Učinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
Može li određivanje vrijednosti prirode pomoći u njezinoj zaštiti ili su nam potrebni novi modeli upravljanja? Kako je trgovina povezana s gubitkom biološke raznolikosti i nejednakostima? Razgovarali smo s Jamesom Vauseom, glavnim ekonomistom Svjetskog centra za praćenje očuvanja prirode Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (UNEP-WCMC), koji je sudjelovao u Dasgupta pregledu o ekonomiji biološke raznolikost, a posebice u poglavlju o trgovini i biosferi.
Od promjena u staništima i zajednicama vrsta do promjena u dostupnosti vode i sezonama cvatnje, klimatske promjene utječu na ekosustave i biološku raznolikost. Pitali smo profesoricu dr. sc. Beate Jessel, predsjednicu njemačke Savezne agencije za očuvanje prirode, o povezanosti između biološke raznolikosti i klimatskih promjena te što se može učiniti kako bi se ojačala otpornost prirode na klimatske promjene.
Godinu 2021. obilježili su pandemija bolesti COVID-19 i učinci klimatskih promjena. Suočena s višim cijenama energije i zabrinutosti za zdravlje, Europa u 2022. mora donijeti teške odluke kako bi se oporavila. Zakašnjelo djelovanje i smanjene ambicije vjerojatno će dugoročno imati više društvene i gospodarske troškove. Rješavanje problema društvene nejednakosti u prijelazu na održivost ključno je za bolju budućnost svih nas.
Europska agencija za okoliš surađuje s brojnim zemljama, među kojima su i zemlje zapadnog Balkana. Kako ta suradnja poboljšava rad EU-a u području okoliša i koje su koristi za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo? S Lucom Basom, voditeljem Programa za koordinaciju, mreže i strategiju, razgovarali smo o načinu na koji EEA surađuje s tim zemljama u cilju poboljšanja okoliša.
Europska agencija za okoliš (EEA) i Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) nedavno su objavile Izvješće o utjecaju europskog pomorskog prometa na okoliš (European Maritime Transport Environmental Report (EMTER)), koje sadržava zajedničku procjenu utjecaja pomorskog prometa na okoliš u Europi. Razgovarali smo sa Stéphaneom Isoardom, voditeljem skupine za teme povezane s vodama i morem u EEA-u, koji je predvodio tim EEA zadužen za izradu tog izvješća.
Od kreatora politika pa do akademskih platformi – u cijelom se svijetu vode rasprave o svjetskim krizama: zdravstvenoj krizi, gospodarskoj i financijskoj krizi, klimatskoj krizi i ekološkoj krizi. U konačnici sve su to simptomi istog problema: naše neodržive proizvodnje i potrošnje. U iznenadnoj krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19 pokazale su se sustavne slabosti svjetskog gospodarstva, ranjivost društva kao i nejednakosti koje su im svojstvene.
Osim što pruža pouzdane informacije o našem okolišu i klimi, Europska agencija za okoliš (EEA) radi na unaprjeđenju vlastite ekološke djelotvornosti kao organizacije. Razgovarali smo s Melanie Sporer koja koordinira te poslove u Europskoj agenciji za okoliš koristeći se sustavom za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje Europske unije (EMAS).
Nakon godine dana života s bolešću COVID-19 i njezinim učincima, Europa nastavlja pripremati pakete politika kako bi ostvarila ambiciozne ciljeve opisane u Europskom zelenom planu. Europa mora ostati usredotočena na svoje ciljeve i osigurati da Europa 2050. bude otporno društvo koje se temelji na solidarnosti i svima nam osigura zdravi okoliš.
Prilagodba učincima klimatskih promjena glavni je prioritet u Europskoj uniji. Što potiče gradove na provedbu važnih mjera s ciljem ublažavanja tih učinaka i postizanja veće otpornosti i održivosti urbanih središta? Sa stručnjakinjom EEA za održivost gradova, Ivone Pereira Martins, razgovarali smo o tome kako Agencija daje svoj doprinos toj važnoj zadaći.
Onečišćenje zraka, onečišćenje bukom i učinci klimatskih promjena glavni su rizici za zdravlje i dobrobit Europljana u njihovu svakodnevnom životu. Kako bismo saznali više o radu EEA na podizanju svijesti u tom važnom području rada, razgovarali smo s Catherine Ganzleben, voditeljicom tima za onečišćenje zraka, okoliš i zdravlje, Albertom Gonzálezom, stručnjakom za kvalitetu zraka pri EEA Eulalijom Peris, stručnjakinjom za onečišćenje bukom pri EEA.
