su Europska unija i njene države članice započele s uvođenjem politika sprječavanja i kontrole onečišćenja. Zahvaljujući europskim i nacionalnim politikama te lokalnim mjerama uspješno se ovladalo onečišćenjima iz prometa, industrije i energetskog sektora.

Unatoč tom napretku, godišnje procjene EEA pod nazivom Kvaliteta zraka u Europi neprestano upućuju na kako onečišćenje zraka i dalje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje i okoliš. Razine onečišćenja zraka u mnogim europskim gradovima i dalje premašuju zakonska ograničenja EU i vrijednosti iz smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za zaštitu ljudskog zdravlja. Tragična posljedica navedenoga je ta da, prema procjenama EEA, svake godine otprilike 400 000 Europljana umre prerano zbog loše kvalitete zraka.

Onečišćenje zraka glavni je uzrok preranih smrti izazvanih okolišnim čimbenicima u Europi, a ima i ozbiljne gospodarske učinke. Dovodi do porasta zdravstvenih troškova i smanjenja gospodarske produktivnosti zbog lošeg zdravlja radnika. Onečišćenje zraka šteti i tlu, usjevima, šumama, jezerima i rijekama. Onečišćujuće tvari oštećuju čak i naše domove, mostove i drugu infrastrukturu.

Nadalje, negativni učinci loše kvalitete zraka nisu jednako raspodijeljeni unutar društva. U nedavnom izvješću Europske agencije za okoliš prikazano je da onečišćenje zraka te temperaturni ekstremi i buka nesrazmjerno utječu na najranjivije europske građane, posebice u istočnim i južnim regijama Europe. Uz sveukupna poboljšanja, potrebno je ciljano djelovanje kako bi se bolje zaštitilo ranjive skupine.

Duboko ukorijenjeni sustavni problemi

Lebdeće čestice (engl.particulate matter, PM), dušikov dioksid (NO₂) i prizemni ozon (O₃) onečišćujuće su tvari koje nanose najveću štetu ljudskom zdravlju i okolišu u Europi. Glavni izvori tih onečišćujućih tvari su cestovni promet, grijanje u kućanstvima, poljoprivreda i industrija.

U gradovima, u kojima žive otprilike tri od četiri Europljana, cestovni je promet često glavni izvor onečišćenja zraka, osobito stoga što  automobili ispuštaju onečišćujuće tvari u razini tla, blizu ljudi. U nekim dijelovima Europe grijanje drvom i ugljenom u kućanstvima najvažniji je izvor štetnih onečišćujućih tvari. Nažalost, te emisije dodatno se povećavaju tijekom zimskih mjeseci kad vremenski uvjeti često sprječavaju raspršivanje onečišćujućih tvari.

Izvorima onečišćujućih tvari zajedničko je to da su u našim društvima duboko ukorijenjeni u temeljnim sustavima mobilnosti te proizvodnje i potrošnje energije i hrane. Osim što su glavni izvori onečišćivača zraka, ti su isti sustavi i osnovni uzroci klimatske krize te ubrzanog gubitka biološke raznolikosti.

Načini na koje prevozimo ljude i robu, generiramo toplinsku i električnu energiju te proizvodimo i trošimo hranu u mnogočemu čine temelje našeg načina života. Zbog toga mijenjanje tih sustava nije jednostavno. U mnogim slučajevima to zahtijeva preispitivanje načina na koji smo izgradili svoja društva i kako živimo.

Rješenja za čišći zrak koja koriste svima

EEA je surađivala s nizom europskih gradova u pilot-projektu u cilju boljeg razumijevanja izazova s obzirom na poboljšanje kvalitete zraka na lokalnoj razini. Deset gradova koji su sudjelovali u pilot-projektu su, primjerice, proširili centralizirano grijanje, poticali vožnju biciklom, uveli stroža ograničenja brzine i naknade za zagušenje kako bi poboljšali kvalitetu lokalnog zraka. Druge uspješne inicijative obuhvaćaju premještanje industrijskih postrojenja, modernizaciju štednjaka i bojlera u kućanstvima, upotrebu čišćih goriva za grijanje, prelazak na uporabu autobusa i tramvaja koji manje onečišćuju te uvođenje zona prometa s niskom razinom emisija.

Tim se mjerama smanjuje lokalno onečišćenje zraka, a često i buka, te poboljšava kvaliteta života stanovnika tih područja. Nadalje, istim se mjerama smanjuju emisije stakleničkih plinova i, u mnogim slučajevima, štedi novac. Ipak, isti su gradovi izvijestili i o velikim izazovima, posebice u pogledu suradnje s građanima i iznošenja političkih argumenata u korist mjera za poboljšanje kvalitete zraka.

Najbolji se rezultati postižu kada su lokalne i regionalne mjere usklađene s učinkovitim nacionalnim politikama i politikama EU koje često pružaju znatne popratne koristi, a to je istodobno smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka. Te popratne koristi mogu se postići, primjerice, poboljšanjem energetske učinkovitosti i „ozelenjavanjem” sustava mobilnosti.

Ljudi zahtijevaju čišći zrak

Ljudi su sve više zainteresirani za kvalitetu zraka kojeg udišu, a neki građani sami poduzimaju korake tako što mjere kvalitetu lokalnog zraka putem građanske znanstvene inicijative. EEA surađuje s Mrežom ravnatelja europskih agencija za zaštitu okoliša ( The European Network of the Heads of Environment Protection Agencies – EPA Network) na projektu pod nazivom „CleanAir@School” (Čisti zrak u školi), u sklopu kojeg djeca, roditelji i učitelji mjere koncentracije onečišćujućih tvari oko škola.

Škole koje sudjeluju u tom projektu mjere koncentracije dušikova dioksida pomoću jednostavnih i jeftinih uređaja, postavljajući jedan uzorkivač pokraj ceste ispred škole, a drugi u manje zagađeno područje, primjerice prostor iza škole. Cilj je projekta ojačati svijest o prometu kao izvoru onečišćenja zraka i potaknuti roditelje da ne dovode djecu u školu automobilom.

Prema nultoj stopi onečišćenja zraka

Zahvaljujući mjerama i politikama na lokalnoj, regionalnoj,nacionalnoj te razini EU s obvezujućim ciljevima, poboljšana je kvaliteta zraka u Europi na dobrobit njezinih građana i okoliša. Sve više ljudi diljem svijeta zahtijeva sličan napredak. Smanjenje broja smrtnih slučajeva i bolesti od onečišćenja zraka jedan je od ciljeva održivog razvoja, koji su usmjereni na osiguravanje zdravih života i promicanje dobrobiti. Sličan cilj naveden je za održive gradove i zajednice. Kao i drugi ciljevi, postizanje toga donijelo bi goleme globalne koristi, uključujući veću produktivnost i niže zdravstvene troškove.

Mjere nužne za smanjenje onečišćenja zraka, kako u Europi, tako i u svijetu, uglavnom se podudaraju s mjerama koje su potrebne za borbu protiv klimatske krize i zaustavljanje degradacije prirode. Moramo iz temelja promijeniti i dekarbonizirati svoje sustave proizvodnje i potrošnje, posebice one koji su povezani s mobilnošću, energijom i prehranom.