Razgovor – Malta: nestašica vode je svakodnevica

Kako rješavate problem nestašice vode na Malti?

Zbog njezina zemljopisnog položaja, na Malti je nestašica vode uobičajena pojava. Sredozemna klima s malom količinom oborina i visokim temperaturama uzrok je slaboj dostupnosti vode i znatne gubitke vode zbog isparavanja. Nadalje, gustoća naseljenosti na Malti je otprilike 1 400 osoba po kvadratnom kilometru. Drugim riječima, na vrlo gusto naseljenoj površini postoji vrlo mala dostupnost vodnih resursa.

Priroda može osigurati zadovoljavanje samo pola naših ukupnih potreba. Malta od 1982. „proizvodi” vodu desalinizacijom morske vode. Desalinizacija se dopunjuje ekstenzivnim programom gospodarenja gubitcima vode i sanacija u koji naše vodoopskrbno poduzeće ulaže velika sredstva od 1992. Uslijed toga naša sadašnja komunalna potražnja za vodom iznosi 60 % potražnje iz 1992., većinom zahvaljujući gospodarenju gubitcima vode. Prošle godine uveli smo i ambiciozan program ponovne uporabe vode kako bismo dodatno popunili jaz između ponude i potražnje.

Budući da su prirodni vodni resursi na Malti ograničeni, postoji potražnja za vodom u različitim sektorima. Gradsko stanovništvo i poljoprivrednici traže više vode, ali voda je potrebna i prirodi. Svakim planom gospodarenja vodom koji razvijemo na Malti mora se osigurati ispunjavanje i zadovoljavanje potreba prirode za vodom. Naše doline čvorišta su ekosustava od kojih su neki endemični i stoga imaju veliku ekološku vrijednost. Stoga u dolinama postoje područja u koja se ne smije dirati jer se moraju poštovati flora i fauna u tim dolinama i njihovi zahtjevi za vodom.

Nije li desalinizacija vrlo skupo rješenje sa znatnim učincima na morski okoliš?

Nažalost, budući da prirodni resursi nisu dovoljni, mi nemamo izbora, moramo „proizvoditi” pitku vodu. Nadalje, desalinizacija je kao tehnologija posljednjih godina doživjela znatne promjene, posebno u pogledu energetske učinkovitosti. Korporacija za vodne usluge (malteško vodoopskrbno poduzeće) trenutačno provodi opsežnu nadogradnju svih svojih postrojenja za desalinizaciju s pomoću sredstava iz kohezijskih fondova EU-a. Energija potrebna za proizvodnju 1 kubičnog metra pitke vode iz morske vode smanjit će se na 2,8 kilovat sati. Prije deset godina trošilo se 6 kilovat-sati. Tehnologija za desalinizaciju postala je vrlo učinkovita i industrija stalno napreduje prema višim razinama učinkovitosti.

Kada je riječ o učincima desalinizacije na morski okoliš, to se većinom odnosi na ispuštanje isparnih ostataka soli koja je nusproizvod postupka desalinizacije i ispušta se u more. Naša postrojenja za desalinizaciju mala su i nalaze se u područjima u kojima postoje snažne morske struje. Stoga je ispuštena količina ograničena i brzo se raširi. Vodoopskrbno poduzeće provelo je preliminarna istraživanja o ispuštanju iz naših postrojenja i utvrdilo je da je učinak na morski okoliš ograničen na nekoliko metara od točke ispuštanja. Ti rezultati već su uzeti u obzir i primijenjeni u praksi u okviru održivijeg koncepta planirane infrastrukture za ispuštanje. Ta će se istraživanja sada nastaviti u okviru integriranog projekta LIFE.

Pri donošenju odluke o postavljanju postrojenja za desalinizaciju treba uzeti u obzir mnoge čimbenike. Važna je i veličina postrojenja, ne samo s gledišta ispuštanja već i s gledišta sigurnosti opskrbe. Naša tri postrojenja strateški su postavljena na različitim mjestima uz obalu većinom zbog toga što u slučaju događaja kao što je izljev nafte, kada treba zatvoriti postrojenje, druga dva postrojenja mogu dalje raditi.

