Onečišćenje zemljišta i tla — rasprostranjeno, štetno i u porastu

Tlo pod našim nogama nije samo kamenje, zemlja i prah. Svaki kvadratni metar može biti jedinstven u pogledu sastava, strukture i života koji sadrži ipodržava. Neka tla sadrže više stijena bogatih određenim mineralima; druga obiluju ostacima biljaka sa džepovima zraka i vode.

Tlo je često zanemareno područje biološke raznolikosti, no čak i mali dio može vrvjeti životom, od sitnih organizama do gljiva i glista, a svi oni imaju važnu ulogu u funkcioniranju tla kao ekosustava. Pored toga, upravo u tom  prostoru se hranjive tvari pretvaraju u one oblike koje biljke mogu apsorbirati, omogućujući time biomasi da stvara i pohranjuje ugljik. To je ujedno i prostor u kojem potencijalna voda namijenjena za ljudsku potrošnju počinje svoj prirodni put pročišćavanja prema podzemnoj vodi.

Lokalni problem?

Način na koji iskorištavamo zemlju često dovodi do uvođenja dodatnih tvari u te jedinstvene ekosustave radi zaštite odabranih nasada ili dodavanja hranjivih tvari. Onečišćujuće tvari ispuštene iz industrije, prometa i drugih gospodarskih aktivnosti mogu putovati daleko i doprijeti do tla, gdje se razrjeđuju i privremeno pohranjuju. Tlo, sastavni dio zemljišta, smatra se onečišćenim kad štetne tvari negativno utječu na ljudsko zdravlje ili okoliš.

Sa svakim korakom kojeg učinimo mogli bismo stajati na vrlo različitoj mješavini i koncentraciji štetnih tvari u tlu. Zbog velikih razlika među onečišćujućim tvarima, tlima i klimatskim uvjetima te uvjetima uporabe zemljišta, nadzor i procjena punog opsega onečišćenja zemljišta i tla uzrokuju visoke troškove. Ono što znamo uglavnom se temelji na uzorcima s terena lociranih u različitim zemljama.

Metali, gnojiva i pesticidi

Poljoprivreda nam je potrebna radi uzgajanja hrane, no neke neodržive poljoprivredne prakse i dalje zagađuju tlo.

Biljkama su, između ostalog, potrebne hranjive tvari za rast, a intenzivna poljoprivreda može iscrpiti hranjive tvari u tlu brže nego što ih priroda obnavlja. Gnojiva djeluju tako što nadoknađuju taj manjak unosom dodatnih hranjivih tvari. Nažalost, biljke često ne apsorbiraju sve pa višak koji se u početku nalazi u tlu, prije ili kasnije, završi u jezerima i rijekama. Jednom kad uđe u vodu, višak dušika često dovodi do prekomjernog rasta biljaka i algi, čija razgradnja može ozbiljno smanjiti razine kisika u vodi te tako naštetiti životinjskim i biljnim vrstama u tom ekosustavu.

Bakar se već desetljećima upotrebljava kao fungicid u vinogradima i voćnjacima. Nedavno veliko istraživanje pokazalo je da su koncentracije bakra u vinogradima tri puta veće od prosjeka u europskim tlima. Bakar se dodaje i u hranu za životinje, a unosi se u okoliš kad se gnoj raspoređuje po travnjacima i poljoprivrednim zemljištima.

Kadmij je još jedan vrlo otrovan metal koji se može pronaći u fosfornim mineralnim gnojivima. Neka „organska gnojiva”, kao što su kanalizacijski mulj, gnoj, kompost i biootpad, mogu također unijeti raznoliku mješavinu teških metala i organskih onečišćujućih tvari ako se ne reguliraju na odgovarajući način.

U uzorcima tala uzetima diljem Europe pronađene su i kemikalije iz dugotrajne uporabe pesticida. Više od 80 % tala ispitanih u jednom istraživanju sadržavalo je ostatke pesticida, a 58 % sadržavalo je dvije ili više vrsta ostataka. 

Gospodarenje otpadom, industrija i prelazak granica

Poljoprivredne prakse nisu jedini izvor onečišćenja zemljišta i tla. Loše gospodarenje otpadom, komunalnim i industrijskim, uzrok je više od trećine lokalnih zagađenja, nakon čega slijede zagađenja od industrijske aktivnosti. Od nekoliko milijuna lokacija za koje se procjenjuje da obavljaju djelatnosti koje bi mogle izazvati onečišćenja u EU, detaljne javne informacije postoje samo za mali dio njih.

Onečišćenje zemljišta i tla globalni je problem. Onečišćujuće tvari, uključujući spojeve dušika i plastične čestice, mogu se putem zraka i vode prenositi diljem svijeta i taložiti se na kopnenim površinama. Onečišćujuće tvari mogu se pronaći čak i na najvišim vrhovima i najudaljenijim plažama.

Zauvijek ostaju i gomilaju se

Neke se onečišćujuće tvari tijekom vremena razgrade u tlu, ali druge ostanu prisutne zauvijek. U mnogim slučajevima su kopno i njegova tla konačno odredište na kojemu završe razne onečišćujuće tvari i nakupljaju se tijekom vremena. Puni opseg rizika od tih kemikalija i njihovih raznih mješavina nije u potpunosti poznat. Međutim, na temelju lokacija na kojima su uzeti uzorci, znamo da onečišćenje zemljišta i tla može imati ozbiljne učinke na ljudsko zdravlje te na biološku raznolikost tla i zdravlje ekosustava. Te onečišćujuće tvari mogu utjecati na organizme iz tla i potencijalno zagaditi hranu i vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju.

Remedijacija onečišćenog zemljišta zahtjevna je i skupa, ali neophodna za čišćenje onečišćenja iz prošlosti. Međutim, lokalna nadležna tijela često nemaju dovoljno sredstava i alata za upravljanje remedijacijom. Na području EU, remedijacija je provedena na više od 65 000 lokacija; međutim, velika većina potencijalno zagađenih lokacija i dalje je ostavljena netaknuta.

Najbolje rješenje – prevencija

Prevencija dugoročno ostaje najučinkovitiji i najjeftiniji način za osiguravanje zdravih tala - te čišće vode i zraka – gledano dugoročno. Svaka inicijativa usmjerena na sprječavanje i smanjenje onečišćenja, od dizajna proizvoda, boljeg recikliranja, gospodarenja otpadom, plodoreda, precizne poljoprivrede i smanjene upotrebe pesticida i gnojiva, do čišćeg prijevoza i industrije, te na pružanje potpore nadležnim tijelima u provođenju učinkovitih mjera pridonijet će smanjenju pritisaka na te vitalne ekosustave.

Mnoge postojeće i buduće političke inicijative u okviru Europskog zelenog plana – kružno gospodarstvo, Strategija „od polja do stola”, Strategija o bioraznolikosti, Strategija za kemikalije, nova Strategija za tlo i Akcijski plan za nultu stopu onečišćenja – pružaju europski okvir i potporu nacionalnim tijelima i korisnicima zemljišta u zaštiti zemljišta i tala od onečišćenja. Dodatna potpora lokalnim tijelima i usklađeniji okvir politike EU o tlu dodatno bi osnažio te napore. Ipak je onečišćenje samo jedna od mnogih prijetnji kojima su tla i zemljišta izložena.