Što je zajedničko mnogim vinogradima raštrkanima diljem idiličnih krajolika, industrijskih lokacija i odlagališta otpada? Odgovor bi mogao biti - prisutnost kemikalija. Tlo u kojemu uzgajamo hranu i zemljišta na kojima gradimo domove možda su zagađeni različitim onečišćujućim tvarima, od teških metala do organskih onečišćujućih tvari i mikroplastike. Štetne tvari široko su rasprostranjene i nakupljaju se u europskoj zemlji i tlima. Na koji način možemo rješavati ovaj problem?
Voda pokriva više od 70 % površine Zemlje i ključna je za sav život na našem planetu. Od ukupne količine vode na Zemlji, 96,5 % otpada na slanu vodu u oceanima, dok je preostalih 3,5 % zaliha slatkovodno: jezera, rijeke, podzemne vode i led. Dobro upravljanje tim ograničenim i dragocjenim resursom neophodno je za dobrobit ljudi i prirode.
Industrijsko onečišćenje u Europi se smanjuje, zahvaljujući kombinaciji propisa, napretka u proizvodnji i ekoloških inicijativa. Međutim, industrija je i dalje izvor onečišćenja pa je prelazak na nultu stopu onečišćenja u ovom sektoru ambiciozan izazov.
Prošlog je proljeća koronavirus u samo nekoliko tjedana preoblikovao svijet. Mnoge stvari koje smo uzimali zdravo za gotovo odjednom nam više nisu bile dostupne. Pandemija je iznenadila svijet, ali svaki znanstvenik čiji je rad povezan sa zaraznim bolestima rekao bi da je to bilo samo pitanje vremena.
Mnogi od nas sve češće se suočavamo s bukom u svakodnevnom životu. Bučni automobili na ulici, avion koji leti nisko iznad naših glava ili vlak koji prolazi u blizini često sa sobom nose smetnje i frustracije. Međutim, njihov utjecaj na naše zdravlje i okoliš mogao bi biti puno gori nego što se misli.
Kvaliteta zraka u Europi znatno se poboljšala u posljednjih nekoliko desetljeća, no onečišćujuće tvari i dalje štete našem zdravlju i okolišu. Mjerama za ograničenje onečišćenja poboljšala bi se kvaliteta našeg života, ostvarile uštede u zdravstvu, unaprijedila produktivnost radnika i zaštitio okoliš.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ukazuje da onečišćenje godišnje u Europi prouzrokuje 1,4 milijuna smrtnih slučajeva koji se mogu spriječiti. Međutim, situacija se poboljšava i Europski zeleni plan mogao bi pružiti priliku za iskorak prema održivosti. O onečišćenju i zdravlju razgovarali smo sa Francescom Racioppi, voditeljicom Europskog centra za okoliš i zdravlje SZO.
U središtu zakonodavstva EU o okolišu pronalazimo jednostavnu, ali snažnu ideju: načelo „onečišćivač plaća”. To načelo se primjenjuje u obliku poreza, kazni i drugih mjera, kao što su kvote za emisije onečišćujućih tvari i Direktiva o odgovornosti za okoliš. O tom načelu, njegovim prednostima i nedostatcima razgovarali smo sa profesorom Geertom Van Calsterom.
Naša zajednička Strategija pokazuje u kojem smjeru želimo ići. Njome se uvodi novi način međusobne suradnje i stvaranja znanja – prilagodljiviji, fleksibilniji, proaktivniji i primjenjiviji u praksi – u skladu sa izazovima s kojima ćemo se suočiti i znanjem koje će nam trebati u desetljeću koje dolazi.
Pandemija bolesti COVID-19 jasno pokazuje kako naša društva i gospodarstva mogu biti krhka kad se suoče s velikim šokom. Očekuje se da će uništavanje okoliša i klimatske promjene pridonijeti učestalosti i ozbiljnosti takvih šokova. Budući da smo suočeni s nesigurnošću i višestrukim izazovima, naša je jedina održiva mogućnost osigurati da nas svaka odluka koju donesemo u ovom ključnom razdoblju približi ostvarenju ciljeva u pogledu socijalnih pitanja i održivosti.
For references, please go to https://eea.europa.eu./hr/articles/clanci or scan the QR code.
PDF generated on 2024-11-22 15:58
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima