Nulta stopa onečišćenja: ciljevi za 2030. mogu se ostvariti, ali je potrebno snažnije djelovanje

Napredak prema ostvarenju ciljeva za 2030. postoji, ali razine onečišćenja i dalje su previsoke

Napredak prema šest ciljeva „nulte stope onečišćenja”  je neujednačen. Smanjuje se onečišćenje pesticidima, antimikrobnim sredstvima i morskim otpadom. Nije postignut znatan napredak u pogledu onečišćenja bukom, hranjivim tvarima i otpadom. S druge strane, općenito visoke stope usklađenosti sa standardima EU-a u pogledu onečišćenja vode za piće i vode za kupanje (> 99 % odnosno > 93 %), ohrabrujuće su. Većinu ciljeva za 2030. možemo ostvariti ako se ulože dodatni napori.

Međutim, trenutačne razine onečišćenja i dalje su previsoke: više od 10 % slučajeva prerane smrti  u EU-u svake godine i dalje je povezano s onečišćenjem okoliša. To je uglavnom posljedica onečišćenja zraka, ali i onečišćenja bukom i izloženosti kemikalijama, što je često podcijenjeno. Onečišćenje na sličan način šteti bioraznolikosti. Postoje znatne razlike među državama članicama, pri čemu razine slučajeva prerane smrti iznose 5 – 6 % na sjeveru i 12 – 14 % u južnoj i istočnoj Europi.

Komisija je do sada provela sve 33 mjere najavljene u Akcijskom planu za nultu stopu onečišćenja iz 2021. ili je napredovala u pogledu svih mjera. Kako bi se postigao njihov učinak, u izvješću Komisije poziva se na brzo postizanje dogovora i donošenje zakonodavnih prijedloga te bolju provedbu postojećih na lokalnoj, nacionalnoj i prekograničnoj razini. Konkretno, u njemu se smatra da bi se, ako EU provede sve relevantne mjere koje je predložila Komisija, broj slučajeva prerane smrti zbog onečišćenja zraka 2030. smanjio za do 66 % u odnosu na 2005., pri čemu bi koristi od mjera za čisti zrak premašile troškove i dovele do ukupne dobiti u BDP-u. U izvješću se ističe i važnost promicanja globalnih inicijativa i pružanja potpore trećim zemljama u njihovim nastojanjima da smanje onečišćenje.

Izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan Frans Timmermans izjavio je:

„Danas predstavljeni dokazi ponovno nam pokazuju da su koristi od mjera za čisti zrak, vodu i tlo mnogo veće od ulaganja. To je ono što i građani žele, jer je više od 80 % građana zabrinuto zbog zdravstvenih i ekoloških problema uzrokovanih onečišćenjem.”

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je:

„Danas predstavljamo uvjerljive dokaze o rezultatima ambicioznih mjera za smanjenje onečišćenja. Izvješća pokazuju da je cilj nulte stope onečišćenja EU-a realističan i moguć, ali samo ako ubrzamo donošenje zakonodavnih prijedloga povezanih s onečišćenjem i brže provedemo postojeće zakone EU-a o onečišćenju. Nadam se i da će današnja izvješća pomoći uvjeriti naše globalne partnere da postignu dogovor o jednako ambicioznim ciljevima u kontekstu predstojećih pregovora o bioraznolikosti na konferenciji COP15.”

Izvršni direktor Europske agencije za okoliš Hans Bruyninckx dodao je:

Prvo izvješće Europske agencije za okoliš o praćenju nulte stope onečišćenja pokazuje da Europa ostvaruje napredak u smanjenju i sprečavanju onečišćenja u ključnim područjima kao što su zrak, voda za kupanje i pitka voda te da upotrebljava manje opasne pesticide. Međutim, da bismo ostvarili svoju cilj za 2050., potreban nam je napredak u smanjenju viška hranjivih tvari u okolišu i učinaka buke i kemikalija na zdravlje te u ranijem utvrđivanju novih problema.