Jednako je važna i geologija područja. Postrojenja za desalinizaciju na Malti uzimaju vodu iz dubinskih morskih bunara i stoga se oslanjaju na pročišćavajući učinak stijena. Time se smanjuje potreba za prethodnim pročišćavanjem i smanjuju troškovi proizvodnje. To je važan element planiranja jer trošak prethodnog pročišćavanja može biti jednak trošku same desalinizacije.

Kako, s obzirom na prirodnu nestašicu, građani Malte pridonose naporima štednje vode?

Malteški građani upotrebljavaju otprilike 110 litara dnevno po osobi, što je relativno nisko u usporedbi s drugim zemljama EU-a. Međutim, treba uzeti u obzir i nove pritiske. Na primjer, na Maltu je uslijed njezina nedavnog gospodarskog rasta došlo raditi gotovo 50 000 stranaca. Stalno je rastao i sektor turizma i procjenjuje se da pridonosi ekvivalentnom broju stanovnika od otprilike 40 000 osoba. Više ljudi na otocima znači veću potražnju za vodom. Nadalje, ljudi imaju različite navike u pogledu potrošnje vode. Ako ste navikli upotrebljavati 250 litara vode dnevno u zemlji koja je bogata vodom, teško je tu potrošnju za nekoliko dana smanjiti na 110 litara. Agencija za energiju i vodu trenutačno pokreće opsežnu kampanju očuvanja vode kojom se uzimaju u obzir takva demografska i društveno-ekonomska kretanja kako bi se sveobuhvatno riješilo pitanje upravljanja potražnjom za vodom.

U tom kontekstu cijena vode može imati važnu ulogu. Na Malti kućanstva već plaćaju visoku cijenu vode: korisnici plaćaju 1,39 EUR po kubičnom metru za prvih 33 kubičnih metara godišnje. Kada se prekorači ta količina, cijena se povećava na 5,14 EUR po kubičnom metru. Stoga je taj mehanizam povećanja cijena prema kategorijama potrošnje već sam po sebi poticaj za ograničenje potrošnje vode.

Slično tomu, tržište pomaže ljudima da manje troše. Na primjer, danas je vrlo teško kupiti vodokotlić velikog kapaciteta. Kada kupujete slavinu, vjerojatno će već na sebi imati aerator. Strojevi za pranje rublja i posuđa sve više ekonomičnije upotrebljavaju vodu i energiju.

Velike uštede mogu se ostvariti i recikliranjem vode i počeli smo istraživati tu mogućnost.

Kako će se upotrebljavati reciklirana voda?

Usredotočeni smo na dva sustava: uporabu u poljoprivredi i uporabu u kućanstvima. Poljoprivredni sustav planira proizvoditi 7 milijuna kubičnih metara reciklirane vode godišnje. To prema našim procjenama odgovara jednoj trećini uporabe vode u poljoprivredi.

Kod kuće se otprilike 30 – 45 % vode upotrebljava za tuširanje i sličan udio za ispiranje školjke. Uporabom vode za tuširanje, koja je relativno čista, za ispiranje školjki, u slučajevima kada nema izravnog dodira s ljudima, dnevna potrošnja mogla bi se smanjiti sa 110 litara na otprilike 70 litara po osobi. Voda se može štedjeti na različite načine, ali mi uvijek najviše brinemo za ljudsko zdravlje. Tehnologija mora biti sigurna jer je u konačnici najvažnije naše zdravlje i zdravlje naših obitelji.

Što je s uporabom vode u poljoprivredi?

Voda je potrebna za poljoprivredu. Izravno crpljenje vode iz podzemnih vodonosnika relativno je jeftino i lokalno rješenje. Problem je što su vodonosnici na Malti u izravnom dodiru s morskom vodom i imaju ograničene kapacitete za zahvaćanje. Zahvaćanje velikih količina pitke vode iz vodonosnika moglo bi uzrokovati prodiranje morske vode zbog čega bi se smanjila ukupna kvaliteta podzemnih voda i one bi postale neupotrebljive. Jasno je da je to loše za sve.