Procjena praćenja Europske agencije za okoliš pokazuje neujednačenu sliku

• Ostvaren je znatan napredak u smanjenju učinaka onečišćenja zraka na zdravlje, pri čemu se broj slučajeva prerane smrti od 2005. smanjio za 45 %. Ako se taj prijašnji trend nastavi, EU će biti na dobrom putu da ostvari cilj smanjenja od 55 %.
• Površina zemljišta na koju negativno utječe onečišćenje zraka smanjena je za 12 % od 2005. Ako se taj prijašnji trend nastavi, EU neće ostvariti cilj smanjenja od 25 %.
• Nije ostvaren znatan napredak u smanjenju gubitka hranjivih tvari od referentnog razdoblja 2012. – 2015. Na temelju dosadašnjeg ograničenog napretka EU nije na dobrom putu da ostvari cilj smanjenja od 50 %.
• Upotreba pesticida i rizik od pesticida smanjili su se  za 14 % od referentnog razdoblja 2015. – 2017., dok se upotreba opasnijih pesticida smanjila za 26 %. Na temelju tog nedavnog trenda EU je na dobrom putu da ostvari svoj cilj smanjenja upotrebe pesticida i rizika od pesticida i upotrebe opasnijih pesticida za 50 %.
• Prodaja veterinarskih antimikrobnih sredstava smanjila se  za 18 % od 2018. Ako se taj prijašnji trend nastavi, EU će biti na dobrom putu da ostvari cilj smanjenja od 50 %.
• U razdoblju od 2012. do 2017. nije došlo do znatnog smanjenja udjela ljudi na koje utječe prometna buka. Bez pokazatelja da se razina buke otada znatno smanjila EU vjerojatno neće ostvariti cilj smanjenja udjela osoba s kroničnim poremećajima zbog prometne buke za 30 %.
• Privremena analiza upućuje na to da se količina plastičnog otpada u moru posljednjih godina smanjila. Prema su ti podatci ohrabrujući, potrebni su dosljedni i sveobuhvatni podatci na razini EU-a kako bi se procijenio napredak prema ostvarenju ciljeva smanjenja plastičnog otpada u moru za 50 % i smanjenja ispuštanja mikroplastike u okoliš za 30 %.
• Ukupna količina nastalog otpada blago se povećavala između 2010. i 2018., uz nagli pad 2020. povezan s pandemijom. Proizvodnja preostalog komunalnog otpada (otpad koji se ne reciklira ili ponovno upotrebljava) stabilna je od 2016. Ako se ti tokovi otpada u narednim godinama ne smanje znatno, EU neće ispuniti ciljeve znatnog smanjenja ukupnog stvaranja otpada i smanjenja preostalog komunalnog otpada za 50 %.

Kontekst

Današnje izvješće Europske komisije potkrijepljeno je dubinskom analizom Europske agencije za okoliš za dio koji se odnosi na praćenje, te uključuje doprinos Zajedničkog istraživačkog centra dijelu koji se odnosi na izglede. Internetska procjena praćenja nulte stope onečišćenja, koju je pripremila Europska agencija za okoliš, pruža međusektorsku procjenu onečišćenja usmjerenu na teme proizvodnje i potrošnje, zdravlja i ekosustava.

Onečišćenje je glavni ekološki uzrok nekoliko mentalnih i tjelesnih oboljenja i slučajeva preuranjene smrti, osobito među djecom, ljudima s određenim zdravstvenim problemima i starijim osobama. Onečišćenje je također jedna od pet glavnih prijetnji bioraznolikosti.

Komisija je u okviru Akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja pokrenula devet vodećih inicijativa i 33 namjenske mjere za sprečavanje i smanjenje onečišćenja, od kojih je najnoviji paket mjera za nultu stopu onečišćenja radi čišćeg zraka i vode.

O svim izvješćima raspravljat će se na predstojećoj Konferenciji dionika za nultu stopu onečišćenja 14. prosinca 2022.

Procjena praćenja i izgleda služi kao osnova za buduća preispitivanja napretka koja će provesti EEA, od kojih je iduće predviđeno za 2024., kako bi se Europskoj komisiji i državama članicama pružila podrška u ostvarenju ciljeva. Pridonijet će i budućim politikama osmišljenima za potporu cilju nulte stope onečišćenja, odnosno smanjenju onečišćenja u mjeri u kojoj do 2050. više neće predstavljati rizik za zdravlje ljudi i okoliš. 

For information

• The European Commission's Zero Pollution Monitoring and Outlook Report
• Third Clean Air Outlook Report and underpinning study
• EEA Zero pollution monitoring assessment
• JRC Zero pollution outlook 2022 and news
• RTD report ‘Horizon projects supporting the zero pollution action plan'.
• Zero Pollution Action Plan website
• Zero Pollution package of 26 October 2022 (IP 22 6278)
• Zero Pollution Stakeholder Conference including registration
• Eurobarometer: “Attitudes of Europeans towards Air Quality”