Kako bi se reguliralo zahvaćanje podzemnih voda, posljednjih godina gotovo sve registrirane privatne bušotine opremljene su brojilima. Sada imamo potpuniji pregled uporabe vode i potreba za vodom u poljoprivredi. Poljoprivrednicima možemo ponuditi i drugi izvor vode: vrlo dobro filtriranu pročišćenu otpadnu vodu obuhvaćenu programom „Nova voda” na Malti.

Kako poljoprivrednici reagiraju na zamisao o uporabi reciklirane vode?

Percepcija u tome igra veliku ulogu. Moramo promijeniti percepciju „reciklirane” vode kao „otpadne” vode. Kako bismo povećali stupanj prihvaćanja među poljoprivrednicima, objašnjavamo im stupanj kvalitete koji se postiže novim postupkom pročišćavanja. Pokazujemo i da uporaba te vode nema negativni utjecaj na usjeve.

U tu svrhu upotrebljavaju se i poticajne cijene. Za „novu vodu” uspostavljen je mehanizam povećanja cijena prema kategorijama potrošnje. Prvi raspon cijena trenutačno se ne primjenjuje na poljoprivredni sektor kako bi se dodatno poticalo prihvaćanje reciklirane vode.

Druga važna mjera jest razvoj malih spremnika za prikupljanje kišnice na poljoprivrednim površinama. Otkad je Malta postala članicom EU-a, znatno se povećao broj prijava za razvoj tih spremnika uz potporu Europskog poljoprivrednog fonda za regionalni razvoj.

Kako se inicijativama i fondovima EU-a pridonosi gospodarenju vodom na Malti?

Vodni sektor jedan je od ključnih prioriteta za Maltu u okviru Kohezijskog fonda EU-a. Trenutačno smo usredotočeni na niz vertikalnih ulaganja u infrastrukturu: poboljšanje energetske učinkovitosti desalinizacije morske vode, program Nova voda, povećanje učinkovitosti distribucije vode, nadogradnju i regulaciju mreže prikupljanja otpadnih voda, ispitivanje inovativnih tehnologija, kampanje očuvanja vode i upravljanje zahvaćanjem podzemnih voda.

Te mjere potom se kombiniraju s okvirom za gospodarenje vodama koji je uspostavljen u okviru drugog plana Malte za upravljanje riječnim slivom u obliku integriranog projekta. Taj integrirani projekt također se financira iz programa LIFE i obuhvaća podizanje svijesti, poticanje prihvaćanja novih tehnologija i novih praksi te rješavanje problema u upravljanju. Istražujemo i načine razmjene tog znanja s drugim otocima i obalnim područjima u Sredozemlju u okviru europskih i drugih regionalnih inicijativa.

Kakvo je stanje morskih voda oko Malte?

Posebni čimbenici, kao što su naša velika gustoća naseljenosti i intenzivan turistički sektor, uporaba obalnih zona i morskih voda u komercijalne i rekreacijske svrhe, vrše pritisak na morski okoliš. Međutim, posljednjih godina stanje se znatno poboljšalo i to u velikoj mjeri uz pomoć financiranja i zakonodavstva EU-a. Važan primjer odnosi se na poboljšanje kvalitete naših obalnih voda — najnoviji rezultati pokazuju da je naša voda za kupanje „izvrsne kvalitete”. Nema sumnje da je tom poboljšanju pridonijela provedba Direktive EU-a o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda s tri nova postrojenja.

Promatramo i načine za poboljšanje upravljanja nutrijentima u poljoprivredi i smanjenje onečišćenja istjecanjem. Kvaliteta obalnih voda od ključne je važnosti za Maltu. Zbog velike gustoće naseljenosti uživanje u moru tijekom ljetnih mjeseci dio je našeg svakodnevnog načina života pa su čiste plaže i visokokvalitetna voda za kupanje važni ne samo za turizam već i za nas.

Manuel Sapiano

Upravitelj vladinog ureda  za politiku (voda)

Agencija za energiju i vodu, Malta